…u prosvjetnoj javnosti izazvao je dosta komentara i negodovanja. Primjedbe su stigle na planirano nagrađivanje 500 učitelja s 10 tisuća kuna, na nedostatak transparentnih kriterija i na razvlašćivanje Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje su dosad odrađivale taj posao.

Kritike koje stižu s različitih adresa ponovo bacaju sumnje na transparentnost i krajnje namjere ministrice Divjak u reformi obrazovanja. Prijedlog novog Pravilnika pušten je krajem prosinca prošle godine u javno savjetovanje koje završava 1. veljače i trebao bi stupiti na snagu početkom proljeća. Pravilnikom se regulira napredovanje u kojem se uvodi nova kategorija – izvrstan savjetnik te nagrađivanje koje mnogima nije jasno, pa primjerice ni bivšem ministru znanosti prof. dr. sc. Gvozdenu Srećku FLEGI.

– Teško mi je komentirati jednokratno godišnje nagrađivanje petsto prosvjetnih djelatnika novčanim iznosom koje je nedavno najavila ministrica Divjak, ali čini mi se da je osnovni problem kriterija. Tko će izabrati 500 najboljih, po kojim objektivnim kriterijima? I tu se javlja ozbiljan problem.

Ako je to, inaugurirajući pravilnik, najavila ministrica Divjak zašto to onda nije ugradila u pravilnik? Sve je, zapravo, improvizacija. Tu nema dugoročnog planiranja i to je evidentno.

Pravilnikom o napredovanju predloženo je da Ministarstvo preuzme glavnu ulogu u procesu ocjenjivanja i nagrađivanja prosvjetara, da oformljuje povjerenstva u kojima je samo jedan član iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

No, Zakonom o agenciji za odgoj i obrazovanje Agencija je eksplicite ovlaštena za praćenje, vrjednovanje i napredovanje učitelja i stručnih suradnika.

Kolizija Pravilnika i Zakona je očigledna i Pravilnikom se obezvrjeđuje Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Izgleda mi sve kao da Ministarstvo uzima ovlasti koje mu po zakonu ne pripadaju i to nije slučaj samo u osnovnom i srednjem obrazovanju nego i u visokom.

Naime, Ministarstvo želi odlučivati o svemu, a nema ni sposobne ni stručne ljude za nešto što nije ni posao Ministarstva, tako barem kaže zakon. Ministarstvo hoće biti jače od zakona. Umjesto da bude servis, Ministarstvo želi postati gospodar – zaključuje Flego.

Slično smatra i članica Povjerenstva za izradu Pravilnika Ana HINIĆ.

„Ovakvo donošenje Pravilnika derogira socijalni dijalog, ne poštujući ni dogovore postignute prilikom sklapanja Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, prema kojem su pravilnici, kako o napredovanju tako i o nagrađivanju, trebali biti dva zasebna dokumenta, čime su, kao i eventualnim sadržajem Pravilnika, koji mi nije dostavljen, prema dosadašnjim iskustvima, vrlo vjerojatno, zakinuta prava zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama”, napisala je Ana Hinić, odbijajući sudjelovati u predstavljanju Pravilnika.

■  BRZINSKI PRAVILNIK  ■  

Prema njezinim riječima, kvalitetan bi Pravilnik trebao biti rezultat stručne rasprave u kojoj se uvažavaju doprinosi iskustava s terena dionika diskusije kako bi novi pravilnici o napredovanju, kao i o nagrađivanju, mogli biti usmjereni na razvoj odgojno-obrazovnog sustava, što bi im i trebala biti svrha.

