Najnovija tajna u borbi protiv debljanja ne krije se u smanjivanju količine masti ili šećera koju unosimo u organizam, nego u uzimanju hrane koja obiluje vlaknima. Dakako, ne bilo kakvim vlaknima, već onima koja fermentiraju. Mikrobi u želudcu razgrađuju vlakna te pritom izlučuju kemikaliju koja utječe na mozak smanjujući apetit. Istraživači kažu da se sada prvi put unos vlaknaste hrane povezuje s hormonima u mozgu koji nam pomažu da se osjećamo sitima.

Znanstvenici znaju da ljudi koji imaju problema s težinom obično jedu hranu s niskim udjelom vlakana. S druge strane, vlakna koja fermentiraju, tj. vlakna koja razgrađuju želudčani mikrobi, stvaraju osjećaj sitosti nakon unosa manje količine hrane. Tu vrstu vlakana obično sadržavaju voće, povrće i ječam.

Istraživači tvrde da su naši paleolitski predci jeli gotovo 100 grama fermentirajućih vlakana svakog dana. Danas su naše prehrambene navike znatno drukčije. Mi jedemo samo 10 – 20 grama svih tipova vlakana svakog dana. Većinu tih vlakana sadržavaju cjelovite žitarice i mekinje. Taj tip vlakana ne fermentira u želudcu. Moderna prehrana obiluje šećerima i mastima, a dodamo li tome manjak tjelesnih aktivnosti i stres, dobivamo recept za pretilost.

Znanstvenici se slažu da je najbolji način za kontrolu težine unošenje hrane iz prirodnih izvora što znači više vlakana koja fermentiraju.