Školska knjiga za vas
Vrednovanje postignuća učenika
objavljeno: 9. travnja 2014.

 

Nastavom realiziramo naprijed postavljene ciljeve i zadaće.

Vrednovanjem postignuća nastave i učenika treba pokazati jesu li ostvareni ciljevi svih komponenata važnih za kognitivni, afektivni i psihomotorički razvoj učenika.

Praćenje u tijeku nastave

Cilj problemski usmjerene nastave je razvijanje sintetičkog mišljenja i proceduralnog znanja (znati kako), te aktivan pristup rješavanju problema koji se iskazuje u postavljanju pretpostavki, kreiranju eksperimenta i zaključivanju pri stvaranju modela.

DjecaZato jedan od pokazatelja postignuća treba biti učenikova misaona i praktična aktivnost koju pratimo u tijeku nastave. Tako pratimo njegovu zainteresiranost za nastavne sadržaje:

– kako iskazuje prihvatljive ideje o problemu,

– spremnost da aktivno eksperimentira

– je li u stanju kritički razmišljati.

Pritom se ne smiju zanemariti ni izrazi učenikova zadovoljstva ili nezadovoljstva nastavom te njegov odnos prema učenju.

Takvo opažanje tijekom nastave pruža obilje podataka o učeniku i uspješnosti nastave, a nastavnik dobiva i one informacije o njemu koje nikakvim drugim načinom ne može dobiti.

Pismeno ispitivanje

Drugi način vrednovanja postignuća učenika je pismeno ispitivanje.

Dobro smišljenim pitanjima dobivamo uvid u različite razine znanja ali i razvoj sposobnosti učenika. Zato valja zadavati pitanja kojima ćemo provjeriti jesu li učenici doista razumjeli sadržaje, je li im jasno kako se do tih znanja dolazi, i konačno, mogu li to znanje primijeniti u novim problemskim situacijama.

Drugim riječima, pitanja trebaju odraziti sve dimenzije nastave zadane materijalnim i funkcionalnim zadacima. Osobito treba obratiti pozornost na provjeru razvoja sposobnosti i kreativnosti učenika. To je nužno zato što sposobnosti osiguravaju transfer znanja, njegovu stvaralačku primjenu i daljnji razvoj.

Što podrazumijevamo pod time da znanje treba učiniti „vidljivim”? Koja i kakva su to pitanja i zadaci koje treba postaviti učenicima pa da po njihovim reakcijama možemo sa sigurnošću zaključiti kakvo i koliko im je znanje?

Pitanja trebaju biti takva da jasno pokažu učenicima koji su bili ciljevi i zadaće nastave te kakav je bio proces poučavanja i učenja. To je bitna funkcija ispita koji se često spominje, ali i bitno utječe na uspješnost nastave i učenja.

Želimo li dati trajni doprinos učenikovom obrazovanju, tj. postići transfer znanja u život, usmjerit ćemo nastavu na razumijevanje određenih sadržaja, a ne na učenje mnoštva informacija (koje će ubrzo zaboraviti i pobrkati) ili deklarativno znanje (znati što).

Dakle, kad pripremamo pitanja za ispite moramo se odlučiti hoćemo li ispitivati znanje informacija tj. mogu li učenici dobro reproducirati odgovore ili ćemo ispitivati razumijevanje sadržaja koje smo obrađivali i pritom vidjeli znaju li učenici razmišljati.

Autori: Branka Mikuličić, Ivica Buljan