 „Takva bi rasprava, nakon dvadeset i tri godine postojanja Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, a o čijoj upitnosti kvalitete ne dvoji nitko od članova Povjerenstva, trebala sigurno trajati dulje od četiri sata, koliko je trajala ova, a materijali za nju trebali bi biti dostavljeni pravodobno. Ozbiljno ministarstvo ne može smatrati primjerenim da o predstavljanju ovako važnog dokumenta, s kojim nisu upoznati članovi Povjerenstva, a koji su trebali pridonijeti njegovu nastajanju, a to je pravo, koje je ujedno i obveza, meni kao njezinu članu, uskraćeno jednostranim i nepredvidivim izmjenama dinamike rada Povjerenstva, obavijesti članove Povjerenstva jedan radni dan uoči samog predstavljanja, a pogotovo, napominjem opet, bez da taj materijal i dostavi. Pozdravljam Vas, dakle, s osobitom zabrinutošću”, napisala je Hinić, koja je predsjednica Velikog vijeća Sindikata hrvatskih učitelja.

Njezina sindikalna šefica Sanja ŠPREM kaže da se u Pravilniku jedino konkretno vidi koliko će biti nagrađeni učitelji koji sudjeluju u eksperimentalnom programu odnosno provedbi eksperimenta Škola za život.

– Nigdje u Pravilniku nije napisano da će biti nagrađeno 500 učitelja koji bi trebali dobiti deset tisuća kuna, a ta je informacija objelodanjena na ministričinoj konferenciji za medije. Mi iz sindikata tijekom pregovora o granskom kolektivnom ugovoru inzistirali smo na nagrađivanju djelatnika. Zakonom nikad nije bilo uređeno nagrađivanje i kao socijalni partner inzistirali smo na utvrđivanju objektivnih kriterija i naša je ideja da se nagrade svi zaposlenici u sustavu, a ne njih 500 odabranih. I to nije ono o čemu smo razgovarali tijekom pregovora.

Pitanje je kojih je to 500 učitelja, po kojem će ključu, kriteriju biti odabrani.

Što ako se na javni poziv javi 32 tisuće učitelja?

Kako će se između njih odabrati određeni broj?

Na temelju kojih kriterija?

Ideja da se nagradi 500 učitelja bit će i široko u društvu prihvaćena i valjda će se govorit kako Ministarstvo vodi računa o zaposlenicima u sustavu, ali to je parcijalno rješenje. Kako se uopće došlo do brojke 500, je li toliko novca unaprijed osigurano? Ne znam kako će sve to funkcionirati. Deplasirano je govoriti o Pravilniku koji po mom mišljenju ne će vrijediti za pola godine, a naglasak je u njemu na nagrađivanju onih koji su sad u eksperimentalnoj Školi za život. Mnogo je tu nejasnoća, a i sam postupak donošenja Pravilnika pokazao je koliko se poštuje mišljenje partnera, kad se na takvom pravilniku radilo puna četiri sata. Pravilnik je u koliziji sa zakonima o obje agencije u sustavu obrazovanja, a rješenje za to jest mijenjanje zakona odnosno priprema novog zakona. Očito je da je pravilnik derogirao zakone, što je apsurdno. A još je apsurdnije da se zbog pravilnika mijenja zakon. I to je problem. Što se tu konkretno događa doista ne znam, ali da se mijenja zakon kako bi Pravilnik bio dobar, to je malo kontradiktorno u cijeloj priči – kaže čelnica SHU-a Sanja Šprem.

■  SPAJANJE AGENCIJA  ■  

A da se u promjenu Zakona o agencijama ide i da je u planu njihovo spajanje može se iščitati i iz odgovora Ministarstva.

Na naš upit je li moguće da Pravilnik bude u koliziji sa zakonima o agencijama odgovorili su nam: „U prijedlogu je Plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu Zakon o Agenciji za odgoj, opće i strukovno obrazovanje kojim bi se navedene odredbe izmijenile te će se svakako voditi računa o tome da konačna verzija Pravilnika bude usklađena sa zakonom.” Pažljivim čitačima jasno je da je u planu spajanje dviju sad samostalnih ustanova o kojem njihovi ravnatelji pojma nemaju.

