Naš primjer dobrog načina rada s učenicima  – proveden u školskoj knjižnici – temeljen je na interpretaciji hrvatske bajke „Jagin lonac“, autorice Nataše JUKIĆ, s ilustracijama Ivana STANIŠIĆA. Posebna vrijednost rada očituje se u činjenici da sam ja napisala prilagođeni tekst za kamishibai izvedbu priče „Jagin lonac“.  Sadržaj je dodatno prilagođen učenicima i obogaćen vizualno-pripovjednim pristupom. Cijeli naš projekt obuhvaća pripovijedanje bajke, izražavanje doživljaja pokretom, suradničke igre, likovno i kreativno izražavanje, emocionalnu refleksiju te smirujuće završne rituale.

Cjelokupan proces usmjeren je na razvoj emocionalne pismenosti, empatije, zahvalnosti, unutarnje ljepote i osjećaja zajedništva, uz naglašavanje suradnje i nenatjecateljskog učenja.

Rad s bajkom u našoj knjižnici omogućuje iznimno povezivanje književnosti, emocionalnog razvoja, suradničkog učenja i kreativnog izražavanja učenika. U ovom primjeru dobre prakse hrvatska bajka „Jagin lonac“ polazište je za niz pomno smišljenih aktivnosti koje potiču slušanje, empatiju, zahvalnost, samorefleksiju i osjećaj zajedništva.

♦  Aktivnosti započinju stvaranjem bajkovitog ozračja i najavom teme. Učenici se uvode u svijet bajka kao u prostor u kojem je sve moguće: gdje sunce pleše po krošnjama, vile šapću tajne, a dobra djela imaju čarobnu moć. Najava je oblikovana kao poziv na pustolovinu i igru u kojoj učenici imaju priliku pokazati svoje znanje o bajkama i njihovim junacima.

U prvoj aktivnosti ja nasumično dijelim kartice sa slikama likova, čarobnih bića i predmeta iz različitih bajka. Zadatak učenika jest pronaći svoj par – odnosno drugog učenika čija kartica pripada istoj priči. Aktivnost potiče kretanje, komunikaciju i suradnju, a završava zajedničkim imenovanjem bajke kojoj pripadaju pronađeni parovi. Nakon uspješnog rješavanja zadatka kartice se prikupljaju.

♦  Središnji dio sata čini interpretativno pripovijedanje bajke „Jagin lonac“, autorice Nataše Jukić, s ilustracijama Ivana Stanišića. Bajka se učenicima pripovijeda u cjelini, uz poseban naglasak na stvaranje slikovitih prizora i snažan emocionalni doživljaj teksta. Za potrebe rada s učenicima ja sam  napisala i prilagodila tekst za kamishibai izvedbu bajke, čime je pripovijedanje dodatno obogaćeno vizualnim elementima, prilagođeno dobi učenika te usmjereno na jasnije isticanje simbolike, poruka i unutarnjih emocionalnih procesa likova.

Učenici slušaju, zamišljaju i uranjaju u svijet Jagine šume, vila, tajanstvenog lonca i unutarnje ljepote koja se postupno otkriva.

♦  Nakon interpretacije slijedi aktivnost izražavanja doživljaja pokretom bez riječi. Učenici pokretima tijela, izrazima lica ili gestama prikazuju kako su doživjeli bajku, određeni lik ili pojedini trenutak. Pokret se može također objasniti riječima. Katkada drugi učenici pokušavaju protumačiti značenje pokreta, čime se dodatno razvijaju empatija i razumijevanje različitih doživljaja istog teksta.

♦ Slijedi kratak osvrt na osjećaje koje je bajka pobudila. Učenici razmišljaju o liku koji im je bio najdraži ili o trenutku koji ih je osobito dirnuo te ponovno, pokretom, izražavaju osjećaje kao što su veselje, tuga, strah ili nada.

Da bi se provjerilo razumijevanje sadržaja bajke, uvodi se igra „Put vila kroz Jaginu šumu“. Učenici su podijeljeni na dva tima – Vile jutarnjeg svjetlai Vile noćnog svjetla. Svaki tim dobiva istu kartu Jagine šume na kojoj su označeni ključni prostori, likovi i predmeti iz bajke: Jagina koliba, potok, konj ispred kolibe, tajni lonac i ogledalo.

