Ekskluzivna edukativna konferencija Cjelodnevna škola – Inkubator izvrsnosti, namijenjena ravnateljima i stručnim suradnicima u školama, održana je u utorak, 4. ožujka, u Velikoj dvorani Školske knjige. Mnogobrojni sudionici imali su priliku u poticajnom društvu istražiti viziju cjelodnevne škole, upoznati inovativne modele i primjere dobre prakse, razmijeniti dragocjena iskustva te steći nova znanja i vještine za osnaživanje profesionalnog rada.

♦  Poziv na otvorenu diskusiju

Kao što je u svojem pozdravnom govoru napomenula direktorica školskog programa, izvršna direktorica i članica Uprave Školske knjige Matilda Bulić, Školska knjiga vjerni je pratitelj obrazovnog sustava i podrška onomu što ravnatelji, stručni suradnici, učitelji i nastavnici rade. A sve ono ŝto nastaje u Školskoj knjizi nastaje radi boljeg obrazovanja novih generacija.

Školska knjiga okupila je stručnjake s područja obrazovanja na ekskluzivnoj konferenciji Cjelodnevna škola – Inkubator izvrsnosti, organiziranoj radi razmjene iskustava i ideja o programu koji je izazvao otpor javnosti više nego ijedna dosadašnja reforma

“Zato nam je cilj na današnjoj konferenciji posvećenoj cjelodnevnoj školi preispitati neke od njezinih najvažnijih aspekata i razmotriti načine na koji se ovaj program može kvalitetno provesti. Ideje o kojima se ne raspravlja brzo umru, stoga vas pozivam na otvorenu diskusiju da pošaljemo poruku onima koji imaju moć nešto mijenjati i zajedno izaberemo najbolja rješenja za našu djecu”, izjavila je, otvarajući konferenciju, Matilda Bulić.

Svoje znanje i mišljenje o aktualnim temama vezanim za program cjelodnevne škole podijelili su vodeći stručnjaci, profesori i ravnatelji s bogatim iskustvom iz prakse – predavači Marko Brajković, prof. dr. sc. Božo Skoko i dr. sc. Branka Novosel te panelisti Božo Pavičin iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Darko Čota, Saša Topić i Matilda Bulić. Konferenciju je vodio televizijski i radijski voditelj Ivan Vukušić.

Odličan uvod u temu, predavanje pod nazivom Europski standardi u obrazovanju – zašto Hrvatska treba cjelodnevnu školu, održao je Marko Brajković, ravnatelj Osnovne škole Lovas, ambasador eTwinninga (Agencija za mobilnost i programe EU-a) i predstavnik roditelja čija su djeca polaznici eksperimentalnog programa cjelodnevnih škola.

♦  Hrvatska ima najmanji broj nastavnih sati u EU-u

Prema riječima tog dobitnika dviju europskih nagrada za eTwinningove projekte i suautora obrazovnog programa za edukaciju nastavnika eksperimentalnih škola unutar projekta „BrAIn“ program cjelodnevne škole nije hirovita ideja Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih, nego promišljen program koji ima ishodište u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske, ključnom nacionalnom dokumentu koji Hrvatsku definira kao inovativnu i sigurnu zemlju, s prepoznatljivim kulturnim identitetom.

„Naš je zadatak da zajedno s učenicima budemo nositelji promjene, da sačuvamo identitet škola i kraja iz kojega dolazimo i da te vrijednosti ugradimo u kurikule, nastavne i izvanškolske aktivnosti – u sve ono što čini jedan dan u školskom životu”, istaknuo je ravnatelj Brajković te ponudio vrlo jasan odgovor na pitanje zašto Hrvatska treba cjelodnevnu školu – da dostigne prosjek Europske unije.

Naime, prema rezultatima istraživanja iz 2023. godine učenici u Hrvatskoj provode najmanje vremena na nastavi u osnovnoj i srednjoj školi u usporedbi s ostalim zemljama OECD-a u kojima obvezatna nastava iznosi u prosjeku 7634 sata raspoređena u devet razreda. U Hrvatskoj je ukupan broj sati obvezatne nastave manji i iznosi 4541 sat u osam razreda. Manje su vremena na nastavi jedino učenici u Bugarskoj, istaknuo je ravnatelj Marko Brajković. Broj obvezatnih sati nastave, podsjetio je, izravno korelira s uspjehom učenika na testovima PISA-e, a znatno utječe na uspjeh poglavito učenika iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa.

♦  Škola ne želi preuzeti ulogu roditelja

„To je pravi razlog zbog kojega moramo povećati broj sati koje naši učenici provode u obrazovnim ustanovama. Ne želimo preuzeti ulogu roditelja. Želimo se potruditi u razvijanju učeničkih kompetencija i vještina, oblikovanju njihovih umova i obrazovanju koje će ih pripremiti za ono što ih očekuje izvan škole. Povećanje sati obvezatnog školovanja preduvjet je za postizanje rezultata koji će učenicima omogućiti da se lakše snađu na sve zahtjevnijem tržištu rada ne samo u Europskoj uniji nego i u cijelom svijetu”, objasnio je Marko Brajković te predstavio europska iskustva svojih kolega iz Poljske, Cipra, Slovenije, Letonije, Litve, Belgije i Rumunjske.