– Nemam nikakve informacije o nekom novom zakonu koji bi objedinjavao odgoj, opće i strukovno obrazovanje kojim bi se spojile dvije postojeće Agencije. Ne znam što se planira niti u kojoj dinamici. Agencija za strukovno obrazovanje posve je normalno prošla u proračun, dobili smo novac i funkcioniramo kao ustanova koja je zakonski utemeljena. Trenutačno punom parom radimo na tri velika projekta, ne razmišljajući o tome što bi se možda moglo dogoditi, jer niotkud nemamo naznaka da bismo trebali prestati raditi svoj posao. Agencija je zadužena za organiziranje i provedbu stručnih ispita te za provođenje postupka stručnog napredovanja za nastavnike struke, a prema novom Pravilniku taj bi dio poslova preuzelo Ministarstvo. U Agenciji smo ekipirani za taj posao, imamo sektorske savjetnike koji prate i dobro poznaju nastavnike u školama. Osim toga, velik je broj kandidata za napredovanje i to je doista i administrativno i provedbeno vrlo zahtjevan posao – kazao nam je ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Mile ŽIVČIĆ.

Dodaje da bi spajanje agencija usporilo neke aktivnosti koje su sad u provedbi.

– Nama bi to prouzročilo probleme u provedbi projekata, a najviše se bojim stvaranja ozračja nesigurnosti, u kojem ljudi počnu razmišljati o traženju novoga posla i odlasku iz Agencije. Šteta bi bila da odlaze ljudi koji su dio timova za provođenje vrlo ozbiljnih i zahtjevnih projekata, jer bi to moglo usporiti ili zaustaviti i same projekte – jasan je Živčić.

Iz Agencije za odgoj i obrazovanje komentar ministričinih planova mnogo je oštriji.

– Prijedlog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo u e-savjetovanje, u suprotnosti je s odredbama Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje i Zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Prema navedenom Prijedlogu Pravilnika postupak napredovanja odgojno-obrazovnih radnika u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima provodilo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iako je Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano da Agencija za odgoj i obrazovanje provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, dok je Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih propisano da postupak stručnog napredovanja za nastavnike struke u strukovnom obrazovanju provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Prijedlogom Pravilnika stručne poslove u sustavu obrazovanja preuzelo bi Ministarstvo kao središnje tijelo državne uprave, umjesto javnih ustanova osnovanih upravo za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju, što je suprotno standardima suvremene obrazovne politike Europske unije prema kojima je unaprjeđivanje ljudskih potencijala u obrazovanju i kontinuirani profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika u djelokrugu samostalnih stručnih ustanova. Upravo je decentralizacija djelatnosti javnih ustanova koje se bave stručnim poslovima u odgoju i obrazovanju bio jedan od uvjeta u procesu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji radi usklađivanja obrazovnog sustava Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, objašnjavaju iz Agencije za odgoj i obrazovanje. A budući da o mogućem spajanju agencija nemaju službenu informaciju to nisu željeli komentirati.

■  NE VREDNUJE SE RAD U RAZREDU  ■  

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko STIPIĆ kritičan je prema predloženom Pravilniku pa šaljivo kaže:

– Opća je ocjena cijelog dokumenta da se može usporediti s bikinijem – nevažno otkriva, a najvažnije prikriva. Primjerice, u Pravilniku se navodi da se nagrada za izvrsnost dodjeljuje na Svjetski dan učitelja, odnosno ako taj dan pada na praznik, onda sljedeći radni dan, ali se ne navodi kolika je to nagrada i koliko će je ljudi dobiti. Navode se potpuno beznačajne stvari, a najvažnije se prešućuju. Sličan je primjer i kod napredovanja – na nekoliko se stranica detaljno objašnjavaju kriteriji za napredovanje, ali se prešućuje koliko će biti povećanje plaća onima koji tim kriterijima udovolje, što ljude, sasvim razumljivo, posebno zanima. Posebno mi je sporno što se izvrsnost u školama vezuje za stanje državnih financija. Tako u Pravilniku stoji da se nagrada dodjeljuje ovisno o stanju državnog proračuna. Jasno je onda zašto nema iznosa. Ako se izvrsnost vezuje za novac, onda se dezavuira sam pojam izvrsnosti. Nitko nije toliko dezavuirao izvrsnost kao onaj koji je tu formulaciju uvrstio u Pravilnik. Iz te formulacije ne da nije jasno kolike će biti nagrade nego nije jasno ni hoće li ih biti – komentira Stipić, procjenjujući da Pravilnik dopušta manipulaciju: nema novca, nema ni nagrade.

