Projekt Tikveška šuma, pod vodstvom učiteljice savjetnice Dunje Kufner, provodio se tijekom školske godine 2021./2022., od rujna 2021. do lipnja 2022. Cilj projekta bio je istražiti prirodnu raznolikost, povijest i ulogu tikveške šume u Baranji i Hrvatskoj kako bi se podigla svijest o važnosti šume za svakidašnji život ljudi i uloga šuma na planetu.

Učenici su kroz projektne aktivnosti upoznali povijest šume, raznolikost njezinog biljnog i životinjskog svijeta, te njezin utjecaj na život u prirodi. Tijekom projekta učenici su imali priliku izražavati se kreativno, likovno i literarno. U projektu su sudjelovali učenici razredne i predmetne nastave te učitelji Dubravka Kolčić Drlje, Dejana Cvitan, Marijana Jakelić, Katarina Deriš, Maja Lesjak, Monika Samardžić i Vedran Hozjan te školska knjižničarka Ivana Norac. Završnica projekta okrunjena je interaktivnom izložbom u školskoj knjižnici.

Projekt je započeo u rujnu 2021. raspodjelom zadataka. Projektne aktivnosti podijeljene su u nekoliko različitih kategorija: Životinjski svijet pod vodstvom Dunje Kufner, Boje i zvukovi pod vodstvom učiteljice Likovne kulture Dubravke Kolčić Drlje, Zelene ruke šume pod vodstvom učiteljice Biologije, Prirode i Kemije Maje Lesjak, Gospodari šume pod vodstvom učiteljice Engleskog jezika i Povijesti Monike Samardžić i Lijepo naše Podunavlje pod vodstvom učitelja Povijesti i Geografije Vedrana Hozjana. Suradnici na projektu bili su Ivana Norac i Dejana Cvitan koje su administrirale mrežno mjesto projekta, pružale podršku u fotografiji, montaži i organizaciji izložbe, Marijana Jakelić koja je izradila brošuru projekta, Katarina Deriš s prijevodom brošure na mađarski jezik te Ivica Prgomet, ravnatelj, s pružanjem podrške u komunikaciji s vanjskim suradnicima i javnosti.

Životinjski svijet je zbir aktivnosti u kojem su učenici istraživačkim radom proučili tikvešku šumu. Izletom u samu šumu učenici su iz prve ruke osjetili njezinu čaroliju i posebnost. Terensku nastavu pomogle su ostvariti knjižničarka Ivana Norac i učiteljica Dejana Cvitan kao sudionice projekta, voditeljice web stranice projekta i fotografkinje terenske nastave, te gospođa Jelena Budimir, koja je pružila logističku podršku. Na terenskoj nastavi u šumi ostvarili smo dječja očekivanja i probudili interes za istraživanjem. Učenici su stekli znanja o životu u šumi: navike i karakteristike pojedinih vrsta, prehrana životinja, briga o životinjama i šumi kao staništu životinja. Vidjeli su hranilište, gat, hranilice, vrste hrane za životinje, te su vidjeli stoljetne hrastove lužnjake koji su karakteristični za tikvešku šumu te tako usvojili nove pojmove i obogatili rječnik.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Učenici su imali priliku popeti se na lovačku čeku i tako vidjeti šumu iz nove perspektive uz stručnu podršku i vodstvo djelatnika šumarije Matije Balekića i Darija Šimunova. U mirnom okruženju stoljetnih hrastova, lovac Radoje Ljubojević ispričao nam je svoja dugogodišnja iskustva i podijelio svoje znanje o šumi i njezinim stanovnicima. Njegove priče i znanja bili su učenicima početni izvor za istraživački rad. Neposredno nakon izleta, učenici su dojmove iznijeli u obliku stihova. Tako je nastala zajednička pjesma „Šuma mi je rekla“. Pjesma je objavljena na završnoj izložbi te je glavni motiv straničnika koji su nastali tijekom projekta.

Učenici su rezultate istraživanja na temu „Zimski spavači“ prikazali u obliku plakata i e-knjige izrađene u alatu BookCreator. Na plakatu su uz fotografije životinja koje spavaju zimski san (jazavac, jež, vjeverica) napisali svoja saznanja. Koristeći tehniku kolaža učenici su izradili likovne radove na temu „Sova“, pa je tako nastao niz radova veselih sovica u njihovim prirodnim bojama. Radovi su izrađeni lijepljenjem komadića kolaža u oblik sove. Potom, učenici su izradili interaktivni plakat „Gdje se kriju stanari šume?“. Istražili su tragove koje životinje (jazavac, jelen, kuna, vjeverica, sova, lisica, šojka i divlja svinja) ostavljaju za sobom. Plakat je oblikovan tako da ima otiske tih životinja te šumski prizor s prozorčićima za otvaranje. Ispod prozorčića nalaze se šumske životinje. Plakat potiče učenike na znatiželju, istraživanje i učenje.

Zbir aktivnosti Boje i zvukovi objedinio je likovne radove. Koristeći reciklirani materijal, nastale su 3D životinje, drveće, mobili, prizori iz šume na kartonu, diorame šume, kućice, te plakati s ilustracijama šumskih životinja i skice modnih dizajna inspiriranih šumom. Kako bi se naša tikveška šuma povezala s ostatkom svijeta, na poseban su plakat izložene šarene tropske ptice, daleki rođaci domaćih ptica, izrađene tehnikom valjanja plastelina na papir.

