Nakon višegodišnjeg uspješnog vođenja literarnih radionica [ i stvaraonica ] u osječkom Centru izvrsnosti, svoje sam bogato iskustvo nastavila primjenjivati i u radu s učenicima literarne skupine.

Ciljevi radionice koja je imala predviđeno trajanje 180 min bili su: stvarati nove priče upotrebljavajući maštu i kreativnost, obogaćivati svoj rječnik, uobličavati kompoziciju teksta uz korištenje svih odrednica priče – teme, mjesta i vremena, karakterizacije lika, razumjeti transformiranu stvarnost, otkrivati estetsku i etičku vrijednost bajke, oslobađati stvaralačke svjetove [ Rosandić 2005: 653 ], pisanje originalne priče na temelju karata [ Pričosvijet ] te pripovijedanje kao temelj pismenosti.

♦ POTREBAN MATERIJAL: papiri A4 i A3, kemijske olovke, mape za radove, Kockice pričalice [ Školska knjiga, Zagreb ], šest šešira u različitim bojama [ bijeli, crni, crveni, žuti, plavi i zeleni ], pet velikih spužvastih kocaka poput kockica za igru “Čovječe, ne ljuti se”, knjiga Pričosvijet, škrinjica s likovima.

♦ UVOD: Ovu radionicu započinjemo aktivnošću koju D. George predviđa i preporučuje za darovite na način da se daroviti učenici “pretvore u nastavnika” i naprave zahtjevan zadatak. Za učenike koji žele i mogu nešto drugo, predstavljamo analogiju identifikacijom koja se sastoji u poistovjećivanju s nekom osobom ili pojavom.

To je uživljavanje u situaciju iz vlastitog stajališta. Sljedećom aktivnošću, tehnikom “šest šešira” koju je osmislio dr. Edward de Bono, želimo podijeliti mišljenje na šest različitih načina koji su metaforički prikazani šeširima (promjenom šešira mijenjamo naš način mišljenja), povećati učinkovitost skupa i skratiti vrijeme njegova trajanja, istražiti svaku situaciju ili problem i stvoriti alternative koje izlaze izvan okvira očiglednih rješenja, koristiti se tehnikom “paralelnog mišljenja” za ohrabrivanje ideja i kao učinkovitu alternativu sukobljavanju mišljenja te se koristiti različitim vrstama mišljenja.

Ova radionica, također, predviđa primjenu tzv. Story teller cube koje su novo poticajno sredstvo koje omogućuje izmišljanje vlastitih priča uz pomoć pet jelovih kocaka, koje na sebi nose slikovne pojmove.

Osmislile su ga Dragana Meić (odgajateljica koja radi po Montessorri programu) i dizajnerica Adriana Pavelić. Ideja se bazira na slobodnoj interakciji igrom te razvija sposobnosti verbalne i narativne artikulacije. Predviđena je i inačica [4. aktivnost] za one koji žele i mogu drukčije, na još zahtjevnijoj razini. Kako već pri motiviranju za temu i oblik postoji opasnost da učenik ostane zatvoren pored svojim mislima [ Visinko, 2010: 104 ], treba razigrati misli u vezi s temom te uspostaviti što više veza – slika, asocijacija, upita, prijedloga.

Učenici će uočavati najsitnije detalje na kartama i slagati ih u priču. Primjerice, ako izvuku kartu SNOVOČUVAR, primijetit će KLJUČ. Zašto? Što otvara taj ključ? [ Matthews 2010: 23 ] Takvim načinom izazivamo znatiželju, želju za istraživanjem, kao i kreativnim mišljenjem i izražavanjem.

Igrom i zajedničkim stvaranjem Moja priča! učenici će pisati / kreirati priču tako što će svačija moć zapažanja i doživljaj izvučene karte donijeti novu pojedinost u priču. Učenici će primijeniti stečena znanja o personifikaciji, metafori, stvarati bajku potvrđenim elementima. Bajkom u kojoj dobro pobjeđuje zlo, učenici će izraziti stav prema dobroti, mudrosti i poštenju. Leksik bajke vratit će ih u neka prošla vremena otkrivajući učenicima pravu i istinsku ljepotu bajke. Ako procjenjujemo vladanje pojedinih likova s odgojnog stanovišta, čitanje i pisanje bit će samo korisno. [ Rosandić 2005: 654 ]

♦ NAČIN REALIZACIJE:

ŠEST ŠEŠIRA 

PRVA AKTIVNOST | 15 minuta

Metodu “Šest šešira” osmislio je dr. Edward de Bono. Ona predstavlja jednostavan i učinkovit postupak koji potiče suradnju, povećava produktivnost, kreativnost i inovativnost.

Odaberite problem.

