Rad donosi definiciju darovitosti, navodi obilježja darovite djece te ih stavlja u kontekst obiteljskog života. Također, navodi situacije u kojima će darovito dijete možda trebati pomoć roditelja u svladavanju izazova odrastanja.

DAROVITOST | Više je definicija darovitosti, hrvatski Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika (2025.) oslanja se na Renzullijevu troprstenastu teoriju darovitosti iz 1986. koja uključuje tri elementa >

♦  VISOKO IZNADPROSJEČNE SPOSOBNOSTI  > brzina učenja, brzina obrade informacija, stupanj inteligencije, logičko zaključivanje i sl.,

♦  OSOBINE LIČNOSTI  > motivacija na učenje, mogućnost zadržavanja fokusa, strast za svladavanje područja učenja, upornost u radu i sl. i

♦  KREATIVNOST > mogućnost pronalaženja inovativnih rješenja, stvaranja novih ideja, razmišljanja izvan konvencionalnih okvira i sl.

Visok stupanj svih triju elemenata preduvjet je za  dosljedno postizanje iznadprosječnih postignuća.

Joseph RENZULLIJEVA teorija darovitosti ne uključuje i okolinske faktore koji mogu utjecati na dosljednost u postizanju iznadprosječnih postignuća među kojima je najutjecajniji faktor obitelj.

Ellen WINNER (2005.) je navela tri netipična obilježja darovite djece.

• PRVO OBILJEŽJE darovite djece jest da prve korake u savladavanju nekog područja poduzimaju puno ranije nego njihovi vršnjaci. U tom području uče brže od prosječne djece jer im je u njemu učiti lako.
• DRUGO OBILJEŽJE je da, prilikom svladavanja nekog područja, daroviti učenici traže minimalnu pomoć i mentorstvo odraslih jer uglavnom uče samostalno.
• TREĆE OBILJEŽJE darovitih je intenzivan i opsesivan interes, oštro fokusiranje i žar za svladavanjem područja.

Imajući na umu netipična obilježja > prema Ellen WINNER <  i tri elementa darovitosti – sposobnosti, osobine ličnosti i kreativnost > prema Josephu RENZULLIJU <  neka ponašanja darovite djece mogu ostaviti utjecaj na obiteljsku dinamiku.

♦ OVDJE ĆE BITI RIJEČ O OBILJEŽJIMA DAROVITE DJECE IZ PERSPEKTIVE OBITELJSKOG ŽIVOTA ♦ TE KAKO RODITELJ MOŽE ODGOVORITI NA POTREBE SVOG DAROVITOG DJETETA ♦  

OBILJEŽJA DAROVITE DJECE

Budući da je riječ o djeci gladnoj znanja, ona će ponekad skakati s teme na temu, pritom postavljajući neugodna pitanja uz spremnost da sve propituju pa tako i roditeljski autoritet.

• Često znaju svoje izvrsno pamćenje upotrebljavati protiv roditelja pa treba biti oprezan prilikom davanja obećanja darovitom djetetu.
• Ali ne treba ni zaboraviti da darovitost ne smije biti opravdanje za neposluh.

UČENJE I OTKRIVANJE SU INTENZIVNI PROCESI koji stvaraju aktivnost pa darovitoj djeci odlazak na počinak može biti izazovan.

Nerijetko se događa da zaspu bez ikakvih problema, ali se usred noći bude jer su dobili nove, sjajne ideje koje žele istražiti.

DAROVITA DJECA VRTIĆKE DOBI često su među prvima koji prestaju spavati poslije ručka. Od pomoći bi moglo biti vizualne stimulacije zamijeniti zvukom lagane glazbe ili pričama iz svijeta prirode koje će ih opuštati i njihovu maštu usmjeriti prema snu.

♦  Ovu djecu krasi širok i sofisticiran vokabular koji ih ponekad može udaljiti od njihovih vršnjaka.

♦  Kod njih je često primjetan takozvani asinkroni razvoj – njihov intelektualni, emocionalni i tjelesni razvoj ne napreduju istom brzinom.

♦  Tako na intelektualnoj razini mogu biti uz bok odrasloj osobi, dok su emocionalno na razini svojih vršnjaka ili čak ispod svoje kronološke dobi.

♦  Zbog svojih iznadprosječnih i izvrsnih verbalnih sposobnosti, darovita djeca u razgovoru mogu zvučati kao mali odvjetnici.

BUDUĆI DA UČE ZNATNO BRŽE OD SVOJIH VRŠNJAKA, brže će shvatiti i posljedice kršenja pravila ili nekog neželjenog ponašanja, no jednako tako će brže usvojiti i vještinu manipuliranja.

• Zato u obitelji treba paziti na jasno postavljanje čvrstih granica.

Također, mogu imati vrlo izražen osjećaj za humor koji razumiju na razini odrasle osobe pa i sami rado smišljaju razne šale. Ipak, važno ih je podučiti obazrivosti kako njihov humor ne bi prerastao u sarkazam te kako svojim šalama ne bi povrijedili druge ljude.

ZA USVAJANJE ZNANJA TREBA IM MANJE PONAVLJANJA I VJEŽBE pa kada stalno moraju ponavljati već usvojeno mogu se dosađivati i izgubiti motivaciju.

• To može rezultirati pogreškama nepažnje, površnim radovima ili nedovršenim poslovima.

AKO DIJETE ZA DOMAĆU ZADAĆU MORA PROIZVESTI NEKI GOTOV PROIZVOD  – plakat, prezentaciju i slično – treba mu pomoći.

