UZ 60. OBLJETNICU ŽIVOTA PROF. ARTURA R. BAGDASAROVA
„Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest”
objavljeno: 7. prosinca 2018.
Ovo je peta knjiga Artura Bagdasarova na hrvatskom jeziku i treća o Armeniji. Mnogi njegovi članci, koji su ušli u ovu knjigu o armenskoj kulturi i povijesti, objavljeni su upravo na mrežnim stranicama Hrvatskoga kulturnoga vijeća.
Kao izdavač knjige „Armenija – Noina zemlja” naveden je dr. sc. Ante Žužul, urednica – Snježana Bakarić Palička, a kao ocjenitelji – književnik Hrvoje Hitrec i prof. dr. sc. Milan Nosić. Sažetci knjige prevedeni su na jedanaest jezika: armenski, češki, engleski, francuski, hrvatski čakavski, hrvatski kajkavski, njemački, portugalski, ruski, slovački i španjolski.
Knjiga je bogato likovno opremljena i sastoji se od proslova i četiriju poglavlja: 1. Armenija – Hayastan, 2. Kulturna baština, 3. Duhovna baština i 4. Poznati djelatnici armenske kulture i povijesti. U njoj se mogu naći osnovni podatci o Armeniji, njezinoj Crkvi, tradicijskim običajima, znamenitostima te uglednim predstavnicima kulture i povijesti. Hrvatski će se čitatelj upoznati s armenskim jezikom i pismom, književnošću, mitologijom, običajima, slikarstvom, knjigotiskanjem, glazbom, filmom, minijaturama, hačkarima (kamenim križevima), a isto tako i s pojedinim poslovicama armenskoga naroda.
U knjizi će se moći pročitati i o hrvatsko-armenskim etnokulturnim i duhovnim vezama. Najveća je i možda najdublja duhovna poveznica Hrvata i Armenaca sveti Vlaho (sv. Blaž, lat. Sanctus Blasius arm. Surb Barceg), zaštitnik (patron) grada Dubrovnika.
Kongregacija mhitarista, benediktinskih redovnika Armenokatoličke crkve, u svojoj tiskari u Beču objavila je više od dvjesto hrvatskih knjiga. O armenskom tiskanju hrvatskih knjiga u Beču poseban je tekst u navedenoj knjizi.
U Državnom se arhivu u Dubrovniku čuvaju dvije barokne grafike iz 18. stoljeća koje su povezane s tim armenokatoličkim redom. Ne jednoj od njih prikazan je svetac kako kleči ispred Bogorodice s Kristom, a ispod su stihovi pjesnika Grgura Narekacija (oko 951. – 1003.), crkvenoga naučitelja.
U knjizi je i nekoliko tekstova o Armencima koji su djelovali u Hrvatskoj gdje su ostavili vidan trag u kulturi i znanosti. Navedimo samo neke. Dubrovčanin Đuro Armen Baglivi (1668. – 1707.) bio je medicinski pisac, profesor teoretske medicine na rimskom arhiliceju i liječnik papa Inocenta XII. i Klementa XI. Među zanimljivostima su i tekstovi o dvama poznatim Armencima koji su nakon Listopadske (Oktobarske) revolucije živjeli i radili u Hrvatskoj. Jedan je od njih prof. ing. Artemije Šahnazarov (1891. – 1973.). Radio je na Tehničkoj visokoj školi (kasnije Tehnički fakultet, potom Strojarsko-brodograđevni fakultet). Kao znanstvenik bavio se teorijom rezanja alatnim strojevima i ispitivanjem kvalitete materijala. Autor je nekoliko knjiga.
Drugi je počasni građanin Biograda na Moru Vagan Melik-Karaganjan (1889. – 1977.), dipl. ing. arhitekture, građevinski poduzetnik i hotelijer koji je sagradio u tom gradu banovinsku bolnicu (1932. – 1933.) i hotel imenom „Ilirija”. Zagrebački Muzej Mimara u zbirci crteža, grafika i minijatura čuva tri sitnoslike iz 1358. godine poznatoga armenskoga sitnoslikara i pisara Zakarija Ahtamarcija, a isto tako i armenski molitveni svitak pahpakan ili hmail iz 1721. godine. Među zanimljivostima je i riječka zgrada, zvana „Turska kuća” koja je građena u neomaurskom stilu s balkonskim lukovima, biljnim i životinjskim ornamentima, ljudskim likovima i arapskim natpisima, nekoć je bila vlasništvo greciziranoga Armenca Nikolaija Nikolaidesa (1855. – 1933.) i njegove supruge Riječanke Antonije Bartolich Gelletich. Nikolai Nikolaides (arm. Nikogajos Nikogosjan) bio je dugogodišnji osmanski diplomatski i trgovački predstavnik u Španjolskoj, a od 1898. godine konzul u Rijeci.
Nadamo se da će knjiga izazvati zanimanje u Hrvatskoj te poslužiti daljnjemu upoznavanju, zbližavanju, širenju i produbljivanju etnokulturnih, duhovnih i prijateljskih veza dvaju naroda, hrvatskoga i armenskoga. [ IZ DRUGIH IZVORA | hkvhr ]
O KNJIZI SU OSVRTE OBJAVILI
2. https://www.nedjelja.ba/hr/kultura/nove-knjige/armenija-daleka-a-bliska-nam-zemlja/7685
3. http://www.dubrovnikportal.com/kolumne/avizajte_se/armenija-daleka-a-bliska-nam-zemlja/
4. http://www.hkz-kkv.ch/armenija_daleka_a_bliska.php
5. https://www.armmuseum.ru/news-blog/2018/11/12/croatia
6. http://hayernaysor.am/archives/298018
7. http://hayernaysor.am/ru/archives/298018
8. http://russia-armenia.info/node/53759
9. http://golosarmenii.am/article/73205/xorvaty-znakomyatsya-so-stranoj-noya
10. https://yerevancard.com/ru/news/53
