Newton je jednom rekao da nije velik zato što je velik, nego zato što stoji na leđima divova od kojih je učio. Predivan princip koji slijedi svaki mudri vođa.  Možemo li uopće zamisliti boljih učitelja od genijalaca koji su pokretali svijet i činili ga boljim mjestom za život svih nas? U seriji članaka izdvojit ćemo nekoliko zanimljivih genijalaca i pregršt vrlo korisnih principa ili načina razmišljanja. 

1. Princip multiperspektivnosti

Leonardo da Vinci vjerovao je da problem možemo riješiti počnemo li ga odmah razmatrati na mnogo različitih načina. Da Vinci je čvrsto vjerovao da je prvi način na koji gledamo problem suviše pristran, obojen našim iskustvima, predznanjima i predrasudama. Često je već i prestrukturiranje problema  više od polovice njegova rješenja. 

2. Princip vizualizacije

Leonardo da Vinci i Einstein osim genijalnosti dijelili su i osobinu koja im je donosila neugodnosti: disleksiju. Zbog nje su obojica, koliko god su mogli, nastojali izbjegavati riječi i brojeve, a koristili su se dijagramima, skicama, crtežima. Nastojali su problem vizualizirati na što više načina. To često otvara perspektive koje, dok linearno razmišljamo, nikad  ne bismo uočili.

3. Princip produkcije, stvaralački princip

Thomas Edison prijavio je 1093 patenta, ali proizveo je barem pedeset puta više izuma koji nisu imali nikakvu posebnu vrijednost i mogli bismo ih smatrati neuspješnima. Slično je bilo i s hiperaktivnim Picassom koji je osim mnoštva genijalnih djela ostavio i brda osrednjih i loših. Proučavajući 2036 najvećih znanstvenika u povijesti čovječanstva, Dean Keith Simonton s University of California otkrio je jednu njihovu zajedničku osobinu: nisu se bojali pogriješiti ni stvoriti nešto osrednje dok su tražili način da stvore nešto izvrsno.

4. Princip reciklaže

Austrijski  svećenik Gregor Medel postavio je temelje genetici u vrijeme kad se još nije ni znalo što su to geni.   Kombinirajući botaniku i matematiku, tumačio je rezultate svojih proučavanja nasljednih osobina grašaka  u samostanskome vrtu. Princip reciklaže    vrlo je kreativan: ne zahtijeva da otpočetka stvaraš nešto novo, nego da kombiniranjem onoga što imaš dođeš do nečega što prije nije postojalo.

5. Princip spajanja nespojivoga

Genijalni atomski fizičar, nobelovac Niels Bohr, sva je svoja otkrića temeljio na principu spajanja nespojivoga. Na zamisao o načelu komplementarnosti došao je zahvaljujući svojoj sposobnosti da zamisli svjetlost istodobno kao česticu i kao val.  Ideja o spajanju nespojivoga zapravo je ometanje logike i linearnoga načina razmišljanja koje dominira našim zapadnim civilizacijskim krugom još od Platonova vremena.