Kip sv. Florijana prisutan je u vatrogasnim domovima, najčešće u odori rimskog časnika, koji u lijevoj ruci drži zastavu, a u desnoj posudu s vodom kojom gasi požar kuće.

Tradicija obilježavana ovog svetca na današnji dan trajeod sredine 19. stoljeća u svim vatrogasnim društvima na području srednje i istočne Europe. Na Florijanovo vatrogasci odlaze u crkvu gdje odaju počast sv. Florijanu, a organiziraju se i razne svečanosti i javne vježbe na kojima vatrogasci pokazuju svoju spremnost da gase požar i spašavaju ljude i imovinu.
Danas počinje i mjesec zaštite od požara, u kojem vatrogasci dodatnim aktivnostima nastoje utjecati na svijest o važnosti vatrogastva u zaštiti ljudi i imovine. [ Izvor: magazin.hrt.hr ]

OPIS POSLOVA

Vatrogasci štite ljude i imovinu ugrožene požarom. Da bi ta zaštita bila što djelotvornija, organiziraju se profesionalne vatrogasne postrojbe. Te postrojbe, kakve postoje po gradovima, većim mjestima i nekim industrijskim poduzećima, raspolažu stručno osposobljenim vatrogascima, imaju organizirano stalno dežurstvo i spremne su pomoći u svakom trenutku. Na znak dojave požara vatrogasci žurno kreću na mjesto požara i nastoje ga što prije lokalizirati i ugasiti. Budući da je riječ o zahtjevnim i složenim poslovima, u postrojbama je prijeko potrebna organiziranost i timski rad. Zbog toga svaka postrojba ima svoga zapovjednika koji organizira i usklađuje rad svih njezinih pripadnika. Radne zadaće vatrogasaca vrlo su raznolike. Prilikom samo jedne akcije mogu imati više zadataka, kao što su rukovanje vatrogasnim aparatima i gašenje požara, spašavanje ljudi i pružanje prve pomoći, prozračivanje prostorija zahvaćenih dimom, iznošenje stvari iz prostorija zahvaćenih požarom i niz drugih poslova koji se pokažu potrebnima. Uz profesionalne vatrogasne postrojbe, postoji čitava mreža dobrovoljnih vatrogasnih postrojba i udruga, koje se uključuje u akcije prema potrebama.

Osim što spašavaju ljude i imovinu, vatrogasci pomažu i u drugim opasnostima, kao što su poplave, olujno nevrijeme, prometne nesreće te ekološke i druge katastrofe. U tim slučajevima usmjeravaju vodu, raščišćuju objekte, pretražuju i označuju teren, čiste i neutraliziraju kemikalije. Većina vatrogasaca radi i na sprečavanju požara. U nekim vatrogasnim postrojbama organizacija posla takva je da se pojedini njihovi odjeli bave isključivo preventivom. Oni su dodatno osposobljeni da mogu kontrolirati pojedine objekte i štititi ih od požara. Njihova je zadaća i upoznavanje građanstva s opasnostima od požara, upozoravanje na njih te davanje savjeta o načinu zaštite. Kad nemaju operativnih akcija (gašenja požara i dr.), vatrogasci se informiraju o novostima u vatrogastvu, uključuju se u teoretsku nastavu te izvode praktične i kondicijske vježbe kako bi bili što spremniji za obavljanje radnih zadataka. [ Izvor: mrav.ffzg.hr ] 

Što nam vatrogasci savjetuju pogledajte OVDJE. 

AKTIVNOSTI

Kako je škola, po svojoj osnovnoj vokaciji, ponajprije odgojna pa onda i obrazovna ustanova, nastojim u svojim učenicima, osim obrazovnih sadržaja, posijati što više odgojnog sjemenja, u nadi da ću tako pomoći roditeljima u razvijanju općeljudskih vrijednosti njihove djece (osim znanja, radimo i na usvajanju vještina i stavova – kompetencije).

Jedna je od takvih prigoda i obilježavanje Svjetskog dana vatrogasaca, u kojem sintetiziramo sadržaje koje radimo po NPIP-u PID-a (1. r.: Odgovorno ponašanje u domu; 2. r.: Kućanski uređaji, Zaštita od požara, Zanimanja ljudi) i razvijamo svijest o zaštiti od požara i odgovornom ponašanju, kako u svome domu, tako i izvan njega: u mjestu u kojem živimo i u prirodi.

Najčešće je pitanje koje se čuje: „Kako obilježiti mnogo dana tijekom školske godine kad smo opterećeni planom i programom?” Ovom je izazovu jako lako doskočiti ako:

• imamo kvalitetan popis važnih datuma
• najprije sami odlučimo koje ćemo dane obilježiti u kojem razredu tijekom četverogodišnjeg ciklusa s istim učenicima
• samostalno planiramo pa integriramo sve dane koje obilježavamo u program razreda u kojem jesmo.

Da bismo ovako radili, moramo najprije suvereno vladati strukom i NPIP-om, a prijedlozi planova trebaju nam poslužiti samo kao orijentir u radu, a ne kao nešto čega se slijepo trebamo držati.

Dugogodišnje mi iskustvo govori da je ovakav način rada mnogo smisleniji i učinkovitiji, jer se koristimo dječjim životnim iskustvima i povezujemo izvornu stvarnost i školu kao neodvojive pa učenici uviđaju smislenost i uporabnost sadržaja te povezanost škole sa svakodnevnim životom.

Tako u prvom ili/i drugom razredu povodom Svjetskog dana vatrogasaca organiziramo posjet Javnoj vatrogasnoj postrojbi Šibenik, čime realiziramo sat Prirode i društva te Sat razrednika. Nakon povratka u školu, nastavimo sa satom Hrvatskog jezika (teme iz nastavnog područja Jezično izražavanje) i Likovne kulture u kojem nam je motiv vatra / vatrogasno vozilo / vatrogasac ili neki drugi, ovisno o likovnom problemu koji smo planirali i ishodu koji trebamo ostvariti.

Tijekom posjeta Vodicama svakako odemo do spomenika vatrogascima tragično stradalima u Kornatskoj tragediji koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine.

Svaki posjet našim hrabrim vatrogascima i u Javnoj postrojbi i u DVD-u zaključimo razgovorom: „Što mislite, je li bolje da naši vatrogasci imaju više ili manje posla?” Učenici uglas poviču: „Ma neka nemaju posla uopće, jer to znači da nema ni požara ni drugih ružnih stvari pri kojima je potrebna njihova pomoć!”

 …………………

Piše Melita POLIĆ, učiteljica savjetnica | OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik

…

Ima 30 godina radnog iskustva; voditeljica Županijskoga stručnog vijeća učitelja razredne nastave Šibensko-kninske županije od 2006.; autorica županijske slikovnice Korak kroz Šibensko-kninsku županiju | Misli vodilje u radu: život nije podijeljen na predmete [integrirana nastava]; cijeli je svijet učionica [cjeloživotno formalno, neformalno i informalno učenje] te prije svega odgajati, a onda i obrazovati [generičke kompetencije].