Ubacite riječ Facebook u zbornicu i nastavnici će se fino (informatičkim rječnikom rečeno) binarno presložiti u dvije mogućnosti. To nisu nule i jedinice, nego za i protiv na bilo koje pitanje vezano uz tu društvenu mrežu. Vjerojatno za svaku opciju možemo navesti nekoliko argumenata. Povedemo li se idejom da se u nastavi mogu iskoristiti svi raspoloživi alati, naći ćemo i neke mogućnosti na Facebooku.

U Hrvatskoj nema puno istraživanja o toj temi, ali praćenjem teme u posljednje dvije-tri godine mogu potvrditi da znatan broj mlađih srednjoškolskih nastavnika koristi Facebook. Većinom ga upotrebljavaju za komunikaciju s učenicima i roditeljima. Uobičajeni način komunikacije s učenicima je putem razredničkih grupa (širenje obavijesti, zadataka itd.). Ako ste zainteresirani za temu, mogu vam preporučiti rad koji sam predstavio na ovogodišnjoj CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC. Rad možete pročitati na ovoj poveznici.

Kako (is)koristiti Facebook u nastavi?

Facebook na različite načine možemo upotrijebiti u osnovnoj i srednjoj školi, a pritom možemo i ne moramo biti aktivni na internetu. Slijedi nekoliko primjera kako je to moguće.

Korisnici Facebooka znaju da se njihovi statusi (tekstualni i/ili multimedijski) objavljuju na njihovom zidu prema kronološkom redu. Najnovije objave su uvijek pri vrhu. Facebook je takav način objave nazvao timeline ili na hrvatskom jeziku vremenska crta. Upravo to možemo iskoristiti za kreiranje vremenske crte povijesnih ličnosti, procesa ili događaja.

Što zapravo radimo? Upotrebljavamo Facebook kao motivacijsko sredstvo kako bismo učenike potaknuli na istraživanje povijesti. To može biti mini projekt za manju grupu učenika ili za cijeli razred. Ako je riječ o cijelom razredu, radi učinkovitijeg učenja i bržeg usvajanja vještina razred podijelite na grupe od tri do pet učenika. Prema zanimanju učenika odaberite temu i povijesnu osobu, odredite zadatke, vremenske okvire i način rada (istraživanja). Dogovorite što će uz udžbenike koristiti kao izvore podataka. Uputite ih prema školskoj ili javnoj knjižnici u potrazi za literaturom, te na internet – uz napomenu da se te informacije preuzimaju kritički. Rezultati istraživanja se tekstualno i/ili multimedijski prikazuju kao stranice na Facebooku.

Za učenike osnovnih škola Facebook timeline možemo iskoristiti i bez sudjelovanja učenika na samoj društvenoj mreži. Učenici mogu izraditi svoje radove na listu papira. Kako to izgleda, možete vidjeti na sljedećem primjeru, a detaljnije objašnjenje objavio sam u članku na Hrvatskom povijesnom portalu. 

Ako u razredu imate pristup internetu i želite dopustiti učenicima da se njime koriste, postoji način kako kreirati takve profile bez korištenja (pravog) Facebook. Riječ je o stranici Fakebook na adresi.

Facebook ne dopušta korištenje osobnih profila za takve namjene, ali svaki korisnik može otvoriti stranicu (page) Facebook. Kliknete li na adresu https://www.facebook.com/bookmarks/pages, otvorit će vam se stranica za otvaranje novog profila na Facebooku. Nakon upisivanja nekoliko osnovnih podataka (naziv, opis itd.) kreirali ste stranicu. To svaki nastavnik može odraditi za svoje učenike ili ih voditi kroz proces samostalne izrade. Time dobivamo još jednu „dodatnu vrijednost“ projekta – učimo učenike odgovornom ponašanju na društvenim mrežama. Učenici mogu samostalno pripremiti i objaviti vremensku crtu na Facebookovu timelineu. U dogovoru s nastavnikom mogu dobiti zadatak da se tijekom određenog vremena „brinu“ za stranicu kontrolom nepoćudnih komentara i odgovaraju na moguća pitanja. Primjer takvog rada je mini projekt „Face hrvatske povijesti“ dostupan  OVDJE.  

Učenici 2. razreda gimnazije su tijekom šest sati rada na nastavi i radom kod kuće kreirali biografske profile knezova Trpimira, Domagoja i Branimira te kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira. Rad je podijeljen u nekoliko faza. U prvoj su učenici na temelju podataka iz udžbenika izvlačili osnovne podatke o povijesnim osobama. U drugoj su grupnim radom kod kuće pripremili prezentacije upotpunjene dodatnim izvorima iz literature i materijalima s interneta. U trećoj su fazi učenici samostalno izradili Facebook stranice i dodali multimedijske sadržaje na internet.

Nakon dovršetka projekta 28 učenika je ispunilo upitnik s pitanjima o projektu. Evo dijela rezultata u kojima možete vidjeti dobre i loše aspekte ovakvog rada:

• na pitanje smatraju li da je takva nastava zanimljiva samo sedam posto učenika ju je ocijenilo s “nezanimljivo”, dok su ostali zaokružili da im je takav način rada bio zanimljiv
• na pitanje je li takav način prezentacije pobudio dodatno zanimanje za gradivo, 53,5 posto učenika odgovorilo je negativno. Uz to su pitanje učenici mogli dopisati komentare prema kojima je takav način zanimljiviji od klasične nastave, ali moraju više raditi samostalno i odgovorno. Dio ih je izrazio zabrinutost što se Facebook koristi u edukativne svrhe
• na pitanje u kojoj si mjeri svladao gradivo koje se tumačilo pomoću digitalnih nastavnih materijala velika većina učenika je istaknula da su dobro svladali gradivo
• na pitanje smatraju li da su tako lakše usvojili gradivo tri četvrtine učenika reklo je da im je projekt olakšao učenje
• u usporedbi klasične nastave i ovakvog projekta učenici su podijeljenog mišljenja i nisu mogli odlučiti što bi izabrali
• na pitanje što im se pri izvedbi sata s digitalnim nastavnim materijalom najviše svidjelo učenici su većinom isticali jednostavnost i dostupnost digitalnih materijala te grupni rad
• na pitanje što ti se na satu s digitalnim nastavnim materijalom najmanje svidjelo učenici su se požalili na pretjerano svakodnevno korištenje interneta, slabu organizaciju rada u grupi te nepovezanost s radom drugih grupa
• pri ocjenjivanju atmosfere na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali većina učenika je odgovorila da je atmosfera bila bolja nego na klasičnoj nastavi
• na pitanje o potencijalu ovakvog pristupa nastavi i mogućoj zamjeni uloga s nastavnikom većina učenika je odgovorila da bi koristili digitalne materijale jer je takav način nastavniku jednostavniji, a učenike se potiče na samostalan i grupni rad i zato je takav način rada primjeren modernim vremenima
• u posljednjem su pitanju učenici ocjenjivali žele li ubuduće raditi na takav način i većina je odabrala pozitivno.

Ono što mladi vole…

Rad na Facebooku ima dodatnu čar. Osim što je to neformalan način učenja, učenici se mogu pohvaliti svojim uratkom. Svoje stranice na Facebooku mogu dijeliti s prijateljima, „lajkati“ i voditi brigu o komentarima koji stižu.

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

…………………

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.