Promatrajući ponašanje učenika tijekom velikog odmora, zapazili smo da se oni međusobno slabo druže ili to uopće ne čine. Drugi je problem koji nas je potaknuo na aktivnost to što učenici ne čitaju ili ne čitaju s razumijevanjem.

O tome smo razgovarali sa školskom knjižničarkom i zaključili da bi društvene igre mogle potaknuti učenike na međusobno druženje i čitanje lektire.

Jasno smo postavili ciljeve koje želimo postići s pomoću naših društvenih igara. To su:

■ druženje s vršnjacima,

■ obogaćivanje rječnika,

■ pamćenje,

■ istraživanje i zaključivanje, te

■ uključivanje u igru djece koja imaju problema sa socijalnim vještinama i emocionalnom inteligencijom.

• 

• 

• 

Naravno, cilj je i to da učenici pročitaju cijelo književno djelo.

Sve igre koje smo osmislili i izradili sadržajno su povezane s lektirnim djelima i na taj način učenici ponavljaju i nauče nešto novo.

Na što sve utječu naše društvene igre?

Utječu na kognitivni razvoj djeteta i na brzinu zaključivanja.

Društvene igre i te kako utječu i na razvoj kritičkog mišljenja. Kad učenik igra društvenu igru, često se nađe pred nekim problemom i pokuša ga riješiti. Ako ga sam ne može riješiti, može mu pomoći njegov suigrač, a s vremenom mu takvi problemi neće biti nikakva prepreka. Zahvaljujući društvenim igrama,  moći će rješavati probleme u svakidašnjem životu.

Neke igre koje smo smislili potiču ih i na samostalno rješavanje problema. To se događa kad učenik tijekom igre mora shvatiti da ostali igrači nisu tu da bi mu dali savjet. Takvo što je također korisna lekcija o samostalnom suočavanju s problemima i njihovu rješavanju.

S pomoću naših igara potiče se timski rad. Sudjelujući u njima, učenici shvaćaju koliko je važna međusobna suradnja i kompromisi. Katkad jedino u suradnji s drugima možemo doći do određenog cilja i rješenja.

Jednako tako učenici vide koliko je zaista važno čitati lektiru s razumijevanjem jer jedino tako mogu pobijediti u igrama.

U njima je prisutna i korelacija s drugim predmetima poput prirode i društva, likovne kulture i hrvatskog jezika. Najočitija je u pamtilici.

U knjižnici su učenici naučili što je referentna zbirka i kako se njome koristiti. Radili su u knjižnici i u enciklopedijama čitali o životinjama koje se spominju u književnom djelu Vladimira Nazora Bijeli jelen. Svaki je par izradio svoj par kartica za pamtilicu.

Umjesto zaključka:

Iako je za smišljanje društvenih igara potrebno određeno vrijeme, sigurno vam neće biti teško odvojiti ga kad se uvjerite s kakvim se zadovoljstvom vaši učenici igraju i koliko se raduju svakom točnom odgovoru. To će vas zasigurno potaknuti da nastavite jer ćete znati da ste na dobrom putu da u učenika probudite ljubav prema čitanju.

Detaljniji opis igara OVDJE

■ Autorice ■ Jelena RUNAC, mag. prim. educ ■ Marija ČELAN-MIJIĆ, dipl.učiteljica i dipl. bibliotekarka ■ OŠ Pujanki, Split ■

BIBLIOGRAFIJA: Evano, Chantal. 2004. Imamo pravo ne shvatiti odmah : učenički mentalni modeli, percipiranje, dosjećanje, razumijevanje. Profil. Zagreb. ■ Furlan, Ivan. 1984. Primijenjena psihologija učenja: (uvod u pedagošku psihologiju). Školska knjiga. Zagreb. ■ Pehar, Lidija. 2007. Psihološke posljedice reforme osnovne škole. JP NIO Službeni list BiH. Sarajevo.