DAROVITA DJECA OSJEĆAJU ŽAR ZA UČENJEM dok traje proces istraživanja, a čim zadovolje svoju potrebu za informacijama nerijetko odustaju pa trebaju pomoć roditelja oko izrade vremenskog plana s pojedinačnim ciljevima kako bi uspjeli ispoštivati vremenske rokove školskih projekata. Tako cijeli posao neće biti prevelik i bit će završen na vrijeme.

DAROVITA DJECA POSJEDUJU IZOŠTRENU OSJETLJIVOST I SVJESNOST te zbog velike moći zapažanja mogu razviti strahove, ljutnju ili zabrinutost zbog ratova, gladi, siromaštva, nasilja i svakog drugog oblika nepravde u svijetu pa u vrlo ranoj dobi mogu osjećati očaj ili cinizam.

NEKA DAROVITA DJECA VRLO RANO SHVAĆAJU NEIZBJEŽNOST SMRTI – ispituju značenje smrti, neka djeca postaju opsjednuta umiranjem, mogu čak glumiti umiranje ili donositi kući uginule životinjice kako bi ih pokopali.

Odrasli im mogu pomoći pružanjem emocionalne podrške i utjehe zbog strahova i zabrinutosti oko teških svjetskih tema i smrti.

DAROVITA DJECA ČESTO POKAZUJU POSEBNU TOLERANCIJU NA ZBRKU I NERED, a pri tome mnogi uopće ne vole bacati stvari. Često sve čuvaju, svaki kamenčić ili perce i uvijek točno znaju u kojoj prilici su ga pronašli, gdje i kako su ga prikupili. Iako baš taj kamenčić u njihovoj zbrci stvari može biti pod krevetom ili na nekom sličnom, na prvi dojam nevažnom mjestu, perceptivni kakvi jesu, odmah će primijetiti ako im nešto nedostaje.

Ne treba bacati djetetove stvari i sitnice koje skuplja bez njegova znanja, ali mu treba pomoći u organizaciji stvari primjerice, uvođenjem povremenih mjesečnih sastanaka na temu – što želim zadržati.

♦  Budući da sjajno uočavaju uzročno-posljedične odnose, ponekad se teško mogu nositi s prihvaćanjem osjećaja, tradicija ili stvari temeljenih na vjeri.

♦  Kritički promišljaju i imaju visoka očekivanja od sebe i drugih ljudi pa se može dogoditi da su vrlo kritični i netolerantni prema drugim ljudima ili da razviju negativne osobine perfekcionizma koje ih mogu dovesti do osjećaja obeshrabrenosti ili deprimiranosti.

♦  Zbog intenzivne koncentracije i velike sposobnosti usmjerene pažnje na područja njihova interesa, mogu pokazati nespremnost na prekid aktivnosti kojom su okupirani i zanemarivanje drugih ljudi tijekom razdoblja usmjerenih interesa te ostaviti dojam tvrdoglavosti.

OPĆENITO GOVOREĆI, DVA SU NAJTEŽA RAZDOBLJA U DJETINJSTVU DAROVITE DJECE.

♦  PREDŠKOLSKE GODINE – kada ne znaju što točno nije u redu, ali nekako znaju da su drugačiji pa se mogu čak pogrešno doživljavati glupima.

♦  TINEJDŽERSKE GODINE – pritisak okoline je prevelik. Zbog potrebe za pripadnošću daroviti tinejdžeri mogu osjećati pritisak da moraju biti kao ostali pa ponekad ne postižu svoj maksimum [Yahnke WALKER, 2007.].

I ŠTO REĆI NA KRAJU ?

♦  Odgoj darovite djece zahtijeva specifičan i balansiran pristup jer njihove iznadprosječne intelektualne sposobnosti često nisu u koraku s njihovim emocionalnim razvojem.

♦  Roditelji trebaju biti mudri i dosljedni u postavljanju granica, prepoznati kada je djetetu potrebna struktura i pomoć u organizaciji, ali i pokazati iznimno veliko razumijevanje za njihovu emocionalnu osjetljivost, strahove i osjećaj različitosti.

♦  Ključ uspjeha leži u tome da se djetetu omogući napredak u području/područjima darovitosti bez zanemarivanja njegove potrebe za emocionalnom sigurnošću i vodstvom te osnaživanjem tijekom izazovnih razdoblja odrastanja.

……………………………………………………………………

■  IZVORI ■  Darovitost na mrežnoj stranici Lumen https://lumen.kzz.hr/darovitost/ (pristupljeno 15. 3. 2026.) ■  Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Smjernice-za-rad-s-darovitom-djecom-i-ucenicima.pdf (pristupljeno 15. 3. 2026.) ■ Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_04_71_924.html (pristupljeno 15. 3. 2026.) ■  Vranjković, Ljiljana: Daroviti učenici u Život i škola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 253. – 258. https://hrcak.srce.hr/file/94974 (pristupljeno 17.3.2026.) ■  Winebrenner, Susan. 2016. Želim znati više: Kako poučavati darovitu djecu u suvremenoj nastavi. Naklada Kosinj. Zagreb ■  Winner, Ellen. 2005. Darovita djeca: Mitovi i stvarnost. Ostvarenje. Zagreb ■ Yahnke Walker, Sally. 2007. Darovita djeca: Vodič za roditelje i odgajatelje: Kako razumjeti, podržati i potaknuti vaše darovito dijetež ■