Može li jedna ilustracija potaknuti istraživanje? Može li priča pomoći učenicima razumjeti složene prirodoslovne koncepte? Kako dječju knjigu pretvoriti u zanimljivu nastavnu aktivnost?
Upravo su ta pitanja bila u središtu promocije dječjih knjiga Školske knjige pod nazivom Učionica među koricama, održane na ovogodišnjem Interliberu.
O mogućnostima povezivanja dječje književnosti s nastavom razgovarale su Melita Povalec, izvršna urednica Školske knjige i profesorica biologije, Vida Bilogrević Gatolin, profesorica biologije i kemije iz OŠ Ive Andrića, i Lidija Cvetko, učiteljica razredne nastave iz OŠ Borovje. Tijekom razgovora predstavljeno je osam knjiga koje, osim što bude dječju znatiželju i ljubav prema čitanju, nude brojne mogućnosti za istraživačko učenje, međupredmetno povezivanje i kreativno izražavanje.
Od zanimljive činjenice do istraživačkog pitanja
Prvi dio razgovora bio je posvećen serijalu koji čine knjige Sadi, Sjaj, Leti, Rasti i Zuji. Bogato ilustrirane stranice, neobične činjenice i raznovrsne teme iz prirode i znanosti mogu poslužiti kao polazište za aktivnosti u kojima učenici nisu samo čitatelji nego i aktivni istraživači. Posebna pozornost posvećena je tome kako sadržaje knjiga povezati s različitim nastavnim predmetima i kako zanimljivu činjenicu pretvoriti u istraživačko pitanje. Istaknuto je da kvalitetna nastavna aktivnost ne mora zahtijevati mnogo vremena, složenu pripremu ili posebnu opremu. Katkad je dovoljna jedna dobro odabrana stranica koja će učenike potaknuti na promatranje, uspoređivanje, postavljanje pitanja i donošenje zaključaka.
Kako djeci približiti složene prirodoslovne koncepte?

Knjiga Kako se mijenjaš, Majko Prirodo? otvorila je razgovor o konceptu ciklusa, jednome od temeljnih, ali učenicima često zahtjevnih prirodoslovnih koncepata. Razumjeti ciklus ne znači samo zapamtiti redoslijed pojedinih faza nego uočiti njihovu međusobnu povezanost i ponavljanje. Razgovaralo se o tome kako učenike potaknuti da sami otkrivaju cikličke promjene u prirodi i kako im knjige mogu pomoći da razumiju procese koje nije uvijek moguće neposredno promatrati.

Još zahtjevniji koncept, evolucija, predstavljen je knjigom Tajni dnevnik Charlesa Darwina. Darwinovo putovanje, njegova opažanja i postupno oblikovanje znanstvenih spoznaja poslužili su kao polazište za razgovor o tome kako učenicima približiti evolucijske promjene, a pritom izbjeći česte pogrešne predodžbe. Naglašena je važnost razvijanja vještina opažanja, uspoređivanja i postavljanja pitanja već od najranije školske dobi. Upravo su te vještine temelj za njihovo buduće razumijevanje složenijih znanstvenih koncepata.
Velika otkrića počinju malim opažanjima

Knjiga Šumske tajne bila je povod za razgovor o važnosti neposrednog iskustva prirode. Školsko dvorište, obližnji park ili jedno stablo mogu postati prostor za istraživanje i dugotrajnije praćenje prirodnih promjena. Promatranjem istog stabla tijekom školske godine učenici mogu uočavati promjene na listovima, granama i kori, bilježiti pojavu različitih organizama, kao i povezivati svoja opažanja s godišnjim dobima i životnim uvjetima. Takve aktivnosti pokazuju da za kvalitetno učenje izvan učionice nije uvijek potrebno organizirati zahtjevnu terensku nastavu. Važnije je učenike naučiti pozorno promatrati svijet koji ih okružuje i postavljati pitanja o onome što vide.
Posljednja stranica nije kraj učenja
Promocija Učionica među koricama pokazala je koliko mogućnosti dječje knjige pružaju učiteljima koji žele povezati čitanje s istraživanjem, stvaralaštvom i iskustvenim učenjem. Knjiga pritom ne mora biti samo izvor informacija ili dodatni nastavni materijal. Ona može postati početak razgovora, poticaj za pokus, nadahnuće za razredni projekt ili razlog da učenici počnu primjećivati pojave koje su im dotad prolazile nezapaženo.
Jer upravo je u tome najveća vrijednost dobre dječje knjige – njezina priča ne završava posljednjom stranicom, već postaje početak novih otkrića. ♦ PIŠE: Melita POVALEC, izvršna urednica predmetne nastave i srednje škole ♦ Fotografije: Zoran JELAČA ♦