Korištenje dvaju timova i dviju karata omogućuje aktivno sudjelovanje svih učenika, lakše dogovaranje i bolju preglednost. Kockica služi isključivo za određivanje tima koji prvi odgovara, a ne za bodovanje. Pravila igre jasno su određena i naglašavaju da nije riječ o natjecanju, već o zajedničkom učenju, slušanju i suradnji.

Pitanja obuhvaćaju ključne elemente radnje (Jagu, vilu Ladu, lonac, konja, ogledalo, svjetlost), a ako jedan tim ne zna odgovor, drugi mu pomaže. Time se potiče međusobno pomaganje i osjećaj zajedničkog uspjeha.

♦  Nakon igre slijedi simbolično nagrađivanje svih učenika jer su pokazali pažnju, suradnju i razumijevanje teksta. Svaki učenik dobiva lončić u obliku staklenke koji postaje uvod u novu aktivnost – „Lonac dobrih misli i želja“ a  učenici zamišljaju da Jagin lonac ne sadržava samo hranu već i čaroliju.

Na papiriće zapisuju pet stvari koje bi stavili u svoj lonac – dobre misli, želje i ono na čemu su zahvalni. Razmišljaju o tome što ih usrećuje kad im dan nije dobar, kome su zahvalni u svom životu i što za njih znači unutarnja ljepota. Tko želi, može pročitati jednu poruku iz svog lonca, a pojedini učenici predstavljaju svoj rad riječima: „U mom loncu nalazi se… jer mi to donosi sreću.“

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

♦  Slijedi likovna aktivnost „Jaga iz mog filma“ u kojoj učenici crtaju lik Babe Jage prema nasumično izvučenim opisima iz košarica (oči, usta, kosa, odjeća ili pokrov, rekviziti). Tako nastaju vrlo različiti, maštoviti prikazi Jage, kojima učenici mogu dati i vlastito ime. Svi se radovi izlažu na ploči i tako imamo našu malu izložbu.

U sljedećoj aktivnosti učenici u skupinama sastavljaju poruke bajke iz omotnica s riječima. Slaganjem rečenica otkrivaju temeljne poruke priče, primjerice važnost zahvalnosti, unutarnje snage, ljubaznosti, hrabrosti i dijeljenja radosti s drugima. Poruke se čitaju naglas i zajednički obrazlažu.

♦ Za emocionalno zaokruživanje sata provodi se aktivnost „Upali svoju zvijezdu“, u kojoj učenici sjede u krugu i simbolično „pale“ svjetlost u sebi, nadovezujući se na trenutak u bajci kad iz Ladinih suza nastaje svjetlost. Svaki učenik izgovara rečenicu: „Moja zvijezda danas nosi…“ i dodaje vrijednost kao što je dobrota, mir ili hrabrost. Zvijezda se simbolično predaje dalje, a aktivnost završava kratkom tišinom i osvještavanjem zajedničke svjetlosti u krugu.

♦  Sat završava kratkom smirujućom vježbom „Mali plamen“, u kojoj učenici zamišljaju plamen u svom srcu kao simbol unutarnje snage, topline i mira. Plamen se širi, ali ostaje u svakom učeniku, povezujući cijeli krug.

Na kraju učenici izražavaju svoje dojmove podizanjem crvenog ili zelenog kružića, a sat završava zahvalom na zajedničkom radu.

PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Dodatno, prema potrebi, provodi se i kratka dinamična aktivnost „Istina ili zabluda?“ u kojoj se učenici kretanjem izjašnjavaju o tvrdnjama vezanima uz bajku i knjižnicu. Aktivnost potiče pozornost, razumijevanje i kritičko promišljanje sadržaja.

Ovaj naš primjer pokazuje kako bajka može postati snažan alat za razvoj emocionalne pismenosti, unutarnjih vrijednosti i osjećaja zajedništva i da knjižnica može biti prostor za učenje, igranje i osobni razvoj.

■ Napisala: dr. sc. Anita TUFEKČIĆ, školska knjižničarka | OŠ „Antun i Stjepan Radić“ Gunja ■