Zanimljivosti
UTJECAJ GLAZBENE IZOBRAZBE NA NEGLAZBENE KOGNITIVNE VJEŠTINE I OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KOD DJECE
Glazbeno obrazovanje ne čini djecu pametnijom, nego samopouzdanijom
objavljeno: 10. kolovoza 2020.

U članku koji je prije koji dan objavljen na stranicama Neuroscience News, govori se o rezultatima studija koje su provedene kako bi se utvrdilo utječe li glazbeno obrazovanje na uspjeh u kognitivnim vještinama i obrazovnim postignućima u drugim, neglazbenim područjima. Prema do sada dobivenim istraživanjima s oprezom je utvrđeno da nema izravne veze između glazbenoga obrazovanja i, primjerice, matematičkih vještina, čitanja ili pisanja.

Glazbeno obrazovanje može biti korisno za poboljšanje društvenih vještina i samopouzdanja, međutim, nema dokaza koji bi išli u prilog tvrdnji da glazbeno obrazovanje poboljšava učenička obrazovna postignuća.

Glazbeno obrazovanje nema pozitivan utjecaj na dječje kognitivne vještine, poput pamćenja i uspjeha u obrazovnim ciljevima, matematike, čitanja ili pisanja, prema studiji objavljenoj u stručnom časopisu Memory & Cognition.

Prethodne studije, koje su provedene da bi se istražila potencijalna uzročno-posljedična  veza između glazbenoga obrazovanja i poboljšanoga kognitivnog i obrazovnoga uspjeha, došle su do nedosljednih zaključaka, dok neke od njih sugeriraju da možda postoji poveznica između bolje kognitivne i obrazovne uspješnosti, a druge ne pronalaze dokaze za tu tvrdnju.

Istraživači Giovanni SALA pri Sveučilištu Fujita Health i Fernand GOBET pri London School of Economics and Political Science u Ujedinjenom Kraljevstvu istražili su postojeće eksperimentalne dokaze u pogledu utjecaja glazbenoga obrazovanja na dječje neglazbene kognitivne vještine i obrazovni uspjeh.

Autori su iznova analizirali podatke iz 54 prethodne studije provedene između 1986. i 2019. koje su uključile ukupno 6984 djece. Otkrili su da je glazbeno obrazovanje neučinkovito kod pojačavanja kognitivnih ili obrazovnih vještina, bez obzira na tip vještine [poput  verbalne, neverbalne, povezane s brzinom, itd.], dob sudionika te trajanje glazbenoga obrazovanja.

Kada su u sklopu svoje metaanalize usporedili individualne studije, autori su otkrili da vrlo kvalitetno smišljene studije, poput onih koje su primijenile grupu aktivnih kontrolnih uvjeta – djecu koja nisu poučavana glazbi, već su ih, umjesto glazbi, poučili nekoj drugoj vještini, poput plesa ili sporta – nisu pokazale nikakav učinak glazbenoga obrazovanja na kognitivnu ili obrazovnu uspješnost.

Mali učinci pronađeni su u studijama koje nisu uključivale kontrolne uvjete ili koje nisu nasumično podijelile sudionike u kontrolne skupine [one koje su imale drugačiju ili nikakvu obuku] te intervencijske grupe [koje su imale glazbenu obuku].

Vodeći autor studije Giovanni Sala kaže: „Naša studija pokazuje da je ideja da »glazba čini djecu pametnijom« netočna. S praktične strane, to znači da bi poučavanje glazbi s jedinom namjerom pojačavanja dječjih kognitivnih ili obrazovnih vještina moglo biti posve besmisleno. Iako mozak može biti uvježban na takav način da ako se bavite glazbom, vi ćete naravno postati bolji u glazbi, međutim koristi učenja glazbe ne mogu se poopćiti na takav način da očekujete da ćete postati bolji u matematici zbog toga što učite glazbu. Čini se da je optimizam istraživača u vezi s dobrobiti glazbenoga obrazovanja zapravo neopravdan i možda potječe iz pogrešnog interpretiranja prethodnih empirijskih podataka.“

Fernand GOBET, suautor studije, dodaje: „Glazbeno obrazovanje bi svejedno moglo biti korisno za djecu time što poboljšava društvene vještine ili samopouzdanje. Određeni elementi glazbenoga obrazovanja mogli bi se iskoristiti za kultivaciju učenja u drugim disciplinama.“

Autori upozoravaju na to da je provedeno premalo studija da bi se postigao konačan zaključak u vezi s mogućim pozitivnim učincima glazbenoga obrazovanja na neobrazovne ili kognitivne funkcije. Možda bi se isplatilo istražiti alternativne potencijalne domene koje uključuju glazbene aktivnosti.

■ NAPOMENA ■ SAD: Neuroscience News objavljuje istraživačke vijesti iz laboratorija, sveučilišta, bolnica i sličnih ustanova diljem svijeta. Znanstveni tekstovi pokrivaju neuroznanost, psihologiju, robotiku, neurologiju, mentalno zdravlje i druge teme povezane s kognitivnim znanostima. ■ izvornik: neurosciencenews.com