Potvrđeno je da djeca kojoj se od najmađe dobi čitaju i pripovijedaju priče ili recitiraju pjesme, u pravilu spontano zavole knjigu, čitanje pa i pisanje, znatno više i dugotrajnije od djece s kojom se to ne čini. Taj put provjereno je dobar put od djeteta do knjige. Naravno, uz uvjet da se provodi u ugodnoj atmosferi i da u njemu nema prisile. Ako dijete izrazito ne voli i odbija čitati, zasigurno u nekom trenutku to počinje predstavljati poteškoću. Kada se takvo što uoči, trebalo bi ponajprije osvijestiti što je tomu razlog, a zatim i odgovoriti na kvalitetan način kako bi se takvo stanje počelo mijenjati. U nastavku možete pročitati nekoliko mogućih razloga zašto dijete ne čita s voljom ili odbija čitati, a za svaku su takvu situaciju ponuđena i rješenja.

Odbija li vaše dijete čitati knjige? Je li mu pomisao na čitanje knjige uzbudljiva koliko i odlazak zubaru? Događa li se da slušate beskonačne jadikovke ili ste možda doživjeli da bježi i skriva se kako bi izbjeglo čitanje?

Ako je odgovor potvrdan na bilo koje od tih pitanja, niste sami. Mnoge se obitelji i učitelji bore s nečim što stručnjaci zovu „izbjegavanje čitanja“.

Djeca možda znaju čitati, ali odbijaju to činiti.

Razumijevanje zašto dijete ne želi čitati pomoći će vam da smislite način na koji ćete ga ohrabriti da čita više.

Evo nekoliko uobičajenih razloga zašto djeca ne žele čitati:

■ Ne privlači ih format knjige

Društvene mreže, videoigre i kratki mrežni videozapisi jaka su konkurencija iskustvu čitanja tiskane knjige. Djeci je potrebna pomoć odraslih kako bi usporila tempo i odvojila vrijeme za čitanje.

KAKO POMOĆI: Ograničite vrijeme koje vaše dijete svakodnevno provodi pred ekranom. I budite kreativni kad je u pitanju format knjige. Na primjer, grafički romani sjajan su način kako privući djecu koja nerado čitaju. Takve knjige također pomažu jačati vještinu razumijevanja.  (Grafički roman je tiskana knjiga većeg opsega – poput romana, no sadržaj joj je strip.)

■ Nisu zainteresirani za temu

Možda ćete čuti: „Knjige su dosadne!“ Ali ono što vaše dijete vjerojatno pokušava reći zapravo glasi: „Trebam pomoć kako bih pronašao nešto za čitanje što je meni zanimljivo.“ Katkad dobronamjerne odrasle osobe odvraćaju djecu od onoga što ona žele čitati, a to može uništiti djetetovu motivaciju.

KAKO POMOĆI: Potražite rješenje s knjižničarom, učiteljem, drugim učenicima ili pristupite pretrazi na mreži kako biste pronašli zanimljive knjige ili teme. Zapravo, prije svega toga, možda biste mogli uzeti dijete za ruku i povesti ga u najbližu knjižnicu; ako više nije riječ o djetetu koje bi se moglo voditi za ruku, upitajte ga da vam se pridruži dok sami idete u knjižnicu izabrati nešto za sebe. Dijete čitatelja ima najbolji primjer da i samo postane čitatelj, barem u mlađoj dobi, a i kasnije se tomu u pravilu vraća. Ako je strah od knjige toliko velik da knjižnica nije najbolji izbor, odustanite na neko vrijeme od knjige; postoje časopisi, priče iz sportskoga života, stripovi… pronađite ono što će najlakše prihvatiti. Ohrabrite ga da i samo istražuje.

■  Ne vide svrhu

Djeca koja ne vole čitati vjerojatno nisu iskusila radost koju osjeća čitatelj kada se izgubi u čaroliji priče ili spozna nešto novo izgubljen u toj čaroliji. Zato moguće imaju osjećaj da je čitanje težak posao bez ikakve svrhe i dobiti.

KAKO POMOĆI: Birajte knjige koje su malo iznad čitalačke razine vašega djeteta i čitajte mu ih naglas. To je sjajan način za zbližavanje obitelji. Osim toga, tako se stvaraju vještine slušanja s razumijevanjem, proširuje se rječnik, a djeca su izložena pričama zanimljivijima od onih koje su u stanju samostalno pročitati. Zastanite kako biste razgovarali o događajima u priči te o značenjima manje poznatih riječi.

■ Osjećaju da je čitanje za njih prevelik teret

Katkad se djeca jednostavno zatvore i povuku kada vide brojne stranice ispunjene tekstom. Biti prisiljen „probiti se“ kroz sve te rečenice može se činiti kao trčanje maratona ili penjanje na Mount Everest (uz izuzimanje zabavnoga dijela tih pothvata).

KAKO POMOĆI: Nastojte čitati naizmjence sa svojim djetetom jedno drugom naglas. To bi obveznu lektiru moglo učiniti lakšom i prihvatljivijom za nekoga tko ne voli čitati ili se ne osjeća dovoljno uspješnim u čitanju. Ponuda da podijelite taj teret može značiti veliki preokret. Omogućit će djetetu stanku i stvoriti prigodu da čuje tečno čitanje. Također će ga držati uključenim u priču za koju za sada nema dovoljno izdržljivosti da dođe do kraja.

■ Biraju prezahtjevne knjige s obzirom na dob i čitalačke vještine

Djecu mogu privući čitalački zahtjevnije knjige koje im djeluju cool. To može biti zato što ih čitaju stariji prijatelji i prijateljice. Mnogi se mladi čitatelji late Harryja Pottera, na primjer, dok zapravo još nisu spremni samostalno se „izboriti“ s tom knjigom.

KAKO POMOĆI: Čitajte djetetu zahtjevnije knjige naglas. To će unaprijediti njegove vještine razumijevanja, zainteresirati ga za složenije priče i stvoriti pozitivno iskustvo čitanja. Pronalaženje knjiga za samostalno čitanje lakše je kada znate djetetovu razinu čitateljskih vještina. Ako niste sigurni na kojoj se razini nalazi vaše dijete, pitajte učitelja.

■ Muče se s osnovnim čitalačkim vještinama

Možda vaše dijete čita uistinu sporo i ima poteškoća s izgovorom. Proces učenja čitanja nije lak i neka djeca imaju više poteškoća od ostale djece. Spoznaja o tome što stoji iza njihovih napora i nastojanja da uspješno čitaju, pomoći će vam da pružite kvalitetnu potporu u djetetovu čitalačkom razvoju.

KAKO POMOĆI: Razgovarajte s učiteljem o poteškoćama pri čitanju koje ste zapazili kod vašega djeteta. Saznajte kada je škola posljednji put provela ispitivanje vida kako biste isključili probleme s vidom. (Ili posjetite liječnika s istim ciljem.) Provjerite smatra li učitelj da je vašemu djetetu potrebna dodatna pomoć u čitanju.

■ NAPOMENA ■ piše: Elizabeth BABBIN, doktorica znanosti, učiteljica i savjetnica za djecu s poteškoćama u učenju ■  SAD: Understood.org – portal za potporu roditeljima djece s poteškoćama u učenju ■ tekst je dijelom proširen i dorađen ■ izvornik: understood.org ■