Tijekom trajanja projekta u školskoj knjižnici učenici su imali priliku literarno se izraziti. Postavljene su upute za pisanje i zadane životinje: sova, vjeverica, djetlić i svraka. Kao pomoć pri pisanju učenici su imali na raspolaganju osnovne podatke o zadanim životinjama i tzv. „storyteller cubes“, kocke za pomoć pri pisanju. 14 kocaka sadržavalo je likove, radnju, poruku, zaplet, osjećaje, mjesto radnje, predmete, prometne znakove, radnje, vrijeme. Predlošci se mogu pogledati ovdje i ovdje. Isto tako, mogli su koristiti i interaktivne kocke Školske knjige s džepićima za umetanje pojmova te istodobno ponoviti imenice, glagole, pridjeve i vrste rečenica. Nastale priče izložene su u knjižnici.

Učenici viših razreda su u aktivnostima okupljenim pod nazivom Zelene ruke šume obišli dvorac Tikveš. U šumi su koristeći se ključem za determinaciju vrsta drveća odredili pojedinu vrstu te su tehnikom herbarija izdvojili lišće drveća. S pomoću pastela i papira preslikali su koru određene vrste drveta. Na kraju je nastala e-knjiga koja će služiti učenicima pri učenju i istraživanju životne zajednice šume. Svi materijali izrađeni tijekom projekta mogu se preuzeti ovdje. Učenici su u povijesnom dijelu projekta naučili su kako je povijest ovoga prostora povezana s upravljanjem i gospodarenjem prirodnim resursima. O tome postoji povijesna dokumentacija koja seže do 1697. godine, kada je car Leopold I zbog iskazanih zasluga dodijelio posjed princu Eugenu Savojskom. Tijekom burne prošlosti, posjedom su upravljali velikaši iz Habsburške monarhije. Dvorac Tikveš je dograđen u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a tijekom 20. stoljeća u dvorcu se odmarao i uživao Josip Broz Tito.

Prirodno geografski položaj šume obuhvaća dio Kopačkoga rita koji je najveće rastiliše i mrijestilište ribe u ovom dijelu Europe. Dom je za više od 2300 bioloških vrsta. Hrastovi lužnjaci su stari oko 140 godina i mnogi imaju ožiljke gelera iz Drugog svjetskog rata. U prosjeku su promjera 2,5 metra, a najviši primjerci narastu i do 50 metara visine. Naš zavičaj obiluje vodom i šumom koja za vegetacijskog razdoblja po jednom hektaru ispušta u zrak nekoliko tisuća tona vode i time vlagom obogaćuje sav biljni pokrov šume i okolne njive i polja.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Završna prezentacija projekta održana je 15. lipnja u školskoj knjižnici. Tada je i otvorena interaktivna izložba koja je trajala do 24. lipnja 2022. Na prezentaciji projekta sudjelovali su učenici osmih razreda, a svoje aktivnosti predstavili su sudionici projekta. Tijekom trajanja izložbe moglo se vidjeti devet plakata ( interaktivni plakat „Gdje se kriju stanari šume?“, „Zimski spavači“, „Gospodari šume“, „Zelene ruke šume“, „Šarene ptice – daleki rođaci“, „Stanovnici šume“, „Modni dizajn“), pjesma „Šuma mi je rekla“, 3D životinje, drveće, deset diorama, četiri kućice, sedam mobila i pet oslikanih šumskih prizora, te pet priča inspiriranih šumom i njezinim stanovnicima. Poseban ugođaj izložbi omogućila je tehnologija proširene stvarnosti. Korištenjem aplikacije Arloopa na školskim tabletima, postavljene su četiri AR (eng. „augmented reality“) „POINT“ (eng. „točka“) točke, odnosno točke proširene stvarnosti, a učenice viših razreda pod vodstvom učiteljice Likovne kulture Dubravke Kolčić Drlje oslikale su izložbeni prostor i tako knjižnicu pretvorile u mali šumski raj. Posjetitelji su mogli vidjeti djetlića na grani, ježa, košutu i divljega zeca. Izložbu je posjetilo 96 učenika i učitelja.

Na kraju, može se zaključiti kako su šume dio našega života na više načina i mi toga često nismo ni svjesni. Kada popijemo čašu vode, napišemo rečenicu u svoju bilježnicu, uzmemo lijek ili gradimo kuću, ne razmišljamo kako je svaka od tih radnji na neki način povezana sa šumom. Šume su krhak ekosustav, a njihovo održivo upravljanje i korištenje ključni su za borbu protiv klimatskih promjena. Svaka i najmanja jedinka u šumi neophodna je karika u lancu života na našemu planetu.

■ Piše: Dunja Kufner, učiteljica u zvanju savjetnika | OŠ Kneževi Vinogradi ■  Duži niz godina vodi dodatnu skupinu Mali prirodoslovci s kojom ostvaruje razne školske i izvanškolske projekte. U nastavi posebno potiče interdisciplinarnost, suradnju u kolektivu i lokalnoj zajednici te timski rad. Učenike potiče na učenje otkrivanjem, analizu, istraživanje, primjenu inovativnih metoda poučavanja i korištenju digitalnih alata u nastavi. ■