NAKON ZAVRŠENOG E-SAVJETOVANJA SLIJEDI DORADA KURIKULUMA POVIJESTI

Očekivano, povijest još jednom zatresla Hrvatsku

petak, 1. ožujka 2019.

Kao što su upućeni i očekivali, kurikulum povijesti još je jednom potresao Hrvatsku te podijelio stručnu, a i širu javnost. Jedni su hvalospjeve dijelili prošloj inačici kurikuluma koji je izradila Stručna radna skupina…

Očekivano, povijest još jednom zatresla Hrvatsku

… kojoj je na čelu bila Snježana KOREN, a drugi su pohvale podijelili novoj inačici, o kojoj je završeno e-savjetovanje. Mnogima je smetalo što u prvoj inačici kurikuluma Domovinski rat, kako su neki upozoravali, nije obrađen na primjeren način. Zagovornici, a i sami članovi bivšeg SRS-a novom kurikulumu, odnosno njegovim autorima zamjeraju da su relativizirali holokaust. Tražili su također da se inačica kurikuluma o kojoj je tek završeno e-savjetovanje odbaci i počne izrada novog dokumenta. No, predsjednik Vlade Andrej PLENKOVIĆ izravno je odgovorio da od toga ne će biti ništa i da će u razrede od sljedeće školske godine nova inačica. Naglasio je da je Vlada odlučna da se od školske godine 2019./2020. krene s frontalnom primjenom obrazovne reforme i novih kurikuluma u svim predmetima. Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma te da će se usuglasiti i donijeti preostala dva. Govoreći o kurikulumu povijesti koji je, prema njegovim riječima, ponovno postao tema, poručio je kako je Vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. No, isto tako standard znanja i informacija koje ljudi dobivaju svojim obrazovanjem djeci mora vrlo jasno ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.

♦  VRIJEDNOSTI DOMOVINSKOG RATA  ♦ 

– To je naš politički cilj – da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugoga svjetskog rata. Tu nemamo nikakvih dvojbi kad je riječ o ustaškom režimu – naglasio je Plenković, istaknuvši da u novoj inačici kurikuluma povijesti nema relativizacije holokausta.

– Želimo da se nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje-troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst iza kojeg ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike – kazao je Plenković.

Da se u doradu kurikuluma povijesti treba uključiti više stručnjaka iz akademske zajednice smatra i profesor s Odjela za povijest zadarskog sveučilišta prof. dr. Mladen ANČIĆ.

– Ovaj je kurikulum bolji od prethodnoga, jer je prvi bio izrađen kao da će poučavati mlade povjesničare. Predviđao je da se nastava povijesti odvija u osnovnim i srednjim školama kao i na studiju povijesti. Čak je i prvo pitanje bilo što je historiografija. Djecu ne poučavate o historiografiji nego o prošlosti. Trebaju se nakon završetka školovanja osjećati sigurno i znati da su prošli svjetovi bili drukčiji nego naši, znati neke osnovne stvari o zemlji u kojoj žive, o tome zašto je takva kakva jest, kakve su okolnosti dovele do toga, znati tu zemlju situirati u njezino okruženje i na to kako je svijet oko nje utjecao na prilike u zemlji. To su elementarne stvari – kaže prof. Ančić.

Slaže se s ocjenama mnogih da je u prethodnoj inačici kurikuluma Domovinski rat bio premalo zastupljen.

– To je očigledno bio problem u tom pristupu, jer je to jedna od ključnih stvari za poznavanje društva u kojemu živite. To društvo ima ishodište i ustavnu određenost. Mislim da je u novoj inačici mnogo bolje napravljeno – tvrdi Ančić.

Ljute ga primjedbe članova prethodne Stručne radne skupine i kolega mu sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta da nova verzija kurikuluma relativizira holokaust.

