U pretprogramu 29. Hrvatskoga dječjeg festivala organiziran je i okrugli stol za nagrađene učenike i njihove mentore, kao i za brojne roditelje koji su stigli u pratnji. Tom je prigodom predstavljeno novo izdanje zbornika. Razgovarali smo o promjenama, koje hrvatski jezik doživljava, s okupljenim suradnicima i sudionicima Festivala.

Povod razgovoru bila je jedna od tema natječaja za literarne radove učenika osnovnih škola Republike Hrvatske koja je izazvala velik interes među učenicima, a riječ je o hrvatsko-engleskoj pjesmi u kojoj su se učenici mogli koristiti hibridnim jezikom mladih, prepunim engleskih (često iskrivljenih) riječi i izraza.

S gostima: uvaženom književnicom i predsjednicom Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, lektoricom, redaktoricom, novinarkom i sveučilišnom profesoricom, dr. sc. Snježanom BABIĆ VIŠNJIĆ; književnicom, novinarkom i urednicom Silvijom ŠESTO; novinarkom, urednicom Smiba i predstavnicom Školske knjige Snježanom MARIĆ; ravnateljicom Agencije za odgoj i obrazovanje i profesoricom pedagogije, magistrom znanosti Katarinom MILKOVIĆ; ovogodišnjom likovnom pokroviteljicom Festivala, likovnom umjetnicom i ravnateljicom Gradske knjižnice Krapina Majom VUKINOM BOGOVIĆ te Brankom STARCEM, skladateljem, dirigentom, glazbenim producentom i zborovođom, razgovarali smo o tome može li hrvatski jezik preživjeti poplavu anglizama i kratica, postaje li zbog toga moderniji, jesu li ove promjene samo faza ili je jezik, kakav smo nekad poznavali i učili, otišao u nepovrat te može li ga se obraniti pjesmom, crtežom, kreativnošću što naš Festival čini već gotovo tri desetljeća.

Svi su sudionici okrugloga stola istaknuli da su svjesni promjena u jeziku koje su u globaliziranom svijetu očekivane, ali da je odgovornost na svima nama da hrvatski standardni jezik sačuvamo u njegovoj punini, pogotovo u službenoj komunikaciji.

Osvrnuli su se i na važnost sustavnog učenja jezika u školi i u javnoj komunikaciji. Većina je sudionika naglasila jezične propuste koji su sveprisutni u medijima što je posljedica izostanka lektorskih aktivnosti i svakako se zalažu da se lektorskoj službi vrati značaj koji je nekad imala.

Ipak, svi su govornici bili optimistični čvrsto vjerujući da naš jezik neće izumrijeti i da mu se neće ugasiti stari sjaj. To podrazumijeva brigu svakog pojedinca koji mora biti svjestan važnosti učenja standardnoga jezika, nipošto ne zanemarujući dijalekte i različite jezične idiome razgovornoga jezika.

Naglasili su i važnost čitanja uz brojne programe, koje knjižnice i druge izvanškolske ustanove pripremaju za vrtićku i osnovnoškolsku djecu, pobuđujući u njima ljubav za kreativnost i stvaralaštvo te razvijajući maštu i obogaćujući im leksik od najranije dobi. Istaknut je i značaj Agencije za odgoj i obrazovanje, koja razvojem obrazovne politike te sustavnim stručnim usavršavanjem učitelja i nastavnika, pomaže u unapređenju poučavanja te  pristupu mladima i njihovu poimanju učenja.

Voditeljica okruglog stola, urednica literarne kategorije Hrvatskoga dječjeg festivala Nikolina BALETIĆ skup je zaključila mišlju da za naš jezik itekako ima nade istaknuvši učitelje, koji brižljivo i s predanošću prenose jezične zakonitosti i ljubav prema hrvatskome jeziku, i vjerujući kako će se na Hrvatskom dječjem festivalu brojni sudionici još dugo sastajati i čitati maštovite, slikovite i skladne pjesme naših učenika.