Koncept cjelodnevne škole nije novost u svijetu, ali se u nas tek počinje ozbiljno provoditi. Nijedna reforma dosad nije izazvala toliko otpora stručne i šire javnosti. Može li cjelodnevna škola biti ključ transformacije obrazovanja ili nas čekaju izazovi koje tek trebamo razumjeti i riješiti?Koliko smo zaista spremni za model koji može iz temelja promijeniti školsku svakidašnjicu? Može li cjelodnevna škola pridonijeti boljoj povezanosti škole, roditelja i lokalne zajednice? To su samo neka od uvodnih pitanja kojima je Matilda Bulić, voditeljica panel-diskusije Inkubator izvrsnosti – prakse koje mijenjaju škole,otvorila tu aktualnu temu.

♦  Konkretni planovi i primjeri iz prakse

Zanimljivom razgovoru najprije se priključio Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovana Fuchsa. On je predstavio konkretne planove Ministarstva za uvođenje cjelodnevne škole u cijeloj zemlji te objasnio kako se financira projekt i kako će se pratiti pokazatelji njegove uspješnosti. Škole će imati dovoljno resursa za provedbu programa, a skeptični roditelji ne trebaju se bojati da će cjelodnevna škola umanjiti kvalitetu vremena koje dijete provodi sa svojom obitelji, istaknuo je Božo Pavičin.

Osobna iskustva o tome kako ravnatelji škola doživljavaju aktualnu reformu, koji su najveći izazovi s kojima se susreću i kakve povratne informacije dobivaju od nastavnika i roditelja iznio je Darko Čota, dipl. ing. elektrotehnike, učitelj informatike i tehničke kulture, ravnatelj Osnovne škole Drenje i voditelj Županijskoga stručnog vijeća ravnatelja Osječko-baranjske županije. Osvrnuo se na planiranje izvannastavnih aktivnosti (tzv. B1) i njihov utjecaj na uspjeh cjelodnevne škole te probleme s kojima se susreću škole u manjim sredinama i ruralnim područjima.

♦  Izazovi su neizbježni

O iskustvima s eksperimentalnim modelom cjelodnevne nastave, njegovoj održivosti u cijeloj Hrvatskoj i modelu A2 govorio je Saša Topić, univ. mag. kineziologije,ravnatelj Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Gornjem Bazju i predsjednik Školskog sportskog saveza Virovitičko-podravske županije. Istaknuo je povezanost tjelesne aktivnosti s poboljšanjem akademskog uspjeha učenika u cjelodnevnoj školi i korisnost kineziologa koji predaju tjelesni već u nižim razredima.

♦  Savjeti za komunikaciju s medijima i vještina mindfulnessa

Suradnja s medijima – kako predstaviti projekt  u pozitivnom svjetlu naziv je izvrsnog predavanja koje je održao prof. dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji se bavi odnosima s javnošću, istraživanjem identiteta i imidža država te fenomenom brendiranja. Sudionici ekskluzivne konferencije Školske knjige imali su priliku čuti niz njegovih odličnih savjeta za uspješniju komunikaciju s medijima te iskusiti praksu mindfulnessa, vještine s kojom ih je upoznala dr. sc. Branka Novosel, doktorica humanističkih znanosti, profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti te stručnjakinja za neuroedukaciju. U svojem dinamičnom predavanju Učinkovito vođenje u obrazovanju: Fokusirano vođenje za uspješnu cjelodnevnu školu govorila je okupljenim liderima o tome kako primijeniti najnovije znanstvene spoznaje o funkcioniranju mozga u školama, domovima i na radnim mjestima.

♦  Kako vidimo budućnost cjelodnevne škole?

Na radionici Forum ideja: Kako vidimo budućnost cjelodnevne škole? (World Café metoda) sudionici su razmjenjivali iskustva, ideje i prijedloge o aktualnim temama s kojima se susrerću u provedbi programa Cjelodnevne škole: A2 u praksi: Potpora ili prepreka? Kako ga prilagoditi stvarnim potrebama učenika?; Ritam dana u cjelodnevnoj školi: Fleksibilnost ili kaos?; Novi zadatci, nove odgovornosti: Jesmo li spremni za uloge budućnosti?; CDŠ na djelu: Koje promjene doista donose bolje rezultate?

Odgovarajući na mnogobrojna pitanja, ali i otvarajući nova, ova je konferencija zaključena razmišljanjem kako se obrazovanje ne mijenja preko noći, ali svaki iskorak koji činimo danas može oblikovati bolje sutra za naše učenike. Izazovi na tom putu su neizbježni, ali ako ih shvatimo kao priliku za napredak, možemo graditi školstvo u kojemu će svaki učenik imati priliku rasti, učiti i otkrivati svoj puni potencijal. Hoćemo li tu priliku iskoristiti – ovisi o svima nama.