♦ OŠ KNEŽEVI VINOGRADI ♦
Putovanje kroz proljeće – stvaramo i otkrivamo svijet oko sebe
objavljeno: 27. travnja 2025.
Nakon dugih i mračnih zimskih mjeseci proljeće donosi nove radosti. Ovo prekrasno godišnje doba simbolizira ponovno rođenje i obnovu, kao i ljubav, radost, nadu i rast.
Proljeće je jedno od najzabavnijih godišnjih doba za istraživanje prirode s djecom. Pokazuje nam svu ljepotu prirode i metamorfoze svih oblika i boja.
Potaknuti vremenskim prilikama koje nas okružuju i temom 1. razreda Promjene u prirodi u proljeće iz nastave prirode i društva, odlučili smo proširiti istraživanje teme dodatnim zanimljivim i kreativnim zadatcima.
Tematsko poučavanje Buđenje proljeća provedeno je tijekom četiri nastavna tjedna po cjelinama:
♦ Živi svijet u proljeće
♦ Igrajmo se s cvijećem
♦ Pišemo i slikamo proljeće
♦ Proljeće na dlanu.
Na početku poučavanja učenicima sam postavila pitanje: Što mislite, kako na Zemlju dolazi proljeće?
Učenici su znali da počinje rasti trava i cvjetati cvijeće, vrijeme je toplije i duži je dan. No nisu znali objasniti zašto i kako se to događa.
Da bih svoje učenike pokrenula na aktivnosti koje slijede te potaknula njihovu maštu i znatiželju, prikazala sam im kratki animirani film Proljeće.
Nakon obrade prve teme iz prirode i društva istraživali smo rast i razvoj biljke.
Izradili smo model koji prikazuje dijelove biljke. Pri izradi modela poslužili smo se recikliranim materijalom. Složili smo stalak načinjen od starog CD uređaja i papirnate role. Aplikacije s prikazom dijelova biljke zalijepili smo na dijelove papirnate role. Učenici su slagali redoslijed rasta biljke nižući ilustracije dijelova biljke na stalak.
Zatim smo napravili pokus s pomoću kojeg smo željeli dokazati da uvjeti života utječu na rast i razvoj biljke. Sjemenke graha posijali smo na dva načina te smo načinili različite uvjete za rast i razvoj biljaka. Prvu skupinu sjemenaka posijali smo u zemlju u najlonskoj vrećici s patentnim zatvaračem. Drugu skupinu sjemenaka posijali smo u plastične posudice. Prvu skupinu sjemenaka u vrećicama zakvačili smo pribadačama na pano, a drugu smo skupinu sjemenaka stavili na prozorsku dasku.
Nakon dva tjedna zalijevanja i brige za biljke primijetili smo da su biljke u vrećicama brže narasle, razvile list i cvijet, a biljke u plastičnim posudama bile su manjeg rasta i manjih listova.
Zaključili smo da su toplina i vlaga vrećice uvjetovale bolji i brži rast biljke, što smo usporedili s rastom biljaka u plasteniku.
Istraživanje smo proširili na neposrednu stvarnost i okoliš u obiteljskom domu. Zamolila sam roditelje da uključe djecu u proljetne radove oko kuće, u vrtu ili na polju. Učenici su imali zadatak aktivno sudjelovati u radovima i fotografirati radove. Na kraju smo načinili zbirku fotografija koje su učenici priložili u kanal Prirode i društva u aplikaciji MC Teamsa.
Zbirka fotografija poslužila nam je za ponavljanje i učenje u sklopu teme Proljeće i ljudi.
U drugom smo tjednu istraživali kukce koji su nužni za pravilan rast i razvoj biljke. Naučili smo razlikovati pčele, leptire i bumbare te smo saznali kako i na koje načine kukci pomažu biljkama.
Izradili smo bubamare i lastavice od papira u boji kojima smo ukrasili naš razredni pano.
Pogledali smo animirani film Profesor BALTHAZAR > Drama oko cvijeća
i animirani film Borivoja DOVNIKOVIĆA Borda > Ljubitelji cvijeća
S velikim smo zanimanjem pogledali videouradak BILJKE U PROLJEĆE te smo saznali kako biljke potaknute toplinom i svjetlošću u samo nekoliko dana izlaze iz zemlje i cvatu.
