Komod, posljednji vladar dinastije Antonina, sin velikog Marka Aurelija, od malih je nogu odgajan za nasljednika prijestolja velikoga Rimskog Carstva. 

U dobi od četrnaest godina dodijeljena mu je titula imperatora, a s petnaest naslov augusta i konzula pa je tako postao najmlađi konzul u dotadašnjoj povijesti Rima. S osamnaest je godina Komod postao carem. Lijep početak karijere za jednog mladog carevića, zar ne? Nažalost, Komod je bio gotovo potpuno lud.

Tijekom dvanaestogodišnje vladavine nikada nije napustio Rim koji je prozvao Komodovom kolonijom, a palaču je napuštao samo da bi provodio vrijeme u Koloseju, i to tek pretkraj vladavine. No, u Koloseju nije bio samo gledatelj nego i gladijator. Naime, Komod se smatrao reinkarnacijom Herkula pa je uokolo hodao odjeven u lavlju kožu, s toljagom ili mačem u ruci. O njemu se pisalo da je bio iznimno razvratan, vulgaran i raskalašen, čak i za onodobne, poprilično slobodne moralne nazore starog Rima.

Komod je bio opsjednut potrebom veličanja vlastite ličnosti. Osim što je Rim preimenovao u Komodovu koloniju (i sebe počeo prikazivati kao novog Romula), a rimski senat nazvao Komodovim senatom, Komod je prema sebi i svojim titulama preimenovao i svih dvanaest mjeseci u godini.

Već nakon dvije godine njegove vladavine (182. godine) njegova je najstarija sestra Lucila organizirala urotu kako bi ga svrgnula. Međutim, Komod je saznao planove urotnika te ih sve dao pogubiti, uključujući i vlastitu sestru. Nakon toga pogubio bi  svakoga tko bi pokazao i najmanji tračak neslaganja s njegovom vladavinom.

No, to nije spriječilo daljnje nizanje pokušaja urota sve dok jedna nije uspjela potkraj 192. godine. U toj je uroti sudjelovala i Marcia, jedna od njegovih najbližih ljubavnica, te njegov rob hrvač. Komoda je u kupalištu zadavio upravo taj rob hrvač po imenu Narcis.

Nakon Komodove smrti senat je donio odluku da se posve izbriše sjećanje na ubojicu i gladijatora, kako su ga prozvali, surovijeg od Domicijana i moralno prljavijeg od Nerona.

Srećom, povijest rijetko kada sluša takve naputke pa je i taj vladar zabilježen u njoj u svem svojem sjaju ili, kako je rekao slavljeni rimski povjesničar Dion Kasije, u svem svojem „kraljevstvu hrđe i željeza”.

Autorica: Sonja Miličević, prof.