♦  NEMA RELATIVIZACIJE HOLOKAUSTA ♦ 

– Tako se ne može razgovarati, jer to je spin. Nije točno, jer je u novom kurikulumu obrađena tema holokausta. Govoriti da toga nema znači diskvalificirati onoga s kim se ne slažete. To je standardna tehnika u odnosima s javnošću da suparnika koji se razlikuje od vas pretvorite u nečovjeka. Ako relativiziraš holokaust, onda si nečovjek. Znam najmanje dvoje ljudi iz te radne skupine, jedan od njih bio je moj asistent na Hrvatskim studijima deset godina i siguran sam da tim ljudima relativiziranje holokausta ne bi bilo ni na kraj pameti. Jer onaj tko hoće relativizirati holokaust taj zaslužuje isključivo prijezir i ništa drugo. Svi koji pročitaju novu verziju kurikuluma vidjet će da nema ni govora o relativiziranju holokausta – kaže Ančić i podsjeća da su članovi nove Stručne radne skupine posljednju inačicu kurikuluma povijesti morali napraviti za dvadesetak dana, što je zapravo teško moguće.

Zbog toga je jasno da će i novu inačicu trebati doraditi, između ostalog uskladiti je i s primjedbama koje su se pojavile u e- savjetovanju. Hoće li se sav taj posao uspjeti obaviti na vrijeme za sada je teško reći. Ančić je optimist.

– Mislim da je ovakav kurikulum moguće popraviti i napraviti nešto što će moći funkcionirati dok se ozbiljno ne pristupi temeljitim promjenama poučavanja ne samo povijesti nego i drugih predmeta. A temeljito znači skupiti najprije ekipu ljudi koji će definirati sadržaje iz nacionalne povijesti koji su važni za obrazovanje mladih generacija. Onda dati ljudima koji to znaju prevesti u kategorije školskog obrazovanja, ali to zahtijeva vrijeme. Reforme se po mom mišljenju ne rade na brzinu. Reforme se rade s određenim planom koji mora sadržavati analizu onoga što ne valja, a te su faze ovdje izbjegnute – komentira Ančić.

Prema njegovu mišljenju, učenici će ipak po novom kurikulumu lakše svladavati gradivo.

♦  PRIVATNI POTHVAT  ♦ 

Ančić ponavlja nekoliko puta javno izrečenu ocjenu da je izrada prve inačice kurikuluma povijesti imala sve značajke privatnog pothvata.

– A što bi drugo bilo, ako imate devet studija povijesti, a dvoje ljudi s istog studija imaju sve pod svojom kontrolom? I to se opravdava time da tako piše u Strategiji. No, problem je što je Strategiju pisao jedan od to dvoje i sam sebi predvidio cijeli hodogram izrade kurikuluma povijesti – objašnjava Ančić.

KOORDINATOR ERS-a RADOVAN FUCHS:

Nema govora o relativizacija holokausta

Koordinator Ekspertne radne skupine dr. sc. Radovan FUCHS kaže da će u skladu s premijerovom izjavom kurikulum koji je na javnom savjetovanju uz određene dorade biti uveden u škole od iduće godine.

– Ono što je posebno važno, a što je premijer istaknuo, jest da u ovom novom kurikulumu apsolutno nema ni govora o relativizaciji holokausta ili nekih drugih osjetljivih tema. Koliko vidim, čak i oni koji su tu temu pokrenuli nakon što su pročitali kurikulum složili su se da nema govora o tome – kaže Fuchs.

Povlačenja posljednje inačice kurikuluma povijesti ne će biti, a Fuchs dodaje da ne želi vjerovati kako su pravi razlozi za takve zahtjeve „bacanje magle i raznih spinova” o holokaustu, a da je možda stvarni razlog to što se u njemu jasno i nedvosmisleno obrađuje tema Domovinskog rata te da se jasno navodi tko je bio žrtva, a tko agresor kao i pojmovi kao što su to velikosrpska agresija, međunarodni sukob i oružana pobuna.

– Ne vjerujem da bi itko mogao pristati na to da se ključni sadržaji vezani za Domovinski rat maknu iz kurikuluma. Dakle, da pojasnim, ne radi se o tome kad će djeca učiti teme o Domovinskom ratu nego što će učiti – ističe Fuchs.

……………………….

Takve teze odbacuje jedan od dvoje prozvanih, prof. dr. sc. Neven BUDAK, bivši voditelj Strategije razvoja obrazovanja i jedan od autora prve verzije kurikuluma povijesti. U javnim istupima posljednjih dana naglasio je da je bio samo jedan od devetero članova bivšeg SRS-a te da je s Odsjeka za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u radnoj skupini bila i prof. dr. Snježana KOREN kao voditeljica skupine. S radom na kurikulumu, kaže, njegov Odsjek nije imao ništa. Budak smatra da je njegova skupina izradila mnogo bolji kurikulum nego nova.

