Veliki britanski empiričar Francis Bacon jednom je izjavio da je tiskarski stroj Johannesa Gutenberga „promijenio lice i stanje svijeta”. Iako Gutenberg nije samostalno izumio tiskarski stroj, usavršio je proces masovne produkcije pokretnog tipa te pronašao tintu na bazi ulja koja je u kombinaciji s drvenom prešom revolucionirala tijek informacija. Knjige su se  otad mogle objavljivati u velikim količinama i za mnogo manje vremena. Gutenberg je odlučio da prva knjiga koju će tiskati bude Biblija koja se po svojoj povijesnoj važnosti može mjeriti s važnošću njegova izuma. Samo nekoliko kopija Gutenbergove Biblije, tiskane 1454. ili 1455., svjedoči o njegovu umijeću.

U sklopu digitalizacijskog projekta Polonsy Foundation, kojim je predviđena digitalizacija kolekcije oksfordskih knjižnica i Bibliotece Apostolice Vaticane, izrađena je virtualna verzija Gutenbergove Biblije, dostupna na internetu. Čitatelji koji bez problema čitaju Vulgatu (latinski prijevod Biblije) mogu od sada od korice do korice pregledavati skenirane stranice Gutenbergova originala u visokoj rezoluciji. Uz mogućnost pomnijeg pregledavanja stranica i grafičkih detalja, posjetitelji mogu prelistati i druga, starija izdanja Biblije, uključujući i prekrasno obojenu hebrejsku verziju te profinjene ilustracije grčke Biblije iz desetog stoljeća.