20 WEB ALATA ZA NASTAVU POVIJESTI

Istraživački projekti malih povjesničara na blogu i wikiju

četvrtak, 17. ožujka 2016.

Blogovi i razne varijante wikipedije mogu nam poslužiti za istraživanje i prezentaciju rezultata. Razni blogerski i wiki alati promijenili su način korištenja informacija.

Istraživački projekti malih povjesničara na blogu i wikiju

Upravo su oni zaslužni za ono što mnogi nazivaju internetskom demokratskom revolucijom u kojoj svatko ima svoj glas. Svatko može objaviti svoje ili tuđe misli i dokumente. No, ta se demokracija često može gledati i kao anarhija. Anarhija u kojoj svatko može objaviti informacije kakve god želi, lažirati, izmišljati i kreirati potpuno nove poglede na svijet, povijest, čovječanstvo, znanost, itd. Već nam je sada sve teže razlikovati koje su vijesti na internetu stvarne, a koje su izmišljene. Još sam 2010. godine u članku „Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike“ [Historijski zbornik, 2/2010, dostupno OVDJE ] upozoravao na potrebu sustavne analize i vrjednovanja internetskih stranica, te njihovo pažljivo korištenje u nastavi povijesti.

Istraživanje – praćenje rada i prezentacija rezultata na blogu

Blog je skratio ili izbrisao jednu stepenicu u procesu objavljivanja. Između autora i publike je izbacio posrednika (urednika, izdavača, nakladnika i sl.). U našem slučaju svaki učitelj i svaki učenik mogu besplatno pokrenuti, objavljivati i održavati stranice bloga. Postoje deseci takvih servisa, a tijekom godina se kao najkvaliteniji i najzastupljeniji istaknuo Word Press [www.wordpress.com].  Word Press je blog-aplikacija koja u skladu s nazivom vrlo podsjeća na svakodnevni Word koji koristimo. Funkcije uređivanja teksta su vrlo slične pa je alat jednostavan za korištenje i objavljivanje. Word Press možete koristiti tijekom istraživačkog procesa i voditi svojevrsni dnevnik rada, te na kraju objaviti svoj rad, zaključak ili prikupljene materijale. Vođenje bloga može biti korisno učitelju za praćenje vlastitog rada. Učenici uz vježbanje pisanja radom u Word Pressu stječu zgodno radno iskustvo u području elektroničkog izdavaštva. Važno je napomenuti kako uvijek vrijedi iskoristiti prigodu da se učenicima ukaže na sigurnost na internetu i odgovornost onih koji objavljuju sadržaje (istinitost, kritički osvrt).

Izgled Word Pressovog uređivača teksta

Vježbanje interpretacija i perspektiva uz pomoć Wikipedije

Uz brojne internetske stranice raznih političkih i inih pokreta, nama školarcima je najproblematičnije mjesto hrvatski dio Wikipedije. Već je godinama poznato i javno publicirano da administratori domaće Wikipedije zagovaraju ultranacionalističke stavove, što je vidljivo u mnogim člancima koji se tiču hrvatske povijesti, posebice od Drugog svjetskog rata do danas. Opširnije o tom problemu možete pročitati OVDJE.  Mi ćemo za primjer uzeti samo jedan naslov kako bismo ga iskoristili za vježbe različitih interpretacija i perspektiva. To je dobra vježba posebno za starije učenike i gimnazijalce. Učenicima se na primjer ponudi određena tema ili ličnost iz Drugog svjetskog rata i uspoređuju se članci na hrvatskom, srpskom, srpsko-hrvatskom i, recimo, engleskom jeziku.

Pitate se u čemu je problem? Problem je crna rupa u viziji pokretača Wikipedije koji su 2001. godine pokrenuli svjetsku, besplatnu, online enciklopediju. Problem je što svaki od trenutačnih 5.105.407 uređuju korisnici Wikipedije. Registracija korisnika/suradnika je besplatna i anonimna. Suradnika je trenutačno 27.762.937. I tu je problem. Svatko bez obzira na obrazovanje ili namjere može stvoriti ili urediti bilo koji članak. Doduše, postoji 1314 administratora odgovornih za brigu o kvaliteti članaka. Oni su volonteri koji su tijekom svog suradničkog staža dokazali tehničke i autorske sposobnosti. Na našu nesreću, administratori naše nacionalne povijesti su povijesni revizionisti koji više ili manje suptilno svojim interpretacijama upravljaju kako se piše o određenim temama. Evo i konkretnog primjera o Vjekoslavu Luburiću.