– Predloženu verziju kurikuluma nema smisla mijenjati, nego je treba potpuno povući iz postupka. Previše je grješaka, faktografskih, konceptualnih, metodičkih. I ne radi se ovdje o ideološkim napadima, ne postoji nikakav ideološki prijepor oko kurikuluma, već se radi o tome da moramo odlučiti hoćemo li zadržati nastavu povijesti ovakvu kakva je sad u školama. A svi koji imaju djecu znaju da je to najteži predmet, na koji se troši najviše vremena i za koji djeca smatraju da im je najnepotrebniji. Dakle, hoćemo li zadržati ovakvu nastavu, a to nudi sadašnji prijedlog kurikuluma, ili hoćemo nešto doista suštinski promijeniti, kao što je nudio prvotni prijedlog kurikuluma. I ne treba zaista biti važno tko je pisao kurikulume, nego što u njima piše – kaže Budak.

Iako se o ideološkim i svjetonazorskim podjelama pri izradi kurikuluma povijesti govori u javnosti, stručnjaci ipak nerado priznaju da su to mjesta na kojima puca konsenzus o tome kakvu povijest i kako bi predstavljenu djeca trebala učiti.

Činjenica je da je dosad doneseno 37 kurikuluma, a da su samo popis lektirnih naslova, posebno kurikulum povijesti, izazvali žestoku raspravu u javnosti. Prozivaju se lijevi i desni, lijepe se etikete, propitkuje gdje je tko bio u određenom trenutku i čije interese zastupa.

– To su nacionalni predmeti i bitno utječu na to kako ćete oblikovati buduće generacije. To su društveno važne stvari. Kurikulumi drugih predmeta, egzaktnih znanosti, nemaju mnogo prostora, nema osobnog pristupa ni mogućnosti interpretacije. A ovdje je pitanje kako ćete interpretirati prošlost i tko drži ključeve interpretacije – komentira prof. Ančić i ističe da se u školi ne mogu odgajati ni ljevičari ni desničari.

– Ti će ljudi jednog trenutka donijeti svoje odluke u budućnosti, a mi ih moramo pripremiti da su u stanju donositi odluke. I to je svrha i smisao. A ovdje se u pozadini cijele priče nazire da ne postoji ravnovjesje utjecaja i to je vrlo razgovjetno. Jer, pristup je prilično jednostran, ako dvoje ljudi sličnog svjetonazora kontroliraju proces onda će nam proizvod biti usuglašen s njihovim svjetonazorom – zaključuje Ančić.

♦  RASPRAVA PODIJELJENA  ♦ 

U raspravi koja se među zainteresiranima vodila na e-savjetovanju bivša voditeljica bivše Stručne radne skupine Snježana Koren upozorila je da je njihova inačica upućena na doradu i da nova stručna radna skupina to nije napravila nego izradila potpuno novi dokument. Dodala je također da nova stručna radna skupina nije vodila računa o primjedbama iznesenima u prethodnom e-savjetovanju. Nekoliko je nastavnika upozorilo da će učenici povijest i dalje morati bubati te da je gradivo preopširno. Pojedinci su zaključili da će rok za izradu nastavnih materijala biti prekratak zbog čega je predloženo da se donošenje kurikuluma povijesti odgodi za godinu.

Jedan dio sudionika e-savjetovanja zagovarao je staru inačicu kurikuluma povijesti, drugi se opredijelio za novu.

Miroslava ŠAŠIĆA, nastavnika povijesti u srednjoj školi, zabrinula su rješenja koja je za srednje škole nudila prethodna verzija kurikuluma, iz studenoga 2018.

