Rijetko u nastavi jezika ponavljamo, sistematiziramo ranije stečena znanja primjenom dramske igre, ali iskustvo nam potvrđuje da se primjenom dramskih aktivnosti zaista može kvalitetno obraditi novo gradivo. Također, uz puno se radosti i smijeha naučeno gradivo može ponoviti i usustaviti.

Dramatizacija se vrlo uspješno može koristiti u odgojno-obrazovnom procesu što dokazuje i primjer dramatizacije glasovnih promjena kojima su učenici dramskim izražavanjem usmjereni na razvojne, izražajne, samospoznajne i obrazovne ishode.

Mnogi se učitelji u svojoj nastavnoj praksi koriste dramskom pedagogijom jer gluma i potreba za pokretom postoje u svakom pojedincu.

Dramske se metode obično koriste u nastavi književnosti kao i pri dramatizaciji pojedinih književnih tekstova ili njihovih ulomaka. Možemo li jednako uspješno primijeniti dramske metode u nastavi jezika?

GLASOVNE PROMJENE U POKRETU

Nakon obrađenih glasovnih promjena u 7. razredu: sibilarizacije, palatalizacije, jotacije i nepostojanog a, odlučila sam s učenicima na satu usustavljivanja i uvježbavanja glasovnih promjena oživjeti glasovne promjene te im pokazati drukčiji pristup u obradi nastavnih sadržaja.

Struktura je nastavnog sata ovisila o temi, ciljevima i zadatcima, njihovom predznanju, a ponajviše o raspoloživom vremenu i uvjetima u kojima se rad zbiva.

• 

• 

Na raspolaganju smo imali dva nastavna sata, a etape su bile sljedeće:

1. ZAGRIJAVANJE

– tjelesne vježbe, igre, relaksacija, vježbe disanja

2. TEMATSKA MOTIVACIJA

– sažetci u obliku uručaka o glasovnim promjenama te njihovim najčešćim primjerima

3. ISTRAŽIVANJE U DRAMSKOM IZRAZU

– učenici su dobili zadatak dramski prikazati pojedinu glasovnu promjenu

4. IZVEDBA

– prezentacija

5. LJUDSKI MEMORI

– učenici igraju memori glumeći riječi u kojima su provedene glasovne promjene

6. VREDNOVANJE

Svaka je od ovih etapa jednako važna. Za svaku smo odvojili dovoljno vremena kako bi je učenici uspjeli uspješno provesti. Najprije smo se zagrijavali jer se tako motivira učenike za dramski rad.

Potom sam ih podijelila u skupine po četvero u kojima su ponovili osnovna obilježja svake glasovne promjene, primjere i iznimke od pravila ako ih ima.

U trećoj su se etapi ili aktivnosti učenici dogovarali i uvježbavali dramski prikaz glasovne promjene. Zadatak je bio najprije odglumiti zadanu glasovnu promjenu, zatim zamrznuti prizor te na učiteljičin dodir odmrznuti prizor izgovarajući primjere i iznimke od pravila.

U svima nama postoji pjesma, ritam, govor ili pokret… Djeca se vole kretati, vole zamišljati, vole biti netko drugi. Dramski odgoj prekrasan je način da otkriju svoje svjetove. I zamišljene i stvarne.

Wayne D. COOK, Center Stage

Učenici su imali 15 min za uvježbavanje. Nakon isteka dogovorenog vremena svi su zamrzli prizor svoje glasovne promjene te su čekali dodir kako bi ju predstavili ostatku razreda.

Moji su školarci bili izuzetno kreativni i stvaralački raspoloženi u dramatizaciji glasovnih promjena, glumili su slova, prebacivali se iz jednog položaja u drugi, plesali po učionici. Učionica je u pravom smislu riječi oživjela. Nakon što su predstavili glasovnu promjenu ponovno su odglumili zamrznuti prizor te su čekali moj znak kako bi izgovorili dodatne informacije o pojedinoj glasovnoj promjeni.

Za ovu je metodu ključna improvizacija jer učenici iz zamrznutoga prizora, na učiteljev znak, kreću u akciju improvizirajući.

MEMORI

Iduća nam je aktivnost bila odigrati igru memori, ali u ulozi živih riječi. Dok se učenici dijele u parove, dvoje ih nakratko izlazi iz učionice. Svakom sam paru dala kartončić s riječju u kojoj je provedena ista glasovna promjena: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojani a nakon čega su se raspršili po učionici.

Potom su oni đaci, koji su bili izvan učionice, pozvani u razred odigrati igru tražeći i otkrivajući parove.

Kada su uspješno pronašli dvije riječi koje predstavljaju istu glasovnu promjenu, parovi su odvajani sa strane. Pobijedio je učenik koji je skupio najviše parova i igra je završila.

Ovim su aktivnostima ujedno i ostvareni postavljeni ishodi. Postigli smo da se učenik stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima kao i da oblikuje radove u kojima do izražaja dolazi kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja o glasovnim promjenama.

……

Dramskopedagoški pristup nastavi omogućuje stvaralačku igru, suradničko učenje, razvijanje kritičkoga mišljenja i priliku da, nerijetko teško i apstraktno jezično gradivo, što smo potvrdili ovim primjerom usustavljivanja glasovnih promjena na drukčiji način, učenicima bude zanimljivo iskustvo.

Učenici su s oduševljenjem i motivirano pristupili ponavljanju jezičnoga gradiva. Dramskopedagoški pristup nastavi nudi i trenutke za smijeh te stvara pozitivno ozračje koje je preduvjet za uspjeh.

■ NAPISALA: Margareta ZDELAR, OŠ Franje Krežme, Osijek ■

LITERATURA >  Gruić, Iva; Vignjević, Jelena i Rimac Jurinović, Maša. 2018. Kazališna/dramska umjetnost u odgojno obrazovnom procesu – prijedlog klasifikacije i pojmovnika. Višejezičnost i višekulturalnost kao izazov u obrazovanju danas i sutra. Zbornik radova 11. Međunarodnoga balkanskog kongresa obrazovanja i znanosti Budućnost obrazovanja i obrazovanje za budućnost. Ur. Petravić, Ana; Šenjug, Ana. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.  ■   Margareta Zdelar, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i povijesti u zvanju savjetnika (OŠ Franje Krežme, Osijek)