Aktualno
♦ REZULTATI NOVOG ISTRAŽIVANJA ♦ DIGITALNO DJETINJSTVO U HRVATSKOJ ♦
Oko 40 posto djece koristi AI za pisanje školskih eseja
objavljeno: 19. prosinca 2025.

Čak 82 posto djece u dobi od deset i jedanaest godina ima vlastiti mobitel, a do 15. godine mobitel posjeduju gotovo svi učenici (99,4 posto). Upotrebljavaju ih svakodnevno, i to jedna petina djece u dobi od 10 do 16 godina za vrijeme nastave, odnosno 44 posto njih tijekom školskih odmora.

Ono što je iznenadilo i stručnjake koji se problematikom medijskog obrazovanja bave više od desetljeća jest da se 62 posto djece digitalnim uređajima koristi i tijekom večere s obitelji. Tijekom noći na ekranu je 27 posto djece i mladih; njih desetak posto i nakon dogovorenog vremena za spavanje (…).

Riječ je o rezultatima međunarodnog komparativnog istraživanja Kids Online Hrvatska 2025., koji po prvi puta omogućuje usporedbu digitalnog djetinjstva djece s podatcima iz 2017., kada se Hrvatska prvi put pridružila istraživanju u kojemu sudjeluje 18 država Europe.

Napisala: Mirela LILEK

Nacionalni koordinator provedbe istraživanja je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), koje je rezultate predstavilo u Uredu europskog parlamenta za Hrvatsku, u suorganizaciji s Agencijom za elektroničke medije.

Istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju ove godine na uzorku od 1172 učenika 37 osnovnih i srednjih škola Hrvatske. Komentirajući podatak kako se gotovo dvije trećine djece svaki dan tijekom večere koristi mobitelom umjesto da se druži s roditeljima, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva Željka Josić zaključila je kako je roditeljska komunikacija s djecom očito – nikakva.

SVJESNI PROBLEMA

Predstavljajući rezultate, nacionalna koordinatorica istraživanja, izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša upozorila je kako su djeca svjesna da im tehnologija odvraća pozornost od druženja, već i od učenja, navodeći podatak kako je 60 posto djece svjesno da se vrijeme provedeno na internetu odrazilo na međuljudske odnose. Pritom ih je četvrtina poprilično ili jako zabrinuta jer previše vremena provode pred ekranima. Njih gotovo 60 posto priznaje kako su se neuspješno trudili provoditi manje vremena na internetu.

Rezultati pokazuju kako 42,5 posto djece upotrebljava generativnu umjetnu inteligenciju (GUI) za pisanje eseja ili priča za školu, a 37,3 posto za sažimanje ili objašnjenje dužeg teksta. Za dobivanje preporuka što učiniti, gledati, slušati, kupiti… GUI upotrebljava 35,4 posto djece, a njih 21,4 posto za izradu slika ili videozapisa. Zabrinjavajuć je i podatak kako 16 posto djece GUI upotrebljava za savjete o svom fizičkom zdravlju ili kondiciji, odnosno njih 14,5 posto za razgovor o svojim brigama radi dobivanja savjeta. Utješno djeluje podatak kako među djecom koja se ne koriste umjetnom inteligencijom njih 16 posto navodi da je upotreba tog alata poput varanja ili krađe nečijeg rada, a sličan udio njih zabrinut je za privatnost i dijeljenje informacija s GUI-jem .

– Djeca se često koriste umjetnom inteligencijom u zdravstvene svrhe, pa ih 37 posto barem jednom tjedno traži informacije o zdravlju, a svako peto dijete i o mentalnim poteškoćama. Djevojčice se češće koriste internetom za glazbu, zadaću i pretraživanje informacija o metalnom zdravlju. Vrlo malen udio njih svjestan je kritičkih problema upotrebe AI-a, pa njih 12 posto smatra da tim putem dobivaju izmišljene i netočne informacije. Ovaj bi postotak trebao biti znatno veći i na tomu trebamo raditi ‒ rekla je Ciboci.

Čak 37 posto učenika barem jednom tjedno traži informacije o zdravlju – svako peto i o mentalnim teškoćama, a u dobi od 16 godina 40 posto mladih prima seksualne poruke. Čak 42 posto djece tvrdi da (gotovo) nikada s roditeljima ne razgovaraju o tomu što rade na internetu.Više od 60 posto djece večera uz mobitel

U odnosu na 2017. godinu dogodio se veliki skok kada je riječ o internetskom uznemiravanju i zlostavljanju. Naime, čak 30 posto 16-godišnjaka navodi kako im se jednom mjesečno ili češće na internetu dogodilo nešto što ih je uznemirilo, zbog čega su se osjećali uzrujano, neugodno, tužno i uplašeno. Kada je riječ o mlađoj populaciji (10 godina), taj je udio 11,5 posto, no već s 11 godina penje se na 28,5 posto. – Takva iskustva najčešće doživljavaju od prijatelja, u čak 44 posto slučajeva, odnosno u 36 posto od kolega iz škole, ali svako peto dijete to je doživjelo od osobe koju ne poznaje. S druge strane, 18 posto djece tvrdi da je jedno mjesečno ili češće izostavljeno ili isključeno iz grupe ili aktivnosti na internetu ‒ navela je Ciboci.

IZNUDA I ZLOSTAVLJANJE

Prema rezultatima, 46 posto djece uznemiravano je ili zlostavljano zbog izgleda ili ponašanja, 43,5 posto zbog mišljenja ili uvjerenja, a 41 posto zbog visine ili težine. Ukupno 17 posto djece dobilo je neprimjerene online poruke jednom mjesečno ii češće, a njih 12,5 posto označeno je na fotografiji ili na mjestu zbog kojega su izgledali loše ili uznemirujuće. Osam posto djece doživjelo je da je netko napravio njihovu lažnu fotografiju ili video kako bi ih ponizili, dok je gotovo sedam posto djece bilo prisiljeno učiniti na internetu nešto što nisu htjeli.

Izrazito zabrinjavajući podatci odnose se na udio djece koja su primila seksualne poruke: u dobi od 14 godina riječ je o 29 posto djece, u dobi od 15 godina 37 posto, a godinu stariji – 40 posto. Sublimirano, u 2025. godini četvrtina djece od 10 do 16 godina primila je poruke seksualnog karaktera, dok je u 2017. bila riječ o 17 posto djece. Pritom je 2017. tek 1,5 posto djece priznalo da je slalo seksualne poruke, dok je po novim podatcima riječ o 12 posto djece. Pritom, najviši udio djece koja priznaje da su slala seksualne poruke (18 posto) danas ima 15 godina. Jedanaestogodišnjaka s istim je priznanjem 6,2 posto.

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj tvrdi da im nastavnici (gotovo) nikad nisu objasnili kako se treba ponašati prema drugim ljudima na internetu niti su im (u 27,6 posto slučajeva) predložili kako sigurno komunicirati na internetu.

Paralelno, čak 42 posto roditelja s djecom (gotovo) nikad ne razgovara o tomu što rade na internetu, dok 51 posto njih ne određuje djeci pravila kada se mogu, a kada ne koristiti internetom.

CJELOVITO IZVJEŠĆE > DIGITALNO DJETINJSTVO U HRVATSKOJ
Nacionalni rezultati međunarodnog istraživanja
EU Kids Online 2025.