Kopriva je biljka koju svi poznajemo. Možda smo s njom imali neugodan bliski susret u djetinjstvu kad je poslužila kao odgojno pomagalo ili smo ju brali kao hranu za životinje. Možda smo vidjeli šampon na kojemu piše kopriva ili je pad s bicikla završio baš u koprivama, s opekotinama.

Što je kopriva?

Je li kopriva beskoristan korov?

Kopriva spada u samoniklo bilje, a sama riječ samoniklo govori da su to biljke koje su same, bez čovjekove pomoći, pronašle svoje mjesto u prirodi.

DIJELIMO IH NA OVE SKUPINE:

♦ lisnate biljke i salate (kopriva, matovilac, kiselica, maslačak, trputac…)
♦ šumsko voće (šipak, bazga, šumske jagode i kupine)
♦ krušne biljke (hrastov žir i rese lijeske)
♦ čajno bilje (lipa, kamilica, šipak, metvica, bazga, kopriva…)
♦ začinsko bilje (divlji luk, ružmarin, bosiljak, majčina dušica, metvica…).           

Koprivu smo pronašli u ovoj podjeli. Ona prati ljudski rod od prvih civilizacija do današnjih dana, oduvijek ljude liječi, hrani, čak i odijeva. Drevni narodi nisu znali njezin kemijski sastav, ali su znali sve njezine blagodati. Stari su Egipćani rabili čaj od koprive protiv kostobolje i reume. Legionari su ju brali uz put da bi, nakon dugih napornih marševa, u njoj namakali noge ili su svježe ubranom koprivom trljali noge za poboljšanje cirkulacije. Kuhali bi ju s mesom kako bi bilo mekše. U staroj germanskoj literaturi kopriva je bila simbol boga munje. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju – Neće grom u koprive.

U narodnoj se medicini kopriva uspješno primjenjuje u sprječavanju i liječenju anemije, probavnih tegoba, tuberkuloze, reumatskih tegoba, visokoga krvnog tlaka, hunjavice, prehlade te bubrežnih kamenaca.

Kopriva je našim predcima u proljeće bila glavni izvor vitamina C. Upravo u prijelaznom razdoblju iz zime u ljeto opada imunitet pa su nutrijenti koji ga jačaju od velike koristi. U koprivi se nalazi željezo za poboljšanje krvne slike i kalij koji je neophodan za normalnu funkciju srca. Osim toga, u koprivi ima vitamina A koji podržava razvoj stanica u ljudskome organizmu i koji je nužan za dobar vid, zdravu kožu i kosu, a pomaže i u liječenju infekcija usta, nosa i grla te je važan za zdravlje cijeloga dišnog i probavnoga sustava. Nalaze se tu i vitamini K i D koji pomažu zdravlju kostiju i jačaju imunitet, a vitamini B1 i B2 važni su za zdravlje kože i kose. Možemo reći da je kopriva vitaminska bomba.

Danas se zna da je cijela biljka – i korijen i stabljika i list i cvijet –  puna upravo ovih prirodnih elemenata bez kojih ljudski organizam ne može opstati.

• 

• 

Ono što iz koprive žari i pali nije vatra starih božanstava, već čista kemija. Ta žareća supstanca smjesa je histamina, acetilkolina, serotonina i mravlje kiseline. A one guste dlačice na stabljici i listovima koprive zapravo su male cjevčice od lako lomljivoga minerala silicija. Pri ubodu, vrhovi se tih cjevčica slome pa se u kožu uliju navedene supstance s mravljom kiselinom koje peku poput vatre i izazivaju plikove.

Prema svemu navedenome, kopriva je doista nevjerojatna biljka. Kopriva je, ustvari, korov (ali ne beskoristan) koji raste po zapuštenim mjestima, svuda gdje živi čovjek – u blizini naselja, kuća, ograda, na odlagalištima otpada, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima. Zdravlje nadohvat ruke!

A zašto tu koprivu ne nabrati i upotrijebiti ju u kuharstvu za vrlo zdrave obroke kao što su juhe, variva, pite, popečci, kruhovi ili za zdrave i osvježavajuće čajeve? Prvi i najvažniji korak je ubrati zdravu koprivu, naravno u rukavicama, i blanširati ju.

ZELENI POPEČCI OD KOPRIVE

NAMIRNICE:

Oko 100 do 150 g blanširane koprive, 2 jušne žlice zobenih pahuljica, 1 jušna žlica pirova brašna (može i oštro pšenično brašno), 1 jaje, 1 mladi luk, žličica soli, vegeta i malo papra, uz dodatak pola vrećice praška za pecivo.

• 

• 

• 

• 

• 

PRIPRAVA:

Koprive blanširati i ocijediti (ne stiskati rukama) te ih ohlađene usitniti na dasci. Mladi luk s listovima izrezati na kockice te dodati s navedenim namirnicama i koprivom. Sve sjediniti i ostaviti nekoliko minuta da zobene pahuljice upiju višak vode. Oblikovati popečke i pržiti ih na vreloj masnoći. Pržene popečke staviti na papirnati ubrus da upije preostalu masnoću.

Poslužiti uz neko varivo ili kao jednozalogajno toplo predjelo.

■ Napisala: Dubravka SCHARMITZER, dipl. ing., nastavnik savjetnik  ■  Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo  ■ LITERATURA: Hamel-Sagrak: Poznavanje robe za ugostitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1998. |  braniteljski-portal.com ■