U vrijeme dok o tome maštamo svedeni smo na tek poneki teren tijekom cijelog obrazovanja. Kada smo u prilici otići na teren, pred velikim smo izazovom kako iz te jedinstvene prilike izvući što više obrazovnih ishoda. Mobiteli nam i tu mogu pomoći.

Pametni telefoni su onoliko pametni koliko ih mi znamo upotrebljavati. U nastavku ću objasniti dva primjera kako se mobiteli upotrebljavaju u muzejima i turizmu, te jedan koji nam može poslužiti u školi.

Današnji svi mobiteli imaju GPS, funkciju koja nam omogućuje pozicioniranje s pomoću satelita. Mobitelima već vrlo precizno (u nekoliko metara točnosti) možemo odrediti svoju lokaciju i kako doći do neke druge. Aplikacija Google Maps može nam poslužiti kao odličan navigator.

O korištenju aplikacije Google Maps uskoro ćemo detaljnije govoriti u jednom od sljedećih nastavaka kolumne. GPS upotrevljavaju i brojni mobitelski turistički vodiči koje možemo skinuti na naše uređaje.

Na primjer, stranica gpsmycity.com nudi nam skidanje sljedećih vodiča kroz Zagreb: Muzeji i galerije, Religijski objekti, Zagrebačka arhitektura, Noćni život Zagreba, Znamenitosti Zagreba, Zagrebački Gornji grad; Zagrebački Donji grad. Ista stranica nudi vodiče kroz Dubrovnik, Zadar, Pulu i Split. S pomoću takve aplikacije možete šetati kroz grad i na ključnim točkama pogledati fotografije ili video i poslušati informacije.

Još jedna od često korištenih funkcija u turizmu ili obilježavanju povijesnih lokacija je korištenje QR koda. QR kod (kratica od engl. Quick Response kod, odnosno brzi odgovor) tip je matričnog barkoda (ili dvodimenzionalnog koda) prvotno osmišljenog za autoindustriju. Relativno nedavno sustav je postao popularan i izvan autoindustrije zbog brze čitljivosti i mogućnosti velike pohrane podataka. Kod se sastoji od crnih modula raspoređenih u kvadratni uzorak na bijeloj pozadini. Kodirane informacije mogu se sastojati od bilo kakvih podataka.

QR kodove može očitati svaki mobitel s fotoaparatom i pristupom internetu koji ima instaliranu aplikaciju za čitanje QR kodova. Nekim su uređajima te aplikacije već tvornički instalirane, a za ostale postoji velik izbor besplatnih aplikacija koje se mogu skinuti s interneta. Ja se, recimo, koristim besplatnom verzijom QR Barcode Scanner dostupan OVDJE.        

Sljedeći primjer koji možete očitati mobitelom vodi vas na moju osobnu stranicu:

Muzeji upotrebljavaju QR kod na način da kod određenih izložaka ili lokacija postave QR kod kojeg korisnik očita i dobije povratnu informaciju na mobitelu. Ta informacija može biti internetska stranica s objašnjenjem izloška, audiosnimka ili videosnimka. Odličan primjer je engleski grad Bedford koji se koristi QR kodovovima kako bi posjetitelji mogli provjeriti kako su određeni dijelovi grada izgledali u prošlosti.

Instagram u Zagrebu

Iskoristio sam prošlotjedni poslovni boravak u Zagrebu za malu šetnju užim centrom. Pri tome sam posebnu pozornost posvetio fotografiranju kulturne baštine našeg glavnog grada. Koristio sam se mobitelom i aplikacijom Instagram. Evo mojih zapažanja:

Instagram je internetski servis za dijeljenje fotografija. Posebnost je što se fotografije postavljaju na internet korištenjem pametnih telefona (smartphone). Fotografije se mogu uređivati (kontrast, svjetlina, obrezivanje, brojni filtri…). Postoji samo pet godina, preveden je na 25 jezika i ima više od 300 milijuna korisnika. Zbog iznimne popularnosti i rasta broja korisnika 2012. godine Instagram je prodan kompaniji Facebook za više od milijardu dolara. Aplikacija se instalira na pametni telefon i korisnik otvori novi korisnički račun. Instagram je prilično popularna aplikacija među srednjoškolcima, a sve više i među mlađim učenicima.

U nastavi povijesti preporučujem korištenje Instagrama u istraživačke svrhe. Prije odlaska na teren nastavni može zadati različite zadatke:

■ fotografirati određeni broj proizvoljnih izložaka ili lokaliteta – nakon povratka u školu učenici neka objasne što je na fotografijama

■ fotografirati točno određene izloške na koje će naići i na kojima će se u školi dodatno raditi

■ fotografirati izloške/lokaciju i iskoristiti ih za prezentaciju (nekog događaja ili same terenske nastave)

■ na primjeru poput mojih fotografija učenici moraju prepoznati što je prikazano i, na primjer, izraditi lentu vremena na kojoj će poredati kada su prikazane osobe živjele i kada su neki objekti sagrađeni/otvoreni

■ na primjeru za razvoj povijesnog mišljenja možete postaviti pitanje: „Koja od tri prikazane osobe je najvažnija?“ – dodatno možete otežati zadatak dodajući „najvažnija za Hrvatsku“ ili „najvažnija za svijet“

■ na fotografiji Manduševca možemo napraviti primjer povijesne interpretacije kako je nastao grad Zagreb

■ naslov fotografije parkirališta u Varšavskoj ulici je „Što tu nedostaje?“ – mogući uvod u daljnje istraživanje o tome što se dogodilo sa sinagogom

■ od prikupljenih fotografija lako se izradi razredna/školska izložba, itd.

Učenici mogu uspoređivati svoje rezultate, raspravljati o odlukama koje su donijeli i, naravno, mogu jedni drugima u aplikaciji davati komentare ili označiti da im se određena fotografija sviđa.

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

…………………

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i upotrebljava IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.