– On je u gimnazijama uz proklamirano takozvano rasterećenje učenika i nastavnika, predvidio tematski pristup i takoreći veliku slobodu nastavnika, bez ikakvog obvezatnog gradiva i sadržaja. Pri tome smatram da se 5 od 15 ne može smatrati obvezatnim gradivom. Smatram da u pristupu nastavi povijesti i poučavanju općenito takvo postavljanje takoreći na glavu nije dobro. Novi kurikulum, iz veljače 2019., tome staloženije pristupa i pridonosi jasnijoj koncepciji nastave povijesti. Upravo suprotno pristalicama kurikuluma iz studenoga 2018., smatram da dodani sadržaj cijelom nastavnom procesu daje stabilnost odnosno mogućnost provjere izvedenosti, vrjednovanja ostvarenosti ishoda, organizacije vanjskog vrjednovanja i slično. Budući da sadašnji planovi i programi propisuju četrdesetak obvezatnih tema, a ovaj prijedlog kurikuluma donosi 28 nastavnih tema, nastavnicima je na raspolaganju šezdesetak posto vremena za dublju obradu pojedine teme, usustavljivanje i obradu tema prema vlastitom izboru ili izboru učenika, za razliku od dosadašnjih od pet do deset posto – kaže Šašić, smatrajući da su bolje postupne promjene od naglih.

Ljuta zbog rasprava koje počivaju na interesima, Vlatka VUKELIĆ očitala je lekciju većini sudionika e-savjetovanja.

♦  VLADAVINA INTERESA  ♦ 

– U komentarima uglavnom sudjeluju izravno zainteresirani subjekti ovih procesa te je stoga dobro da su registrirani i potpisani. Lako je izdvojiti komentatore koji su potencijalni autori nekih udžbenika, koji možda bez određenih privilegija ostaju, koji vode povijesne portale i određena su interesna skupina itd. Ne ulazeći u meritum svakoga pojedinoga nastavnog sata i svake nastavne cjeline koja iz njega proizlazi, moram istaknuti zadovoljstvo novim prijedlogom kurikuluma, jer je prilagođen prije svega društveno-povijesnom trenutku u kojem smo, a mi bismo kao povjesničari trebali biti svjesni koliko je kontekst važan. Ili baš toga jesmo svjesni, pa temeljem toga predlažemo smanjenje obujma gradiva te to koristimo kao takozvani argument stručnosti? Tranzicijske i prijeporne događaje, pogotovo ako se odražavaju na suvremeno hrvatsko društvo, treba odgovarajuće prenijeti. Kome znanje može biti naodmet? Novi je kurikulum svakako prilagođen suvremenom hrvatskom društvu i društvenim potrebama. Želimo mlade ljude koji znaju povezati uzroke i posljedice, a ne ljude koji od frazeologizama nisu uspjeli na odgovarajući način povezati nastavne sadržaje i pretočiti ta znanja u stvarnost koja ih okružuje. Stvarati nepotrebnu filozofiju o pojedinim ishodima učenja u neku je ruku i sramotno, jer nastavu povijesti čini primarno njezin sadržaj te motivirani nastavnik. U kritikama nažalost vidim pozivanje na neke pravilnike, nastavnici tumače odluke Sabora itd., a najmanje vidim brigu o obrazovanju, o djeci i tome što oni trebaju znati. Zar ne bismo trebali težiti tomu da nauče što više? Zar nije imperativ usaditi odnosno prikazati im pozitivan osjećaj pripadnosti društvu i državi u kojoj su rođeni? Naravno da su dorade moguće i u ovom kurikulumu, no on je svakako korektan i prilagođen djeci i vremenu u kojem živimo – zaključila je nastavnica povijesti, a s njom će se složiti i mnogi roditelji, kojima je dosta rasprava o lektiri i povijesti.

Nadaju se da će premijer Plenković ustrajati na svom stajalištu i da će se polemike privesti kraju, a početi ozbiljan rad.. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školski portal ]

Vezani članci
Školski portal: Detaljna obrada holokausta i Domovinskog rata

Detaljna obrada holokausta i Domovinskog rata

… kojima na ovakav način šaljemo poruku da ne možeš…

Školski portal: Posebna pažnja domovinskom ratu i holokaustu

Posebna pažnja domovinskom ratu i holokaustu

Osjetljivim pitanjima i temama, a lako je pretpostaviti da je…

Školski portal: Kako sam učio povijest ne učeći

Kako sam učio povijest ne učeći

Tijekom svog obrazovanja dobio sam samo jednu četvorku iz povijesti…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Puzanje pomaže razvoju mozga

Puzanje pomaže razvoju mozga

Koliko se često djeci obraćamo s…

Školski portal: Gužva u Svemiru

Gužva u Svemiru

Uz dozu mašte uvijek u razredu…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…