Usporedimo samo uvodnu rečenicu koja ukratko prikazuje ličnost:

  • Hrvatska Wikipedija: Vjekoslav "Maks" Luburić (Humac kraj Ljubuškog, 20. lipnja 1913. – Carcaixent, Španjolska, 20. travnja 1969.), ustaški časnik, zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac, u odsutnosti osuđeni ratni zločinac [Nađimo br. i nadnevak sudske odluke] i hrvatski politički aktivist u političkoj emigraciji.
  • Srpska Wikipedija: Vjekoslav „Maks“ Luburić (Humac kraj Ljubuškog, 6. mart 1914. – Karkahente, 20. april 1969.) je bio ustaški oficir i zapovednik sistema koncentracionih logora među kojima je najveći koncentracioni logor Jasenovac.
  • Srpsko-hrvatska Wikipedija: Vjekoslav „Maks“ Luburić (Humac kraj Ljubuškog, 6. mart 1914. — Karkahente, 20. april 1969.) je bio ustaški oficir i gotovo ceo rat zapovednik sistema koncentracionih logora među kojima je najveći koncentracioni logor Jasenovac. [1] Zbog svoje umešanosti u brojne ratne zločine stekao je reputaciju najbrutalnijeg među ustaškim zapovednicima. Posle rata komandovao je križarima koji su vodili gerilski rat protiv nove jugoslovenske države, pre nego što je emigrirao u Frankovu Španiju. Luburić je 1957. godine osnovao emigrantsku terorističku organizaciju Hrvatski narodni odpor.
  • Engleska Wikipedija: Vjekoslav "Maks" Luburić (6 March 1914 – 20 April 1969) was a Croatian Ustaše Militia and Croatian Armed Forces general, and was commander of the Jasenovac concentration camp during World War II. After the war, he led the Crusaders guerrilla force, and Croatian National Resistance, a Croatian diaspora organization.

U samo tom malom dijelu možete zamijetiti suptilne razlike koje mogu ukazivati na različite perspektive autora koji su ih pisali. U nastavi možete uzeti ta četiri primjera i koristiti ih za grupni rad. Svakoj grupi isprintajte materijale, podijelite ih po jezicima i neka izrade biografski profil. Nakon prezentacije profila povedite raspravu o uočenim razlikama. Dodatno učenici u posljednjem dijelu zadatka mogu uz pomoć svih materijala oblikovati vlastitu interpretaciju.

Ostanemo li još malo na hrvatskom primjeru Wikipedije o Luburiću, lako ćemo uočiti tipično proustaški apologetski pristup. U dijelu o djetinjstvu ističe se nasilje režima prema njegovoj obitelji kojim se očito nastoji pobuditi simpatija za njegovo buduće osvetoljubivo djelovanje. O razdoblju prve emigracije u Mađarsku piše se na način da se istakne jačanje karaktera u teškim uvjetima. U dijelu o NDH je vidljivo da postoji više pristupa – spominje se njegova odgovornost oko ustaških logora, ali se u istom odlomku piše o tome kako štiti hrvatske interese i nemilosrdno se bori protiv četnika i partizana ili čak Nijemaca ako zatreba. Sličan pristup je vidljiv i u nastavku članka. Zanimljivo je i da je u popisu korištenih izvora od 10 navedenih čak 6 iz emigrantskog glasila „Hrvatski list“, bez navođenja broja, godišta ili drugih bibliografskih detalja.

Projektni wiki

Kad smo već kod wikija, vrijedi spomenuti da postoji desetak raznovrsnih wiki aplikacija. Pod wiki aplikacijama se misli na web stranice koje se uređuju na isti način kao i Wikipedija. Primjer je, recimo, www.wikispaces.com. Tu kao učitelj možete kreirati wiki prostor u kojem vaši učenici mogu raditi na projektu. Na primjer, ako provodite istraživanje o Domovinskom ratu, tu možete kreirati stranice na kojima možete opisati proces, vezane biografije ključnih ličnosti itd. Učenici se dodatno informatički opismenjuju, uče kako istraživati i kako publicirati rezultate. 

.....................

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

.....................

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.

...........

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.

Vezani članci
Školski portal: Promjene u pisanju ispričnica ne žele ni roditelji ni liječnici

Promjene u pisanju ispričnica ne žele ni roditelji ni liječnici

… da se ponovo ide u izmjene Pravilnika o pedagoškim…

Školski portal: Umorna sam, a tek smo počeli

Umorna sam, a tek smo počeli

… tražila sam informacije o tome što sve trebam pripremiti…

Školski portal: Jan je ispunio moj profesionalni svijet

Jan je ispunio moj profesionalni svijet

Vjerojatno je genetika u našoj obitelji učinila onaj klik da…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…