UZ 60. OBLJETNICU ŽIVOTA PROF. ARTURA R. BAGDASAROVA

„Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest”

ponedjeljak, 3. prosinca 2018.

Izdavačka kuća Školska knjiga tiskala je novu knjigu dugogodišnjega vanjskoga suradnika portala Hrvatskoga kulturnoga vijeca u Hrvatskoj (Zagreb) prof. dr. sc. Artura R. BAGDASAROVA „Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest”.

„Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest”

Ovo je peta knjiga Artura Bagdasarova na hrvatskom jeziku i treća o Armeniji. Mnogi njegovi članci, koji su ušli u ovu knjigu o armenskoj kulturi i povijesti, objavljeni su upravo na mrežnim stranicama Hrvatskoga kulturnoga vijeća.

Kao izdavač knjige „Armenija – Noina zemlja” naveden je dr. sc. Ante Žužul, urednica – Snježana Bakarić Palička, a kao ocjenitelji – književnik Hrvoje Hitrec i prof. dr. sc. Milan Nosić. Sažetci knjige prevedeni su na jedanaest jezika: armenski, češki, engleski, francuski, hrvatski čakavski, hrvatski kajkavski, njemački, portugalski, ruski, slovački i španjolski.

Knjiga je bogato likovno opremljena i sastoji se od proslova i četiriju poglavlja: 1. Armenija – Hayastan, 2. Kulturna baština, 3. Duhovna baština i 4. Poznati djelatnici armenske kulture i povijesti. U njoj se mogu naći osnovni podatci o Armeniji, njezinoj Crkvi, tradicijskim običajima, znamenitostima te uglednim predstavnicima kulture i povijesti. Hrvatski će se čitatelj upoznati s armenskim jezikom i pismom, književnošću, mitologijom, običajima, slikarstvom, knjigotiskanjem, glazbom, filmom, minijaturama, hačkarima (kamenim križevima), a isto tako i s pojedinim poslovicama armenskoga naroda.

U knjizi će se moći pročitati i o hrvatsko-armenskim etnokulturnim i duhovnim vezama. Najveća je i možda najdublja duhovna poveznica Hrvata i Armenaca sveti Vlaho (sv. Blaž, lat. Sanctus Blasius arm. Surb Barceg), zaštitnik (patron) grada Dubrovnika.

Kongregacija mhitarista, benediktinskih redovnika Armenokatoličke crkve, u svojoj tiskari u Beču objavila je više od dvjesto hrvatskih knjiga. O armenskom tiskanju hrvatskih knjiga u Beču poseban je tekst u navedenoj knjizi.

U Državnom se arhivu u Dubrovniku čuvaju dvije barokne grafike iz 18. stoljeća koje su povezane s tim armenokatoličkim redom. Ne jednoj od njih prikazan je svetac kako kleči ispred Bogorodice s Kristom, a ispod su stihovi pjesnika Grgura Narekacija (oko 951. – 1003.), crkvenoga naučitelja.

U knjizi je i nekoliko tekstova o Armencima koji su djelovali u Hrvatskoj gdje su ostavili vidan trag u kulturi i znanosti. Navedimo samo neke. Dubrovčanin Đuro Armen Baglivi (1668. – 1707.) bio je medicinski pisac, profesor teoretske medicine na rimskom arhiliceju i liječnik papa Inocenta XII. i Klementa XI. Među zanimljivostima su i tekstovi o dvama poznatim Armencima koji su nakon Listopadske (Oktobarske) revolucije živjeli i radili u Hrvatskoj. Jedan je od njih prof. ing. Artemije Šahnazarov (1891. – 1973.). Radio je na Tehničkoj visokoj školi (kasnije Tehnički fakultet, potom Strojarsko-brodograđevni fakultet). Kao znanstvenik bavio se teorijom rezanja alatnim strojevima i ispitivanjem kvalitete materijala. Autor je nekoliko knjiga.

Drugi je počasni građanin Biograda na Moru Vagan Melik-Karaganjan (1889. – 1977.), dipl. ing. arhitekture, građevinski poduzetnik i hotelijer koji je sagradio u tom gradu banovinsku bolnicu (1932. – 1933.) i hotel imenom „Ilirija”. Zagrebački Muzej Mimara u zbirci crteža, grafika i minijatura čuva tri sitnoslike iz 1358. godine poznatoga armenskoga sitnoslikara i pisara Zakarija Ahtamarcija, a isto tako i armenski molitveni svitak pahpakan ili hmail iz 1721. godine. Među zanimljivostima je i riječka zgrada, zvana „Turska kuća” koja je građena u neomaurskom stilu s balkonskim lukovima, biljnim i životinjskim ornamentima, ljudskim likovima i arapskim natpisima, nekoć je bila vlasništvo greciziranoga Armenca Nikolaija Nikolaidesa (1855. – 1933.) i njegove supruge Riječanke Antonije Bartolich Gelletich. Nikolai Nikolaides (arm. Nikogajos Nikogosjan) bio je dugogodišnji osmanski diplomatski i trgovački predstavnik u Španjolskoj, a od 1898. godine konzul u Rijeci.

Nadamo se da će knjiga izazvati zanimanje u Hrvatskoj te poslužiti daljnjemu upoznavanju, zbližavanju, širenju i produbljivanju etnokulturnih, duhovnih i prijateljskih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga. [ IZ DRUGIH IZVORA | hkvhr ]

 O KNJIZI SU OSVRTE OBJAVILI 

1, http://www.hkvhr.lin28.host25.com/kultura/vijesti-kultura/30696-u-povodu-60-obljetnice-zivota-prof-artura-r-bagdasarova-i-izlaska-njegove-knjige-armenija-noina-zemlja.html 

2. https://www.nedjelja.ba/hr/kultura/nove-knjige/armenija-daleka-a-bliska-nam-zemlja/7685 

3. http://www.dubrovnikportal.com/kolumne/avizajte_se/armenija-daleka-a-bliska-nam-zemlja/  
4. http://www.hkz-kkv.ch/armenija_daleka_a_bliska.php 
5. https://www.armmuseum.ru/news-blog/2018/11/12/croatia 
6. http://hayernaysor.am/archives/298018 
7. http://hayernaysor.am/ru/archives/298018 
8. http://russia-armenia.info/node/53759 
9. http://golosarmenii.am/article/73205/xorvaty-znakomyatsya-so-stranoj-noya         
10.  https://yerevancard.com/ru/news/53

Vezani članci
Školski portal: 25 plovidbi najljepšim dijelovima Jadrana

25 plovidbi najljepšim dijelovima Jadrana

Na palubi krstaša Škuribanda, zahvaljujući dobrim ljudima iz Jedriličarskoga kluba…

Školski portal: Dobra knjiga uvijek je hit!

Dobra knjiga uvijek je hit!

Često se kaže da nas knjiga  čini boljima i uči…

Školski portal: Zavičajni priručnik

Zavičajni priručnik "Osječko - baranjska županija"

"Na izdavanje priručnika odlučili smo se zato što su učiteljice…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Pametne zemlje odustale su od digitalizacije

Pametne zemlje odustale su od digitalizacije

… i priznate knjige dr. Manfreda…

Školski portal: Tableti i mobiteli ugrožavaju zdravlje djece

Tableti i mobiteli ugrožavaju zdravlje djece

Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…