„To što kao učiteljica ili učitelj već radite, kreativan je posao“, piše učitelj i autor Trevor Muir.

Članak Teaching is a Creative Profession objavljen je na mrežnim stranicama Trevor Muir.

Učiteljem sam postao ponajviše zbog izvanrednoga utjecaja nekolicine učitelja koji su učinili da se razvijem u osobu kakva sam danas. Nadao sam se da ću i sam imati takav utjecaj na svoje učenike te da će oni – ne samo napredovati u znanju (čemu su veliki učitelji iz moje prošlosti uvijek težili zajedno sa mnom) – nego će postajati i boljim osobama.

I tako sam na fakultetu upisao nastavnički smjer. Slušao sam predavanja o teorijama obrazovanja, ocjenjivanju, upravljanju razredom, razumijevanju programskih standarda i o svim ostalim temama koje se uklapaju u opis „dobar učitelj“. Nakon što sam završio nastavnički smjer, bio sam dobro upućen u teoriju obrazovanja, razumijevanje kognitivnoga konstruktivizma te sam mogao napisati prosječno dobar esej o biheviorizmu kao temelju upravljanja razredom. Osjećao sam da sam dobro pripremljen za ulazak u učionicu kako bih sve te teorije i ideje primijenio u praksi.

■ Buntovništvo prve godine rada u nastavi

A onda, u prvome tjednu rada u nastavi, učenica mi je rekla da je nedavno u svojoj obitelji doživjela zlostavljanje, a nijedan dio mojega pripremnoga programa nije me uputio kako se u razgovoru nositi s takvom situacijom.

Nastavni programi koje sam te godine preuzeo bili su iz područja književnosti te sam mislio da će moji učenici čitati Velikoga Gatsbyja te da ćemo zatim voditi mnoštvo dubokih razgovora o romanu, onakvih kakve sam za studentskih dana vodio sa svojim prijateljima na fakultetu.

Ako ste predavali knjževnost u srednjoj školi, možete zamisliti kako je ta nastavna jedinica izgledala.

Imao sam čvrste ideale i vjerovao da mogu nadmudriti sustav te izbjeći poučavanje određenih propisanih nastavnih sadržaja. Stvarni svijet ne očekuje da znamo citirati prema standardima MLA, pa zašto bi to znali moji učenici?

Na žalost, moj ravnatelj, kao i državni ispiti, nisu se s tim složili.

Toliko o mojem buntovničkom stažu u prvoj godini rada u nastavi.

Često sam morao poviknuti kako bih utišao učenike.

Nisam znao kako odgovoriti nezadovoljnim roditeljima.

Bio sam preopterećen poslom koji bih nosio kući.

Nisam imao veze s vezom kako reći „ne“ drugim učiteljima, upravi i roditeljima kada bi od mene zahtijevali dodatni rad.

I iskreno, moja je nastava bila dosadna.

Takva je bila moja prva godina poučavanja. Zvuči li vam poznato?

U prvoj sam godini brzo spoznao da svi udžbenici, predavanja i stručni radovi o poučavanju neće biti dovoljnom pripremom za tvoj stvarni ulazak u učionicu kada se on jednom dogodi. Imao sam predodžbu da je učiteljski posao svodiv na formulu pa ako jednostavno slijediš uputu, bit ćeš jedan od onih velikih, nezaboravnih učitelja.

Međutim, od tada do danas shvatio sam da tî veliki učitelji iz moje prošlosti teško da su imali ikakvu formulu koju bi slijedili.

Pronaći riječi za učenicu koja je upravo s vama podijelila da je bila zlostavljana, može samo onaj koji ima mudrost i iskustvo. Pronaći način kako niz nastavnih sadržaja propisanih programom, koji na prvu izgledaju dosadnima i nepotrebnima učeniku (a i učitelju), povezati i od njih stvoriti zanimljivo i svrhovito iskustvo – nije nešto što se jednostavno može naučiti tijekom studija.