Dodaje također da je u kriterijima za napredovanje, a posebno za nagrađivanje, sporno što se ne pokušavaju vrjednovati učiteljska postignuća u razredu nego se verificira isključivo objavljivanje stručnih članaka, online edukacija, pisanje knjiga itd.

– Sve je to zbrda-zdola – zaključuje Željko Stipić.

Bivša pomoćnica ministra obrazovanja i saborska zastupnica Sabina GLASOVAC pita ono što mnogima također nije jasno.

– Kako se može dogoditi da je Pravilnik u koliziji sa zakonima? I kako se prema pravilniku pišu novi zakoni? To nije praksa u svijetu. Mislim da je pogrješan pristup i stav da je u državi previše agencija i raznih ureda te da bi bila potpuno pogrješna odluka da se ugasi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, jer ako u jednom segmentu stojimo loše i u njemu treba raditi bitnije iskorake, onda je to upravo područje strukovnog i obrazovanja odraslih. S druge strane, velik dio europskih sredstava koja su alocirana i rezervirana u operativnim programima naslonjen je upravo na strukovno obrazovanje, a nositelj je svih tih aktivnosti pripadajuća Agencija. Do kraja iduće godine planirano je da se znatna sredstva alociraju u strukovno obrazovanje – komentira Sabina Glasovac.

■  KRITERIJI NAJVEĆI PROBLEM  ■  

Smatra da se ni jedna ni druga agencija ne trebaju razvlašćivati te da im, ako imaju problema u radu, treba pomoći.

– Možda treba unaprijediti rad agencija, a ne ih razvlašćivati da bi ono što su one radile preuzele skupine ljudi koje je imenovala ministrica. Ta težnja da se moć preuzme u svim bitnim segmentima nije pravi put, bez obzira na to koliko ministrica želi pokazati da ima čeličnu ruku i da sve u sustavu ovisi o njoj – ističe Glasovac.

Podržava nagrađivanje izvrsnosti i smatra da u obrazovnom sustavu ima prekrasnih ljudi koji itekako odskaču od prosjeka, koji daju mnogo više negoli je potrebno i jedini način da ih se zadrži jest da ih se prepozna i nagradi.

– Čak i ovo jednokratno nagrađivanje s 10 000 kuna smatram poželjnim i potrebnim. No, to je premalo, jer ako je u sustavu više od 50 tisuća djelatnika onda je tih 500 samo jedan posto – kaže Glasovac, dodavši da je zbunjuje izostanak jasnih kriterija za nagrađivanje.

– Kriteriji su najveći problem, jer ako nisu precizno propisani, onda sve postaje u domeni ministričina diskrecijskog prava da imenuje povjerenstvo koje će nagraditi njoj bliske, podobne, a vjerujem da to nije ni namjera Ministarstva. A zašto kriteriji nisu propisani, to je pitanje za ministricu. Ako će jedini kriterij biti rad u eksperimentalnim programima ili programima koje vodi Ministarstvo, onda to može značiti da ona želi potkupiti one koji provode eksperimente. A izvrsnost treba prepoznavati u svakodnevnom radu u razredu, pa tek zatim tome dodavati i rad u provedbi programa koji dolaze iz Ministarstva. No, znajući da imamo posla s PR ministricom, ona je to ispalila znajući da to za javnost dobro zvuči i da tog nagrađivanja u Pravilniku nema pa će još mnogo vremena proteći dok ne dobijemo zakon ili pravilnik kojim će se te izvrsne ljude u školama primjereno nagraditi. A to se vjerojatno ne će dogoditi u mandatu ove ministrice – zaključuje Glasovac.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisali: Marijan Šimeg, Irena Kustura ]