Neka me prate. Ne smeta mi.
Neka me prate. Ne smeta mi.
Ja, srećom, imam puno skladišnoga prostora pa svoje smeće mogu čak sortirati i skladištiti po razredima.
Pa nađeš ili ti dodijele mentora. Mentor te poučava ili nadgleda ili te gleda odozgora ili iskosa, ovisno o tome kako ti se kockice poslože.
Pravedan, mudar, obožavan, ali strog.
Još se živo sjećam dana kad sam trebala biti dežurna učenica. Bila sam učenica 3.
Kod nas se „javno“ slavi već četiri godine.
Ali, ne traje to dugo. U drugom su već moji.
Voditeljica našeg ŽSV-a pozvala me da održim predavanje o matematičkim igrama množenja.
Sad vozim, jedem i pjevam u isto vrijeme. Ne razmišljam o tri pedale niti brzinama. Automatizirala sam vožnju. Sad mi je to kao i pranje zuba.
A možda mi i ne bi bilo zabavno, jer bih imala sve. Možda bih se ulijenila, možda bi to ugasilo moju kreativnost.
Danas ih na tržištu ima u raznoraznim oblicima. Obiteljske, putne, velike, male, skupe i malo manje skupe.