[ Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ ]  ■  No, ovo nije lijepa poezija pa niti plaža inspiracije nije takva. Uvodnik nastaje na poznatim obalama Normandije gdje su prije 71 godinu hrabri ljudi iskočili iz brodova u olujno more kako bi napali naciste na obali.

Nakon šetnje od Pointe de Hoca preko Omahe, američkog groblja, put me zaustavio u Bayeuxu.

…………………………………………….

Od danas, svakoga ćemo idućeg četvrtka objavljivati novu kolumnu iz serije 20 WEB ALATA ZA NASTAVU POVIJESTI, autora Miljenka Hajdarovića koji je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec, a tijekom desetljeća rada u struci aktivno istražuje i upotrebljava IKT u nastavi.

…………………………………………….

Bayeux je danas gradić od nekih 13.000 stanovnika, uskih, pitoresknih – rekli bismo tipično francuskih – ulica. Hodajući ulicama lako je, prateći turističke putokaze, uočiti koliko bogatu povijest ima taj grad.

Od vanjskih rubova prema užem centru otkrivaju se slojevi povijesti. Uz vanjski rub je Muzej Bitke za Normandiju jer je upravo taj grad prvi oslobođeni grad, i to već 7. lipnja 1944. godine.

Na britanskom vojnom groblju u blizini muzeja pokopano je 4648 vojnika. Zanimljivo je da su na istom groblju pokopani bivši neprijatelji pa je u tom broju 466 njemačkih grobova. Uz spomenik je zapisano i oko 1800 imena vojnika koji se još vode kao nestali u akciji.

General De Gaulle je u Bayeuxu održao prvi govor na francuskom tlu potvrđujući da je Francuska dio antifašističke koalicije. Zahvala britanskoj 3. diviziji stoji i u katedrali Notre-Dame de Bayeux.

Normansko-romaneskna katedrala sjedište je bajoške biskupije od 1077. godine. U njoj se izvorno čuvala i poznata Tapiserija iz Bayeuxa.

Tapiserija iz Bayeuxa je izuzetno vrijedan povijesni izvor iz 11. stoljeća. Na 69,79 metara dužine i 48,26 centimetra visine prikazani su detalji pohoda normandijskog vojvode Vilima I. Osvajača na Englesku.

Detaljno se prate događaji od 1064. do 1066. godine. Prikazani su odnosi plemića na dvoru, špijuni, svećenici, borbe, plovidba, spremanje za bitku, gradnja brodova i napredovanje do konačne bitke kod Hastingsa 1066. godine.

Detalji su toliko specifični da je čak na Vilimovom brodu prikazana zastava u obliku križa kako bi se njegov pohod prikazao kao križarski pohod vjere (premda je spašavao prijestolje od uzurpatora).

Što je zapravo ta tapiserija u našem „školskom“ smislu?

Radi li se možda o potencijalnom nastavnom sredstvu?

Tapiserija iz Bayeuxa je odlično nastavno sredstvo koje je služilo za edukaciju tadašnje većine nepismenih ljudi o uspjehu Vilima I.

U 35 slika objašnjavaju se događaji na kojima možemo ustanoviti uzroke, povod i posljedice pohoda. Uz pomoć slika i latinskih natpisa može se odrediti kronologija događaja. Tadašnji pripovjedači su, poput učitelja, koristili tapiseriju kao nastavno sredstvo u tumačenju nastavnih sadržaja.

Gdje smo tisuću godina kasnije?

Probitak umreženih računala u svaki dio naših života je toliko nezaustavljiv da svakako možemo govoriti o revoluciji. Obrazovni sustav je često previše inertan za prihvaćanje noviteta, ali se ulazak interneta u razrede nije mogao zaustaviti. To za sada još nije institucionalizirano, nego u rukama nastavnika koji su različite internetske alate uključili u svoju nastavu. Ta svojevrsna digitalizacija nastave u biti je korištenje novih eksperimentalnih nastavnih sredstava. Pri tome nema čarobnog štapića koji funkcionira za sve učenike ili u svim razredima. Postoje samo brojne mogućnosti koje možemo prilagoditi za nastavu. Od 2000-3000 digitalnih alata na internetu na nama je da odaberemo učinkovita nastavna sredstva.

Jedina prava uputa koje bi se morali pridržavati je da se dobro promisli o tome kako uvođenje digitalnog alata djeluje na našu nastavu, poboljšava li nastavni proces i doprinosi li boljem postizanju ciljeva i ostvarivanju ishoda nastave.

U tjednoj kolumni predstavit ću vam 20 (ili više) digitalnih alata koje možemo koristiti u nastavi povijesti na različite načine. Svaki ću alat opisati i dati primjere korištenja u nastavi.

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

…………………

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala  i certificirani Googleov edukator.