Igru najčešće definiramo kao djetetovu najdražu aktivnost u svim razdobljima njegova razvoja. Ona mu omogućuje slobodu izbora i kreativnost bez granica.

Dijete školske dobi uživa u igrolikim aktivnostima od prvih dana svoga školovanja. Polaskom u školu igra ne prestaje, već dobiva izuzetno važnu ulogu u dječjem razvoju i obrazovanju. Igra, aktivnost bliska malom školarcu, pomaže mu da lakše, brže i opuštenije svladava određene obrazovne sadržaje, uvježbava ih, usavršava ili samostalno kreira.

Igra, koju dijete samostalno ili u skupini vršnjaka osmisli, ima za njega poseban značaj. Osim što potiče intelektualni rad, razvija govorne i pisane vještine te istraživačke sposobnosti, snažno utječe na djetetovo samopouzdanje i stvaranje pozitivne slike o sebi.

Igrajući se, učimo, vježbamo i ponavljamo ili provjeravamo znanje. Igrom se možemo koristiti u gotovo svim nastavnim predmetima. U početnim godinama školovanja uglavnom smo mi, učitelji, kreatori igrolikih aktivnosti, no to vrlo brzo postaju i naši učenici.

Na satu Prirode i društva ponavljali smo cjelinu Hrvatska u europskom okružju. Učenici su imali zadatak da u skupini osmisle društvenu igru o dijelu gradiva koje smo učili u spomenutoj cjelini.

Prethodne su aktivnosti bile:

♦  podjela u skupine

♦  izbor nastavnog sadržaja (dijela cjeline)

♦  dogovor o podjeli dužnosti (tko što prikuplja, priprema i donosi na idući sat).

Slijedio je rad u skupinama na osmišljavanju igara te igranje društvenih igara nastalih na satu vježbanja i ponavljanja.

Najprije su skupine igrale igre koje su same kreirale kako bismo provjerili je li sve osmišljeno kako treba. Nakon probne igre dobili su vrijeme za eventualne korekcije, a potom je uslijedilo igranje igara redom.

Skupine su se izmjenjivale dok svi nisu odigrali sve pripremljene igre.

Nastavni su sadržaji uspješno i u potpunosti ponovljeni. Aktivnost je učenika bila na zavidnoj razini tijekom sata osmišljavanja kao i sata igranja igara.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Učenici su pokazali zrelost i ozbiljnost u pristupu radnim aktivnostima, od  originalnosti u osmišljavanju sadržaja igara, pomagala za igre te likovnih rješenja.

Društvene igre, nastale na ovim satima, dugo su bile omiljena igra učenika u našem razrednom odjelu, ali i smjerokaz za nove igre u nastavi.

■  Napisala: Ljiljana SLUNJSKI, mag. prim. educ., savjetnica| OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće  ■