Amarant (Amaranthus spp.) je jednogodišnja cvjetnica, lijepih crvenih grozdova. Poznatija je pod nazivima: lisičji rep, štir, crveni štir, rumenika ili šćir; a postoji 70-ak vrsta ovog roda. Biljka se komercijalno svrstava u žitarice, ali ju je vrlo teško jednoznačno sistematizirati, zbog brojnih uzgojnih varijeteta i različitih namjena pojedinih vrsta. Neke vrste rastu samoniklo u prirodi, a druge se pak uzgajaju, istina, kod nas rijetko, kao povrtna kultura. Amarant se ipak može vidjeti i u nekim od naših vrtova, ali prvenstveno kao ukrasna biljka. Malo vlasnika zna kako je amarant sveta, ljekovita, biljka starih naroda Južne i Srednje Amerike, koju su Asteci i Inke koristili kao napitak, hranu, ali i „umjetnički detalj“, u svojim obredima.

Amarant je biljka izvanrednih nutritivnih vrijednosti. Sadržava vrlo malo kalorija i masti, ali predstavlja brzi izvor energije. Preporučuje se kao sastavni dio prehrane sportaša i vojnika. Dvostruko veći sadržaj vlakana i čak peterostruko veći sadržaj željeza stavljaju amarant ispred jedne od osnovnih žitarica, pšenice. Količina kalcija u amarantu premašuje onu koju sadržava mlijeko. Lišće amaranta također je bogato magnezijem, fosforom, cinkom; vitaminima A, B6, C i folnom kiselinom. Sadržava visokokvalitetne proteine i lizin u većem postotku nego druge žitarice, a poseban je i po tome što ne sadržava gluten.

Biljka kao simbol besmrtnosti

Neke vrste uzgajaju se kao lisnato povrće, a okus se uspoređuje s okusom špinata. Osim samih listova u prehrani se koriste i sjemenke, s time da amarant može narasti i do 3 metra visine te ima i do 90 centimetara dugačke grozdove na kojima zna biti i do 50 000 sjemenki. Sjemenke se koriste kao začin, kuhane ili pržene, a mogu se samljeti i koristiti kao brašno.

Biljka, koja je dugo bila zaboravljena, ponovno doživljava svoj procvat. Kod nas u Hrvatskoj, može se naći, još uvijek, samo u trgovinama zdrave prehrane. Zbog navedenih svojstava nije ni čudo što su drevni Grci upravo amarant štovali kao simbol besmrtnosti te njime ukrašavali grobnice svojih voljenih.

Autorica: Vesna Bevanda