Kada sam, kao pripravnik, trebao pripremiti svoj prvi sat obrade lektirnog djela, pripremio sam ga na klasičan način. Nakon nekoliko odrađenih takvih obrada razmišljao sam kako učenicima približiti pisanu riječ, kako ih još više potaknuti da čitaju lektiru te, na kraju, kako postići potpunu aktivnost učenika. Zato sam bajku Čarobnjak iz Oza odlučio obraditi na drukčiji način, opisan u daljnjem tekstu.

Književno djelo Čarobnjak iz Oza napisao je američki pisac Lyman Frank Baum. Iako je to djelo, koje mnogi zovu modernom bajkom, objavljeno prije više od stotinu godina, ono je i dalje suvremeno i zanimljivo. Bajka je podijeljena na 24 poglavlja koja se prirodno nižu jedno za drugim i nukaju čitatelja da nastavi čitati i otkrivati fabulu.

Čarobnjak iz Oza pripada lektirnim djelima koja se obrađuju u 3. razredu. Čitao sam da neki učitelji odustaju od interpretacije tog djela zbog njegove opsežnosti i izrazite bajkovitosti. Odlučio sam uhvatiti se u koštac s djelom i zajedno s učenicima organizirati bajkoviti tjedan u kojem bismo obradili više nastavnih tema s pomoću te predivne bajke.

Nije bilo posebne pripreme učenika osim što su morali pročitati djelo. Oni odmah na početku nastavne godine dobiju popis lektirnih djela po mjesecima, pa unaprijed znaju što treba posuditi i čitati. Osim toga, nakon svakog sata lektire ja im najavim sljedeće djelo koje moraju pročitati.

• Prva dva sata bajkovitog tjedna bila su rezervirana za interpretaciju lektirnog djela.

Tijek sata bio je točno usklađen s metodičkim načelima: motivacija, najava, razgovor o djelu, interpretacija, stvaralački rad i predstavljanje radova.

U motivacijskom dijelu sata s učenicima sam odigrao igru asocijacija koja ih je navodila na naziv djela. Nakon toga poslušali smo poznatu pjesmu Somewhere Over The Rainbow u interpretacijiJudy Garland koja je i proslavila taj film.

Nakon najave učenici i ja sjeli smo ukrug na tepih u učionici i razgovarali o tome što im se u djelu svidjelo, a što nije.

Tijekom interpretacije obradili smo sve ključne pojmove – temu, likove, književnu vrstu, stvarne i nestvarne događaje te redoslijed zbivanja koji su učenici smišljali u parovima. Tu sam aktivnost ograničio na najviše 10 – 12 rečenica. 

Učenike sam zatim podijelio u skupine u kojima su dobili zadatke. S obzirom na njihovu brojnost, podijelio sam ih u šest skupina s po četiri ili pet učenika.

Prije stvaralačkog rada zajedno smo ponovili pravila ponašanja u radu u skupinama: valja poštovati i cijeniti tuđe mišljenje, svi trebaju sudjelovati i paziti na to da ne budu preglasni kako ne bi ometali jedni druge.

UČENICI SU DOBILI ŠEST ZADATAKA.

1. zadatak: sastaviti popis riječi iz djela i poredati ih prema abecedi

Učenici odabiru riječi iz djela i slažu ih abecednim redom prema početnom slovu. Prvo slovo ukrašavaju na različite načine. 

2. zadatak: napisati drukčiji završetak i nastavak bajke

Ovo je jedan od tipičnih zadataka pri stvaralačkom radu na lektirnim djelima. Držim da je izvrstan jer potiče dječju kreativnost i na tom zadatku možemo odlično uočiti kako će učenici kreativno dopuniti neki književni tekst i završiti ga na svoj način.

3. zadatak: napisati pjesmu inspiriranu bajkom

Ovaj zadatak zahtijeva potpunu kreativnost i koncentraciju jer učenici moraju smisliti pjesmu s rimom. Rima se obrađuje u trećem razredu, pa je ovo odlična prilika za njezinu primjenu. Očekivano, učenici su se dosta mučili i ja sam bio moderator koji bi im katkad pripomogao, no doista su se potrudili i izvršili zadatak.

4. zadatak: smisliti kartu Dorothyna putovanja

Izrada karte putovanja čini se jednostavnim zadatkom, no ta je aktivnost za djecu zanimljiv izazov koji uspješno svladavaju. Tijekom rada nalazili smo poveznice sa sadržajima prirode i društva (snalaženje u prostoru, strane svijeta). 

5. zadatak: napraviti strip s kratkim redoslijedom događaja

Izrada stripa izvrstan je način kako djeca mogu kreativno uvježbavati redoslijed događaja što je posebno važno u interpretaciji književnih tekstova.

6. zadatak: napisati osobine likova te ih nacrtati onako kako su ih zamislili

Učenici opisuju likove i dopunjuju ih njihovim postupcima. Crtaju likove prema svojim zamislima. Takav je zadatak učenicima primjeren i oni mogu lako međusobno podijeliti likove.

Za takav tip rada potrebna su najmanje dva školska sata. Prije rada u skupinama bitno je naglasiti pravila kojih se moraju pridržavati.

Nakon završetka rada učenici su jedni drugima predočili svoje zadatke i radove.

Tip rada opisan u ovom tekstu bio je odličan uvod u gledanje filmske adaptacije Čarobnjaka iz Oza. Bajkoviti tjedan nastavili smo zajedničkim gledanjem filma, a nakon toga smo razgovarali o njemu i usporedili ga s književnim djelom.

Na kraju su učenici prepričali književno djelo, a sve smo spojili temom iz likovne kulture te slušanjem glazbene teme iz filma (Somewhere Over The Rainbow) na satu glazbene kulture.

Tijekom sata učenici su bili izrazito aktivni i svi su sudjelovali u interpretaciji i rješavanju zadataka. Smatram da sam svoj cilj potpuno ostvario. Moji učenici redovito i s veseljem čitaju lektiru. Važno im je sudjelovati u svakom zadatku i trude se pokazati svoje znanje.

……………

Mario KLJUČEVIĆ, dipl. učitelj razredne nastave | OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

……

Mario Ključević je učitelj s pet godina radnog iskustva. Njegov cilj je napredovati u svojem radu, primjenjujući nova znanja i spoznaje, kako bi probudio u svojih učenika ljubav prema učenju i obrazovanju. Želi im pomoći da postanu plemeniti ljudi.