Teško je napisati što nekomu znači i može značiti Božić. Europska je civilizacija izrasla na nekoliko kamena temeljaca; među njima je i kršćansko nasljeđe, koje osobito uključuje tradiciju proslava i obilježavanja velikih blagdana među kojima je, jedan od dvaju središnjih — Božić. Topao, šaren, svjetlucav, usmjeren na skromne jaslice, novorođenče i raskošnu repaticu koja kazuje put, u okružju anđela i darova triju mudraca…

Kako se adventsko iščekivanje najljepšega i najradosnijega blagdana uklapa u školske programe i obrazovne zahtjeve? Pročitajte u nastavku.

Što se u predblagdanske dane događa s učenjem, kako ti osobiti dani utječu na naše učenike?

Božić se slavi i obilježava u školama širom Ujedinjenoga Kraljevstva, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta. U Hrvatskoj je taj tradicijski blagdan preživio svako vrijeme, i nevrijeme; u posljednja tri desetljeća i službeno obnovljena višestoljetna tradicija pronalazi svoje mjesto i u školama.

Kako ti dani traju tjednima i kako uzbuđenje raste, moramo biti svjesni utjecaja takva raspoloženja na učinkovitost učenja i poučavanja te razmisliti koja je količina slavlja i blagdanskoga ugođaja dovoljna, a koja potrebna. A isto se odnosi i na obrazovne zadatke i ciljeve u tjednima na koncu kalendarske godine.

■ NE TREBA BJEŽATI OD PREDBLAGDANSKOGA RASPOLOŽENJA, NEGO NJIME DOBRO UPRAVLJATI

Adventsko vrijeme uvodi nas u proslavu božićnih blagdana i to je izazovno za svakoga, posvuda. Ono određuje opće raspoloženje u društvu, ne samo u školama. Ključno je i dalje zadržati pozornost na kurikulima i nastavnim aktivnostima jer nam opseg nastavnih sadržaja i ishoda ne omogućuje skretanje s nastavnoga plana. U drugu ruku, to ima posljedice po učenike jer su uzbuđenja izazvana različitim događajima prevelika da bi ih se moglo izbjeći. Valja pomiriti jedno s drugim kako učenici ne bi bili izloženi dodatnom stresu i neujednačenim ili nejasno postavljenim očekivanjima i zahtjevima. Velika užurbanost i različite dodatne aktivnosti mogu dovesti do smanjene motivacije na redovitoj nastavi, a ako svi dijelovi nisu usklađeni, neki učenici mogu i posustati ili i potpuno odustati. Na trenutke, ako adventska događanja nisu u suglasju s obrazovnim ciljevima redovite nastave, učitelji mogu potpuno izgubiti kontrolu nad tom nastavom.

Božićni odmor u Ujedinjenom Kraljevstvu traje dva tjedna, a i u drugim zemljama otprilike toliko, ali učenička se pozornost smanjuje ili i gubi znatno prije posljednjega dana prvog obrazovnog razdoblja.

■  SLAVLJENIČKA ATMOSFERA I OBRAZOVNE ZADAĆE MOGU I TREBAJU SUPOSTOJATI

Slavljeničko ozračje ne ide na štetu obrazovnih zadaća. I obrnuto. Dovoljno je malo dobre volje i nešto više organizacijske umješnosti pa da sve potrebe tih osobitih dana u godini budu zadovoljene.

Istina je da obrazovni zahtjevi mogu na trenutke pasti u drugi plan, ali od njih nikako ne treba odustajati ili ih potpuno zanemariti. Velika se pozornost i trud ulažu u božićne priredbe i to je razumljivo. One učenicima omogućuju jačanje samopouzdanja i razvijanje kreativnosti. Tako i treba biti sve dok to nije izgovor za izbjegavanje ostalih zadataka koje također treba obavljati i koji su dio predviđenoga razvoja i napretka učenika u pojedinim područjima. Učitelji trebaju prosuditi kojim će tempom i u kojem opsegu raditi u pojedinim razdobljima; obrazovni ciljevi su bitni i ne smiju biti obustavljeni. Također, sudjelovanje u drugim aktivnostima izrazito povoljno utječe na razvoj potpune osobnosti i treba ih rasporediti i omogućiti u skladu s uvjetima.

