Danas se obilježava međunarodni dan životinja s kojima se ljudi često poistovjećuju kad su spori, lijeni, kad im se ništa ne da raditi i samo bi se izležavali. Te su životinje posljednjih godina privukle pozornost mnogih, a riječ je, naravno, o simpatičnim i karizmatičnim ljenjivcima.

Ovaj se međunarodni dan obilježava od 2010. godine kad ga je ustanovila neprofitna organizacija AIUNAU Foundation iz Kolumbije radi podizanja svijesti o ugroženosti ljenjivaca, ali i ostalih divljih životinja Srednje i Južne Amerike.

Oni su prije svega poznati po svojem izrazito sporom kretanju te blagom izrazu lica, ali pročitajte i ostale zanimljivosti o tim neobičnim sisavcima od kojih su neki kritično ugroženi.

• Danas živi šest vrsta ljenjivaca koji su podijeljeni u dvije skupine – troprsti i dvoprsti ljenjivci. Osim razlike u broju prstiju na prednjim udovima, dvoprsti ljenjivci obično su nešto veći, a troprsti pitomiji i kreću se manjim područjem svojega šumskog staništa.
• Patuljasti troprsti ljenjivac kritično je ugrožena vrsta kojoj se populacija u samo posljednjih deset godina smanjila 80 %. Danas ih u divljini postoji manje od 100 što ih čini jednom od najugroženijih vrsta sisavaca. Zbog uništavanja njihova staništa, predviđa se da će izumrijeti do iduće godine.
• Hrane se ponajprije lišćem i to je glavni uzrok njihove nadaleko poznate sporosti. Naime, lišće je energetski siromašno i zato ljenjivci čuvaju energiju tako što dugo spavaju i sporo se kreću. Konkretno, u danu prevale do 36 metara te odspavaju od 15 do 20 sati.
• Jedan list mogu probavljati danima, a jedan obrok do čak mjesec dana.
• Imaju nešto nižu tjelesnu temperaturu od većine sisavaca i nevjerojatno spor metabolizam zbog kojega veliku nuždu obavljaju otprilike jednom u tjednu.
• Devedeset posto vremena ljenjivci provedu viseći sa stabla, a to je moguće zbog određenih fizioloških prilagodbi zahvaljujući kojima podnose težinu svojeg tijela i u tom im položaju nije pritisnut ošit.
• Unatoč nevjerojatnoj sporosti na kopnu, dobri su plivači. U vodi se kreću triput brže nego na kopnu i mogu zadržati dah do 40 minuta.
• Imaju slab vid – mame ljenjivci ne mogu uočiti svoju mladunčad na otprilike 1,5 m udaljenosti, a neke se vrste rađaju bez čunjastih stanica u očima, pa ne mogu raspoznati boje i sve vide crno-bijelo.
• Njihovo dugo, grubo krzno raste u suprotnom smjeru od onoga  u većine drugih sisavaca te sadržava alge koje ljenjivcima pomažu da ostanu neprimjetni u krošnjama.
• Osim algi, u njihovu krznu mogu se naći i gljivice te kukci poput kornjaša, moljaca i žohara. Osim što im pomažu u kamuflaži, katkad im posluže i kao hrana.
• Zahvaljujući dodatnim kralješcima, mogu rotirati glavu 270 stupnjeva u oba smjera.
• Ljenjivci ne provode mnogo vremena s drugim pripadnicima svoje vrste i većinom su sami.
• Mladunci se drže pričvršćeni za majku do šest mjeseci, a nakon razdvajanja ostaju u njezinoj blizini otprilike od dvije do četiri godine, ovisno o vrsti.
• Nalikuju na majmune ili medvjede, ali njihovi su najbliži rođaci pasanci i mravojedi.
• Prije više od 10 000 godina u Južnoj Americi živio je Megatherium, ljenjivac visok otprilike četiri metra i težak četiri tone. S obzirom na to da se vrijeme njegova izumiranja poklapa s ljudskim naseljavanjem Amerike, pretpostavlja se da ga je nemilosrdnim lovom istrijebio čovjek.
• Životni im je vijek u divljini između 20 i 30 godina, a u zatočeništvu mogu živjeti i do 50 godina.
• Najveća prijetnja njihovu opstanku je uništavanje njihova šumskog staništa.

Mnogi zoološki vrtovi i druge institucije diljem svijeta obilježavaju današnji dan prigodnim predavanjima, radionicama, izložbama i edukativnim seminarima o tim zanimljivim životinjama. Provjerite i vi hoće li se današnji dan i u vašoj blizini obilježiti kakvim prigodnim događanjem, a ako i ne bude takvih događanja, dan ljenjivaca uvijek možete obilježiti ne radeći baš ništa. Možda nećete moći spavati 20 sati bez prekida, ali pokušajte ukrasti malo vremena za sebe.

■ Piše: Ivana Tokić, prof., nastavnica biologije, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb ■