Oleg Mandić je zajedno s majkom i bakom kao posljednji živi logoraš napustio Auschwitz mjesec dana nakon njegova oslobađanja. Logor smrti su 27. siječnja 1945. godine oslobodili vojnici Crvene armije. Danas se taj dan redovito obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na Holokaust i sprečavanje zločina protiv čovječnosti.

Zahvaljujući ondašnjim propagandistima Crvene armije i današnjem Youtubeu Olega u oslobođenom Auschwitzu možete pogledati na sljedećem videozapisu. 

Još vitalni 83-godišnji Mandić redovito svjedoči o događajima otprije više od 70 godina. Iz brojnih intervjua što se mogu naći online izdvajam ispovijesti obavljenje u dnevnom listu 24 sata.

 „Ja sam dobio broj 189488 s crvenim trokutom, muški. Mama je dobila broj 82603, a babuška 82604, ženski. Židovi su imali svoje serije, a oni koji su dolazili na samo jedan dan u Auschwitz bili su bez broja i zbog toga nikad nije utvrđen točan broj žrtava. Nakon tetovaže brojeva na lijevoj podlaktici goli smo u nekom lancu išli na tuširanje. Iza te prostorije naišli smo na gomilu odjeće oduzete od drugih logoraša. Ta odjeća je po leđima imala široku uzdužnu crvenu crtu nanesenu običnom bojom. Svatko je uzeo nešto za sebe. Tu smo proveli cijeli dan i tek uvečer smo došli u baraku, naša je imala broj 8, te sam tako jednostavno postao i bio samo broj – 189488. U svakoj baraci bilo nas je 700. Spavali smo u kojama ili drvenim rupama. Tu nas je moglo stati 12. Uznici su spavali na način da su šestero imali glave u jednom, a drugih šestero u drugom smjeru. Spavalo se u istoj odjeći, a cipele su se koristile umjesto jastuka da ih netko ne ukrade. Krađa je bila dopuštena jer je to bio način preživljavanja, a inačica za krađu bila je ‘organizirati’.“

■  ZAŠTO POUČAVATI O HOLOKAUSTU? Holokaust je događaj bez presedana u ljudskoj povijesti. Holokaust je pokazao kako moderno društvo može iskoristiti tehnologiju i birokratsku infrastrukturu u pokušaju istrebljenja i uništenja kulture jedne grupe ljudi. Tema Holokausta daje kontekst za istraživanje opasnosti šutnje i ravnodušnosti prema događajima koji pogađaju „druge“. Učenjem o Holokaustu učenicima se pomaže u razmišljanju o zloupotrebi moći, odgovornosti pojedinaca, grupa i nacija u slučaju kršenja ljudskih prava.

Učenici razvijaju osjećaj za vrijednost različitosti u društvu i svijest o potrebi zaštite manjina. Uviđaju kompleksnost povijesnih procesa i kako spajanje više događaja može dovesti do urušavanja demokratskih vrijednosti.

Poučavanje o Holokaustu je sastavni dio dosadašnjeg i budućeg kurikuluma povijesti. Osnovne smjernice za poučavanje usmjeravaju nastavnika da temu ne bazira samo na žrtvama.

Takva bi se tema mogla svesti na brojčane statistike i opise stradanja iz kojih učenici ne bi izvukli pouke ili se ne bi ostvarili odgojno-obrazovni ishodi.

Smjernice za poučavanje žrtvama vraćaju imena i lice. Istraživanjem i prikazivanjem njihovog života prije Holokausta žrtve prestaju biti samo brojke.

Više o smjernicama za poučavanje potražite na stranicama AZOO-a.

■ iWitness ■

Osnovne smjernice govore da se u nastavi koriste primarni izvori i dostupna svjedočanstva kojima se objašnjavaju osobne sudbine i kontekst događaja. Slavni redatelj Steven Spielberg je 1993. godine zajedno s producentom Brankom Lustigom snimio film „Schindlerova lista“. Poldek Pfefferberg, jedan od preživjelih „Schindlerovih Židova“, od 1963. godine pokušavao je snimiti film o svom spasitelju. Spielberg se dugi niz godina nije osjećao spremnim snimiti film o Holokaustu pa je tu priču nudio drugim redateljima. Naposljetku se prihvatio posla sa željom da doprinese svojoj židovskoj baštini i pod utjecajem porasta broja neonacista početkom 1990-ih koji su negirali Holokaust. Film je uglavnom naišao na brojne dobre kritike te je uvršten među kulturna dobra koja se čuvaju u Kongresnoj knjižnici (Nacionalni filmski registar). Među brojnim nagradama (7 Oscara, 3 Zlatna globusa, 3 BAFTA-e itd.) nagradu za najbolji film je sa Spielbergom primio i Branko Lustig. Lustig je židovskog porijekla iz Osijeka, a tijekom Holokausta je preživio logore Auschwitz i Bergen-Belsen.

Nakon snimanja filma Spielberg je odlučio sačuvati što više osobnih sjećanja preživjelih. Osnovao je USC Shoah Foundation Institute for Visual History and Education. Institut trenutačno čuva više od 53 000 snimljenih svjedočanstava koja nam pružaju jedinstveni uvid u prošlost. Svjedočanstva u prosjeku traju oko dva sata, a snimana su u 63 države na 39 jezika. Većina svjedočanstava sadrži cijelu osobnu povijest osobe od života prije, tijekom i nakon žrtvina iskustva s genocidom. Visual History Archive je digitaliziran, lako pretraživ, indeksiran ključnim riječima te linkovima indeksiran po minutama. Više od 11.000 sati sjećanja omogućuje korisnicima samostalno istraživanje raznih tema. Indeksiranje omogućuje učenicima, učiteljima, istraživačima i drugima istraživanje s pomoću 63  00 ključnih riječi i izraza, 1,8 milijuna imena i 695 000 slikovnih izvora.

“Arhiva sjećanja“ sadržava teme poput preživjelih Židova, spasitelja i pomagača, preživjelih Roma, osloboditelja, političkih zatvorenika, Jehovinih svjedoka, sudionika suđenja ratnim zločincima, preživjelih žrtava eugenike, prisilnih radnika, preživjelih homoseksualaca itd. Uz temu Holokausta arhiv čuva svjedočanstva preživjelih masakra u Nankingu (1937.), preživjelih genocida nad Armencima (1917.) te u Ruandi (1994.). U planu je širenje na teme događaja u Guatemali i Kamobodži. 

Arhiv je istraživanje prilagodio potrebama učitelja i učenika uz pomoć specijaliziranih alata na portalu iWittnes.

Na tom je portalu dostupno oko 1500 svjedočanstava koja se mogu iskoristiti na različite načine. Registracija je besplatna i svaki nastavnik može kreirati svoj „razred“ kojem prosljeđuje materijale i zadatke. Osnovna tehnika za rad koja vam je potrebna je računalo povezano s internetom, zvučnici (ili slušalice) te monitor (ili projektor za veći prikaz).

■ ŠTO MOŽETE NA iWittnes PORTALU?  ■  Osnovno što možete je gledati svjedočanstva i učiti o životu muškaraca i žena koji su preživjeli Holokaust. Učenici samostalno mogu pretraživati svjedočanstva, gledati ih u školi ili kod kuće, snimke mogu pokretati i zaustavljati prema svom interesu i koncentraciji koju imaju. Zatim je tu dostupan alat (video editor) za izradu vlastitih video projekata. Možete naći svjedočanstva koja su vam zanimljiva, izrezati određene dijelove i koristiti ih prema vlastitom nahođenju. Zatim možete pretraživati enciklopediju pojmova i fotografija koji dodatno objašnjavaju svjedočanstva. Pripremanjem vlastitih digitalnih materijala razvijate digitalnu pismenost. Postoji i niz pripremljenih gotovih lekcija.

Registrirani nastavnik može oblikovati radne grupe kojima zadaje zadatke i šalje poruke. Radni zadaci (aktivnosti) mogu biti aktivnosti uređivanja i pripremanja videa, dublje istraživanje i traženje informacija o specifičnom događaju ili svjedoku ili male izazove u kojima učenici uče na temelju detaljnijeg istraživanja zadanih aktivnosti.

Dostupna su svjedočanstva s područja Hrvatske. Recimo, kod primjera pretraživanja riječi “Croatia” izlistana su 31 videoisječka, 81 enciklopedijski unos i 26 fotografija. Arhiv “Vizualna povijest” sadrži 395 svjedočanstva svjedoka na hrvatskom jeziku. Nekoliko hrvatskih učitelja pripremilo je pod vodstvom više savjetnice Lorande Miletić tijekom 2006. godine nastavne materijale na hrvatskom jeziku:

■  ŽIDOVI U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI

“Židovi u antifašističkoj borbi” prikazuje Slavka Goldsteina, 12-godišnjeg dječaka, i njegovo opredjeljenje za pristupanje narodnooslobodilačkom pokretu. Jedinica je predviđena za učenike osnovne škole u sklopu nastave povijesti.

■ SUDBINA LEE DEUTSCH

Nastavna jedinica “Sudbina Lee Deutsch” prikazuje život i stradanje prve hrvatske dječje glumačke zvijezde. Namijenjena je za rad s učenicima u osnovnoj školi.

■ STRADANJE ŽENA I DJECE U LOGORU JASENOVAC

“Stradanje žena i djece u logoru Jasenovac” obrađuje sudbine žena i djece, zatočenika koncentracijskog logora Jasenovac. Namijenjena je učenicima četvrtih razreda gimnazije. Video svjedočanstva preživjelih zatočenika Gabriela Wintera i Pave Peršić Molnar otkrivaju stradanja koja su osobno prošli i patnje drugih zatočenika kojima su svjedočili.

■ DEPORTACIJA STANOVNIŠTVA NDH U USTAŠKE LOGORE

Fotografijama, dokumentima i osobnom pričom Bjanke Auslender, Židovke iz Sarajeva, zatočenice ustaškog logora za žene i djecu u Đakovu “Deportacija stanovništva NDH u ustaške logore” nastoji prikazati deportacije u ustaške logore, jedan od najpotresnijih segmenata holokausta na prostoru tzv. Nezavisne Države Hrvatske. Nastavna je jedinica namijenjena učenicima povijesti završnih razreda srednjih škola.

■ ODGOVORNOST

Odgovornost je namijenjena učenicima srednjih škola. Osmišljena je kao niz samostalnih učeničkih zadataka u uskoj korelaciji s psihologijom putem koje učenici osvješćuju važnost i mogućnost samostalnog i odgovornoga djelovanja pojedinca. Upotrijebljeno je video svjedočenje Ružice Breyer, koja govori o hrabrim pojedincima koji su riskirali vlastiti život za ideju humanosti. Snažan psihološki dojam ostavlja završni dio sata koji citatima i pitanjima usmjerava učenice/učenike na odgovorno djelovanje unutar civilnoga društva.

■ KOLABORACIJA, KONFORMIZAM, KONFRONTACIJA

“Kolaboracija, konformizam, konfrontacija” obrađuje složenost ljudskog ponašanja u Drugom svjetskom ratu. Propitujući kako je bilo moguće da se u 20. stoljeću pripadnici civiliziranih nacija tako nehumano ponašaju jedni prema drugima, pred učenike se postavlja pitanje osobne odgovornosti, odnosno je li i u tako teškim trenucima moguć individualni izbor. Namijenjena je učenicima drugoga razreda srednjih strukovnih škola i četvrtih razreda gimnazije.

■ SUDBINA LOGORAŠA NA HRVATSKOME PODRUČJU KOJE JE OKUPIRALA FAŠISTIČKA KRALJEVINA ITALIJA

Sudbina logoraša na hrvatskome području koje je okupirala fašistička Kraljevina Italija podrazumijeva da su učenici svladali ključne kompetencije o nastanku Nezavisne Države Hrvatske. Nastavnik može iz ponuđenih materijala i metodičkih postupaka odabrati ono što mu najviše odgovara u didaktičkom oblikovanju nastavne jedinice. Prilozi se koriste prema redoslijedu razrade nastavne jedinice. Preporučuje se održati nastavnu jedinicu u blok-satu.

Nastavne materijale potražite na linku OVDJE. 

 

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

…………………

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.