Učenicima, osobito onima mlađe dobi, valja u obzir uzeti i uzbuđenost ili i uznemirenost koju imaju prije prvih javnih nastupa. Nije nikako dobro zakidati ih za taj dio školskoga života i obrazovanja; ali ni redoviti nastavni planovi ne mogu se obustaviti ili zaustaviti zbog slavljeničke atmosfere koja napreduje kako se posljednji dan prvoga polugodišta približava. Na učiteljima je da prepoznaju vrijednost i jedne i druge dimenzije školskoga života te da svojim učenicima osiguraju odgovarajuće vrijeme i mogućnosti za oboje.

■ OBRATITE POZORNOST NA SVE UČENIKE I NJIHOVE OSJEĆAJE

U multikulturalnim, ali zapravo i u ,,monokulturalnim” (što će reći — svim) zajednicama valja obratiti pozornost na sve učenike, osjeća li se tko izostavljenim zbog nepoznavanja pojedinih običaja ili nerazumijevanja pa i neprihvaćanja razgovora o njima i aktivnosti vezanih uz njih. Zasigurno da djeca i mladi vole upoznavati nove običaje i raduju se danima ispunjenima slavljem i čestitkama.

Usmjerite ono što radite na detalje koji su univerzalni i koji potiču ono najbolje u svakoj osobi, bez obzira na kulturne, geopolitičke ili neke druge razlike. Dopustite postavljanje pitanja, istraživanje, otkrivanje i izmjenjivanje iskustava; neka se svi osjećaju uključeno i prihvaćeno. Ne morate izbjegavati ili poricati tradiciju, ali s obzirom na okolnosti u kojima jeste, otvorite i prozore i vrata prema svim horizontima, i svakomu uz dobrodošlicu u dijelu u kojem može i želi sudjelovati. To je odlična prigoda za produbljivanje i jačanje osjećaja iskrene povezanosti na univerzalnim načelima dobrote i razumijevanja.

■ TÎ TOPLI I NEPROCJENJIVI TRENUTCI VEZANI UZ BOŽIĆ

Većinu i djece i odraslih uz Božić vežu najljepši i najtopliji osjećaji, raduju se tim danima u godini i pripremaju za njih. Taj izrazito afirmativan aspekt toga razdoblja u godini ne bi trebalo zanemariti, nego upravo suprotno – poticati te stvarati i raditi na krilima svega što ono donosi.

Tople i ukrašene učionice, dok vani caruje magla ili zima, mogu biti itekako motivirajuće okružje za različite oblike rada, pa i onog najzahtjevnijega. Do učitelja je jedino to da ih se usudi uspostaviti i uvesti učenike u njega.

Božićni ugođaj i pozitivni zanos mogu se uložiti i u potpuno nebožićne i neblagdanske teme i obrazovne ciljeve.

Bitno je ustrajati na dobru raspoloženju i kvalitetnim odnosima, a njih bi tih dana trebalo biti u obilju.

S druge strane, ako vam tako odgovara s obzirom na planove i nastavne potrebe, usredotočite aktivnosti na ono što je vezano uz zimu i blagdane. U mnogim nastavnim predmetima to može odvesti do neslućenih mogućnosti.

Kako se u Ujedinjenom Kraljevstvu spominje izostavljanje Božića iz škola, iz svega napisanoga može se zaključiti da to ne bi bila dobra ideja ni za koga. Raspoloženje koje donosi taj blagdan neprocjenjivo je; njega je ujedno moguće dobro i kvalitetno uskladiti s obrazovnim ciljevima i zadaćama, a i druge dobrobiti koje donosi ne mogu se ni na koji drugi način nadoknaditi. Za većinu – i odraslih i djece – bilo bi to jednako najneugodnijim dijelovima filma Kako je Grinch ukrao Božić.

Zato, Božić ostaje u školama. Na učiteljima je, kao stručnjacima u svojim područjima, ali i pedagozima i humanistima, pronaći najbolji omjer rada i slavlja u predblagdansko vrijeme; kako bi obrazovne zadaće bile ostvarene, ali jednako tako i sve blagodati najsjajnijega i najtoplijega blagdana europske civilizacije i njegova udjela u školskom životu.

Toplina, mir, povezanost i ispunjenost — vezuju se u najljepšim željama uz te dane iz godine u godinu tijekom stoljeća…

Uzmimo najbolje od toga.

Sretan Božić.

■  NAPOMENA ■  piše: Snježana Mostarkić ■  prema tekstu: Does Christmas Effect Children’s Learning ■ Ujedinjeno Kraljevstvo: TeacherBoards — portal namijenjen temama iz školstva i obrazovanja ■  izvornik: www.teacherboards.co.uk ■