■ Odaberite jedan šešir, npr. bijeli i recite sve što znate o tom problemu. Zatim izaberite drugi šešir, npr. crveni i recite koji vam se osjećaji ili intuitivne misli javljaju s obzirom na postavljeni problem.

■ Nastavite izmjenjivati šešire sve dok ne iskoristite sve šešire.

■ Redoslijed šešira može biti proizvoljan, a može ga zadati voditelj ili ga mogu dogovoriti sami sudionici.

Aktivnost započnite plavim šeširom koji će vam pomoći da se dogovorite oko rasporeda ostalih šešira.

Prijedlog rasprave problema: postaviti pitanje Kako napisati zanimljivu priču?

NASTAVNI LISTIĆ – ŠEST ŠEŠIRA

KOCKICE PRIČALICE

DRUGA AKTIVNOST | 60 minuta

Story teller cube novo su poticajno sredstvo koje omogućuje izmišljanje vlastitih priča uz pomoć pet jelovih kocaka koje na sebi nose slikovne pojmove. Osmislile su ga Dragana Meić (odgajateljica koja radi po Montessorri programu) i dizajnerica Adriana Pavelić. Ideja se bazira na slobodnoj interakciji igrom te razvija sposobnosti verbalne i narativne artikulacije. To su drvene kockice 5×5 cm na koje su ugravirane ilustracije koje su podijeljene po kategorijama (svaka kocka jedna kategorija): vrijeme, osoba, mjesto, predmet/životinja i prijevozno sredstvo.

UPUTA > Pet kockica, bacanjem ili biranjem, nude osnovne ilustracije koje im pomažu izmisliti priče. Igra nema pravila što znači da bajke, koje će djeca ispričati, nude apsolutnu slobodu u kreiranju scenarija te, dapače, potiču produbljivanje karaktera i opisa, i samih osnovnih simbola ponuđenih na kockicama.

Kockice pričalice potiču maštovitost i originalnost, nude slobodu, nude neobične obrate, traže od igrača-pričalice da uvjerljivo i argumentirano „opravdaju“ lik, sredstvo ili građevinu koja zapravo ne pripada vremenu u kojem se priča odvija.

Dakle, bacaju svih pet kocaka i prema odrednicama napišu priču.

PRIČOSVIJET

TREĆA  AKTIVNOST | 35 minuta

Učitelji upućuju učenike kako će se danas upravo baviti prisluškivanjem/osluškivanjem onoga što je u njima samima, a pokretač će biti čitanje vrlo zanimljivih i poticajnih karata Pričosvijet. Učitelj stavlja 13 karata na stol i pomoćne kartice (u boji) na kojima se nalaze ključni pojmovi za svaku kartu.

Učenici ih nekoliko trenutaka promatraju, a potom odabiru njima najzanimljiviju kartu. Učitelj ih upućuje da se na poleđini karata nalaze pitanja na koja trebaju dogovoriti kako bi što preciznije predstavili određenu kartu. Naglašava im da dobro pogledaju i najsitniji detalj na karti i promisle kako ga povezati s kartom. (Matthews 2016: 47)

ZAVIRI U ŠKRINJICU – pisanje bajke

ČETVRTA  AKTIVNOST | 40 minuta

Učitelj daje učenicima tri škrinjice. Svaka škrinjica sadrži element na kojem će se temeljiti bajka:

1. ŠKRINJICA – LIKOVI

2. ŠKRINJICA – MJESTO I VRIJEME RADNJE  

3. ŠKRINJICA – NEOBIČNI PREDMETI.

Učitelj govori učenicima da iz svake škrinjice izvuku po jedan element/pojedinost na kojoj će temeljiti bajku. Svaki učitelj, prema vlastitom izboru, učenicima stavlja zadatke/elemente u škrinjicu. Učenici u miru i tišini pišu bajku s elementima koje su izvukli iz škrinjica.

ZAJEDNIČKO ČITANJE I RAZGOVOR O TEKSTOVIMA

PETA  AKTIVNOST | 30 minuta

Učenici prema vlastitom izboru čitaju jednu od priča. Zajedno komentiraju i ocjenjuju radionicu. Ovakvim zanimljivim i poticajnim, dobro osmišljenim i razrađenim koracima u raznovrsnim radionicama, zasigurno možemo potaknuti svoje učenike na literarno stvaralaštvo te ih smišljeno voditi procesom kreativnog pisanja kako bismo ostvarili sve navedene ciljeve i kako bismo rasplamsali dječju maštu. Stoga se na kraju ovog članka ne mogu odlučiti koji mi je od sljedećih dvaju citata bolji:

• 

• 

■ Napisala: Jasminka VRBAN, prof. hrvatskoga jezika i književnosti te učiteljica izvrsna savjetnica | OŠ „Tin Ujević“, Osijek ■