Iz drugih medija
ISTRAŽIVANJE O ONLINE NASTAVI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
Nastava na daljinu ˗ alternativa u kriznim situacijama
objavljeno: 5. veljače 2021.

Svaki drugi nastavnik na pripremu i provedbu online nastave dnevno troši između osam i deset sati, njih 30 posto između pet i sedam sati, 16 posto između dva i četiri sata dnevno, a pet posto nastavnika navodi kako im je dnevno opterećenje u online nastavi veće od deset sati.

Čak 85 posto nastavnika preferira klasičnu nastavu, za njih 13 posto online i kontaktna nastava su jednako dobre, a svega 1,3 posto nastavnika prednost daje online nastavi. Više od 80 posto ih je opterećenije u nastavi na daljinu, no ipak 57 posto nastavnika navodi da su jednako motivirani za online kao i nastavu u učionici.

Nastavnici potvrđuju da su pod velikim pritiskom. „Bore” se s puno informacija i pripremi, ali i u fazi obrade povratnih informacija učenika. U 92 posto slučaja ističu da puno vremena provode pred računalom, 80 posto ih teško odvaja poslovno i privatno vrijeme, 77 posto ih je znatno više angažirano u poslu, a čak 71 posto ih osjeća stres. Većina nastavnika (80 posto) spominje neaktivnost pojedinih učenika.

Riječ je o rezultatima istraživanja provedenog u drugoj polovici lipnja među 4200 učenika, 2985 roditelja i 778 djelatnika škola Varaždinske županije, nakon uvođenja online nastave u prvom valu koronakrize. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ključna agencija za podršku nastavnicima – Agencija za odgoj i obrazovanje – od nastavnika su dobili „mršavu” trojku (ocjene 2,7/2,8) u smislu potpore u virtualnom okružju.

Po rezultatima, 40 posto učenika navelo je kako su se najčešće osjećali zbunjeno tijekom nastave na daljinu, 33 posto osjećalo se smireno, 33 posto dosadno, a jednak udio njih ˗ 29 posto ˗ osjećao je zabrinutost, odnosno zadovoljstvo. Četvrtina je učenika nezainteresirana, odnosno nezadovoljna ovim oblikom nastave, koja je pak uspjela potaknuti znatiželju kod 22 posto osnovaca i srednjoškolaca.

Online škola pobudila je različite osjećaje: 21 posto učenika osjećalo je ljutnju, 20 posto sigurnost, 19 posto sreću, 17 posto zabavu, 13 posto tugu, a 11 posto učenika bilo je – prestrašeno (naspram 10 posto bezbrižnih).

Kao prednosti online nastave učenici vide učenje u vlastitom domu, odnosno činjenicu da nema potrebe za ranijim ustajanjem.

Više od trećine učenika slabije je motivirano za rad i uči manje na online nastavi. Zadaje im poteškoće, pa svaki drugi učenik tvrdi kako nema izravne komunikacije s nastavnicima, a ujedno ima previše zadaća. Da mnogo vremena provode uz uređaje tvrdi 58 posto učenika, a nešto manje njih (55 posto) procjenjuje da im je slabije objašnjeno gradivo nego u kontaktnoj nastavi. Čak 43 posto učenika navodi da gradivo uče sami, bez nastavnika.

Dok učenici online nastavi daju ocjenu 3,7, a roditelji 3,4, nastavnici i ravnatelji škola online okružju daju ocjenu 3,2. Roditeljska perspektiva slična je učeničkoj, pa ih 56 posto navodi da se djeca premalo kreću i igraju, 53 posto tvrdi „moje se dijete ne druži s prijateljima”, a isto ih toliko procjenjuje da im je gradivo slabije objašnjeno.  

Kao prednosti online nastave ravnatelji i nastavnici navode povećanje informatičke pismenosti, više istraživačkog rada i primjenu inovativnih modela učenja. Izostanak socijalnoga kontakta, slabija komunikacija s nastavnicima, teža motivacija i kontrola učenika te posljedice na socijalni razvoj učenika ˗ nedostatci su nastave na daljinu, po mišljenju većine ravnatelja. Istraživanje koje je za Varaždinsku županiju provela agencija Promocija Plus prikazuje i prijedloge za poboljšanje nastave na daljinu. Većina bi učenika smanjila količinu zadataka i gradiva, traže davanje jasnijih uputa te više videoprijenosa predavanja. Roditelji smatraju kako se nastavnici trebaju više usmjeravati na bitno u gradivu te više izravno komunicirati, dok nastavnici sugeriraju kako bi im trebalo jasno utvrditi radno vrijeme, dati jasnije upute za rad, ali i edukaciju o primjenu IKT alata.

„Unatoč relativno uspješnoj provedbi, nastavnici, roditelji kao i ravnatelji u najvećoj mjeri smatraju kako bi nastava na daljinu trebala biti isključivo alternativa u slučaju krizne situacije, poput potresa, virusa, rata, kao što je i sad za vrijeme koronavirusa. Zasad je gotovo nitko od ključnih dionika u budućnosti ne smatra najvažnijim oblikom nastave, iako je perspektiva nastave na daljinu kao određene nadopune klasičnoj nastavi sasvim izvjesna”, navedeno je u zaključku istraživanja. [ IZ DRUGIH MEDIJA ■  Mirela Lilek  ■   Jutarnji list ]