Ako ste pomislili da su ta slova tiskarska greška, prevarili biste se. Evo male pomoći: SMS kod! Prijevod te kodirane poruke na talijanskom jeziku (Domani ci sentiamo per sapere chi viene) na hrvatskom znači Čujemo se sutra da vidimo tko dolazi.

Osim tekstualnoga, SMS je također i netekstualni oblik kojime je moguće slati jednostavne grafike i melodije kako bi primatelj dobio što vjerodostojniji i točniji dojam o pošiljateljevoj poruci. SMS poruke zamijenile su mnoge tradicionalne načine komunikacije kao što su pisma, čestitke, razglednice pa čak i plaćanje parkinga! Ipak jeftinije su, brže i praktičnije od pošte ili faksa. Budući da mobitel podržava ograničeni broj znakova, „SMS-ovci“ su zbog ekonomičnosti bili prisiljeni izumiti novi jezik koji se sastoji od raznoraznih trikova skraćivanja poruke (emotikoni, tzv. smajlići, skraćenice riječi, izostavljene interpunkcije, pisanje jednostavnim glagolskim oblicima, uporaba brojeva). S obzirom na to da svaki jezik diktira određena pravila, iz njih su nastali kodovi i kratice prilagođeni upravo široj publici određenog govornog područja. Iako u našim krajevima hrvatske kratice nisu toliko zaživjele, već su preuzete iz engleskog, našlo se tu i par primjera iz svakodnevne uporabe poput KAE (kaj je?), OS (hoćeš), AE (hajde), POZZ (pozdrav), BZVZ (bez veze), LP (lijep pozdrav), kao i neizostavna uporaba dvaju gotovo zaboravljenih glagolskih oblika. Riječ je, naravno, o imperfektu i aoristu čija je (točna) upotreba u svakodnevnom obliku mnogima i dalje nejasna, no u SMS porukama to ionako postaje manje važno.

S druge strane Jadrana mijenjaju se riječi, no ne i njihova uporaba. Dok smo mi preuzeli engleske, Talijani su ostali vjerni svojim inačicama. Stoga su neke od najčešćih upotrijebljenih kratica u SMS-u C6? (ci sei) – broj 6 upućuje na 2. lice jednine glagola biti, TT (tutto), QND (quando), TVB (ti voglio bene), XKE (perché), XÒ (però), KI (chi), KE (che).

Ponekad je jezična barijera (bila) prepreka u komunikaciji. Danas je to samo djelomično točno. Znali mi jezik ili ne, tu je i univerzalni način sporazumijevanja koji razumiju gotovo svi, a odnosi se, naravno, na prenesene izraze lica, odnosno emotikone. Smajlići koji namiguju, “šalju” bukete ili rođendanske balone, ali i poljupce, otkrivaju simpatije ili partneru poručuju da mislimo na njega. Pridaju li im se i skrivena značenja, koja znaju odgonetnuti samo ljubavnici, simboli mogu stvoriti tajni jezik. Primjerice, simbol “smješka” može nagovijestiti da je pošiljatelj bio zadovoljan prethodnom porukom, dok “plačko” upozoriti na tugu zbog  nesmotrene izjave. No i emotikone treba znati koristiti. Nerijetko je došlo do buke u komunikacijskom kanalu jer jedna od strana nije znala „prevesti“ šifriranu poruku. Slijedi popis najčešće korištenih emotikona:

J – sretan    L – tužan   ♥ – volim  😛 – belj!  :S – zbunjen 😉 – namiguje

                :@ – ljuti se   :/ – skeptičan :* – pusa    :,( – plače  K –  bez komentara 

XD – urnebesno smiješno, 😀 – jako veseo

Bili mi mladi ili stari, mora se priznati da je njihova uporaba, osim praktična, u najmanju ruku simpatična. Jel’ tako? 😉

Autorica: Morana Pavelić Trbović