■ Dizajnerski mentalni sklop

Istina je da postoji stigma da su učitelji puki isporučitelji sadržaja. Prvo učitelj ovlada sadržajem, zatim ga predaje učeniku. Učenik nastoji zadržati taj sadržaj dovoljno dugo da može pokazati njegovo razumijevanje, a zatim ga ispušta kako bi učitelj mogao isporučiti nove sadržaje. Prema toj stigmi koja prevladava u zajedničkoj svijesti već više od stoljeća, sve se svodi na taj „model isporuke“. Sukladno tomu, upravljati razredom znači postići tišinu u učionici kako bi učitelj mogao vršiti isporuku. Planiranje i pripremanje nastave jednako je smišljanju učinkovite isporuke.  Ocjenjivanje je mjerenje tê učinkovitosti. Stručno usavršavanje je unaprjeđivanje isporučiteljskih vještina.

Ali učitelji su toliko više od isporučitelja.

Dok sam bio učenikom, mnoge sam svoje učitelje smatrao isporučiteljima sadržaja. Od lika Bena Steina u filmu Slobodan dan Ferrisa Buellera (Bueller… Bueller…) do učitelja Charlieja Browna, učitelji su u sredstvima javnoga priopćavanja prikazivani kao isporučitelji. I ja sam tijekom obrazovanja na nastavničkome smjeru uvježbavan za isporuku. I iskreno, nakon godina rada u nastavi, još uvijek katkad skliznem u mentalni sklop da je moja uloga jednostavno isporučivati.

Međutim, tijekom prve godine poučavanja shvatio sam, kao i svakoga dana do dana današnjega, da su učitelji daleko od toga da budu samo puki isporučitelji sadržaja.

Učitelji su kreativci.

Rad uspješnoga učitelja uključuje ogromnu kreativnost. Smišljanje privlačnih, inspirativnih  zadataka za učenike, sposobnost kontinuiranoga improviziranja, nadvladavanje prepreka i zamki te stvaranje prostora ili zauzimanje za druge kako bi dosegli najbolje od sebe – tek su neke među mnogima učiteljskim dnevnim zadaćama. Već po svojoj definiciji, kreativnost zahtijeva stvaranje nečega.

Bilo da je riječ o nastajanju nikad prije doživljenih nastavnih lekcija, o stvaranju nastavnoga programa ili o ostavljanju osobitoga dojma pred kojim će se trideset učenika u učionici smiriti, učiteljski je rad kreativan i originalan.

Lako je uočiti učiteljice i učitelje koji sa svojim učenicima rade na velikim i razrađenim projektima i za koje je uvriježena kvalifikacija da su „kreativni učitelji i učiteljice“. I da, možemo ih uzeti kao primjere i uzore onoga čemu težimo. Međutim, nemojte da takve težnje zaniječu sljedeću činjenicu:

To što kao učiteljica ili učitelj već radite, kreativan je posao.

Ne marim za to jeste li u svojoj nastavi skloniji tradicionalnim pristupima te vaši učenici sjede u redovima i služe se udžbenicima, posao koji obavljate kretivan je posao. Ako djecu u prvom razredu poučavate čitati, vaš posao je kreativan posao. Ako vodite nogometnu momčad i morate odrediti najbolje programe treniranja kako biste uvježbali tim, vi ste kreativni. Ako radite na sveučilištu i imate jednosatno predavanje pet puta tjedno pa provodite vrijeme preoblikujući lekcije u oblike koje će vaši studenti razumjeti, vi ste kreativni. 

Naravno, smatram da moramo upotrijebiti tu kreativnu energiju kako bismo učenje učinili onoliko učinkovitim koliko god je to moguće, a to može značiti napuštanje dijela tradicionalnih pristupa koji nisu primamljivi i ne potiču učenje. No, to je tema za koji drugi članak.

Ovaj koji upravo dovršavam govori o nepobitnoj činjenici da je poučavanje kreativan posao.

Pa ako učitelji usvoje mentalni sklop dizajnera, nekoga tko stvara nezaboravna iskustva za svoje učenike, mogli bi ostati bez daha što se sve može stvoriti.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ tekst je mjestimice (iznimno) uređen i prilagođen, a poveznica na izvornik nalazi se na kraju ove napomene■ Trevor Muir, učitelj i autor knjiga iz područja obrazovanja među kojima su The Collaborative Classroom i The Epic Classroom ■ SAD: Trevor Muir – mrežne stranice autora i učitelja Trevora Muira ■ izvornik: trevormuir.com  ■