…te da djeca iz nepovoljnijih sredina nisu primala dovoljno potpore.

Objavljeni su sada i PISA-ini rezultati iz 2015. za zemlje OECD-a. Rezultati francuskih učenika nisu se pogoršali u odnosu na 2012. godinu, ali ni puno poboljšali u usporedbi s prethodnim ciklusima. Rezultati za znanost i matematiku su oko OECD-ova prosjeka, a rezultati iz čitanja malo su iznad prosjeka.

Bez obzira na to, francuski sustav je još znatno dvoslojan. Broj učenika koji postižu visoke rezultate je stabilan i viši od OECD-ova prosjeka, ali se ne smanjuje broj učenika koji postižu slabije rezultate.

Prema PISA-i 2015., učenici iz siromašnijih sredina imaju tri puta manje šanse za uspjeh od učenika iz bogatijih područja. To ne samo da je ljudska tragedija, nego i kočnica ekonomskog razvoja, koji može biti solidan i održiv samo kada je uključiv.

Pomirenje edukacijske izvrsnosti i uspjeha svih nije samo najbolji način za suočavanje s društvenim nejednakostima u korijenu, nego i za postizanje dobrih rezultata.

Rezultati diljem svijeta ilustriraju različite najbolje prakse koje su primijenjene da bi se poboljšala pravičnost i uspješnost edukacijskog sustava. Portugalski program PIET (Priority Intervention Education Territories), na primjer, usmjerava investicije u područja gdje je populacija u društveno nepovoljnijem položaju i gdje su stope prekida školovanja veće od nacionalnog prosjeka. Singapur, koji je na prvom mjestu prema rezultatima testova iz znanosti, ima složen sustav evaluacije učitelja koji uključuje doprinos osobnom i akademskom razvoju učenika, kao i kvalitetu odnosa roditelja i učitelja.

Ukratko, sposobnost sustava da pomogne učenicima s poteškoćama i onima iz siromašnijih sredina da se poboljšaju podiže opću kvalitetu sustava i time njegovu ukupnu uspješnost.

U Francuskoj, doduše, ulaganja u edukaciju ne dopiru uvijek do tih grupa učenika. Osobno sam osjetila to nefunkcioniranje sustava kad sam stigla u Francusku i zamolila ljude da mi preporuče osnovne škole za moju djecu. Odgovor je bio: „Nemoj birati školu, biraj susjedstvo“.

Kako se možemo osigurati da uspjeh u školi ne bude rezultat susjedstva u kojem živimo? Francuska je već primijenila reforme koje idu u pravom smjeru.

Kao što je OECD i preporučio, više resursa, učitelja, školarina i podrške učinjeno je dostupnim učenicima koji su u nepovoljnijem položaju.

Naravno, još je prerano vidjeti utjecaj tih reformi na PISA-ine rezultatima iz 2015. Međutim, one su bile nužne i trebaju biti pojačane i podvrgnute redovitoj evaluaciji.

U Francuskoj, kao i drugdje u prošlosti, učitelji će igrati ključnu ulogu u reformama i morat će preuzeti odgovornost za glavne ciljeve. Reforme obuke učitelja trebale bi stoga biti stalne i prioritetne.

Važno je naglasiti da, za razliku od mišljenja koje često prevladava u Francuskoj, PISA-ini rezultati 2015. ne pokazuju da reforme osmišljene kako bi smanjile društvene i edukacijske nejednakosti rezultiraju smanjenjem ukupne razine uspješnosti. Sasvim suprotno, u zemljama koje su provele takve reforme broj lošijih učenika se smanjio u sljedećem desetljeću, dok su dobri učenici postali još bolji. Zemlje OECD-a koje su uspjele postići visok uspjeh u znanosti, uz pravičnost u okvirima edukacijskog uspjeha, su Kanada, Danska, Estonija, Finska, Japan, Norveška i Velika Britanija, prema PISA-inim rezultatima 2015.

„Odabrali smo znanost kao fokus za PISA-u 2015. zato što je dobro razumijevanje znanosti i tehnologija koje potječu iz nje jednostavno nužno, pogotovo u našem dobu digitalne revolucije. To nije nužnost samo onima čije karijere izravno ovise o znanosti, nego i svakom građaninu kojem je stalo do niza pitanja s kojima je društvo danas suočeno, od zdravstva do održivog razvoja ili klimatskih promjena. Danas bi svi trebali biti sposobni „razmišljati poput znanstvenika“.

Općenito govoreći, obrazovanje je temelj u ovim teškim vremenima kad je populizam u porastu, kad je Francuska uzdrmana terorističkim napadima i kad su društvene nejednakosti u svijetu dovele do toga da mnogo građana više nema povjerenja u institucije.

Više nego ikad moramo ulagati u znanstvenu edukaciju djece, da bismo reagirali na „postčinjenično“ doba otvorenim i informiranim dijalogom. Više nego ikad moramo ojačati edukacijske sustave da bismo se uhvatili ukoštac s izazovima koji nam sve više prijete.

………………….

NAPOMENA:

• Blog OECD Education & Skills Today raspravlja o postojećim i novim problemima u edukaciji, koji uključuju uspješnost učenika na međunarodnim testovima (PISA), vještine 21. stoljeća, kretanja u višoj edukaciji, učenje u ranom djetinjstvu i dr.
• Izvor: oecdeducationtoday.blogspot.hr