Nakon videouradaka krenuli smo u igru s cvijećem pa smo potražili proljetnice u prirodi. Dogovorili smo se da ćemo proljetnice fotografirati. Proljetnice su trajnice, odnosno višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku podzemnih organa – lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake zime odumire, a u proljeće izrasta novi, stoga je važno uživati u njihovoj ljepoti i ne brati ih. Skupljanje cijelih biljaka uzrokuje njihovo trajno uklanjanje sa staništa, čime se znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Cvijeće smo slikali vodenim bojama i flomasterima te s pomoću aluminijske folije i boje.
Istražili smo dijelove cvijeća. Učenike sam potaknula da pokažu dijelove cvijeta, imenuju ih i na kraju razvrstaju prema dijelovima (cvijet, list, latice i sl.), prema boji i veličini.
U istraživanju smo se poslužili škaricama, povećalom, olovkama i papirom.
Dijelove cvijeća promatrali smo povećalom. Viđeno smo nacrtali olovkom (crtanje prema promatranju), cvijeće smo rezali škaricama (vježbanje fine motorike šake i prstiju).
Izradili smo otiske cvijeća u plastelinu i glinamolu.
U trećem tjednu tematskog poučavanja istraživali smo cvijet maslačka. Poslušali smo priču Sunčane ŠKRINJARIĆ Plesna haljina žutog maslačka.
Plesna haljina žutog maslačka – Audiobajka
Naslikali smo maslačak temperom na kartonskoj roli. Načinili smo proljetne slike na kartonskom predlošku s cvjetovima maslačka. Zatim smo izradili plastelin s maslačkom. Plastelinom smo ukrasili vaze od recikliranog materijala i izradili ptice.
Prikupili smo cvjetove maslačka i od njih napravili sirup. Za izradu sirupa uporabili smo cvjetove maslačka, limun i šećer.
MASLAČAK je iznimno zdrava samonikla biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), bogat je vitaminom A i C te kalcijem, kalijem i natrijem. Riječ je o vrlo ljekovitoj biljci koja potiče rad bubrega, jetre i probavnog sustava, smanjuje kolesterol, jača krv, a pomaže i protiv alergija.
Učenici su u školskoj knjižnici s knjižničarkom Sanjom DUGALIĆ razgovarali o godišnjim dobima. Zaključili su u kojem smo godišnjem dobu i koje nam promjene u prirodi to pokazuju. Tijekom predstavljanja ponovili su nazive vjesnika proljeća.
Otpjevali su pjesme o proljeću. Visibaba mala, NIJE LAKO BUBAMARCU.
PROČITALI SU SLIKOPRIČU PROLJEĆE kao motivaciju za kreativno čitanje i učenje. Knjižničarka je zatim priču napisala na hamer papiru i priredila dijelove priče u slikama. Zadatak učenika bio je čitati rečenice i prema sjećanju složiti dijelove priče dodajući slike u rečenice. Na kraju je nastala nova slikopriča načinjena od novih rečenica i slika. Slikopriča Proljeće izložena je u prostoru knjižnice da bi je mogli čitati i ostali učenici naše škole.
S učiteljicom informatike Anom ŠTIGLER učenici su obradili temu Proljeće na satu informatike te su kreativno istraživali motive proljeća. Najprije su svoje ideje izrazili crtežima na papiru, koje su zatim digitalizirali. U sljedećem koraku koristili su se programom Bojenje da bi svoje radove izradili u digitalnom obliku. Na kraju su, rabeći nekoliko ključnih riječi, s pomoću umjetne inteligencije generirali vlastitu proljetnu ilustraciju.
U posljednjem tjednu tematskog poučavanja proljeće smo željeli istražiti i dotaknuti prstima, pa smo se uputili u školsko dvorište u proljetnu potragu.
Najprije smo napravili pokus na livadi. Iz kartona smo izrezali velike cvjetove. U toploj smo vodi rastopili šećer. Kartonske cvjetove položili smo na travnjak u školskom dvorištu. Lego kockice napunili smo šećernom otopinom i pokraj svakog „cvijeta” stavili po jednu kockicu. Zatim smo promatrali što se događa i na listiću bilježili koji su kukci dolazili u prvih petnaest minuta, a koji nakon pola sata, nakon jednog i dva sata. Također smo zabilježili na koji su „cvijet” kukci najčešće slijetali, a na koji uopće nisu.
Da bismo znali koji su kukci posjećivali koje cvjetove, u učionici smo se koristili priručnikom s fotografijama kukaca na mrežnim stranicama.
Pčele, bumbari, leptiri i muhe svojim hranjenjem donose i opću korist, leteći s cvijeta na cvijet, ujedno ih oprašuju i tako osiguravaju njihovo razmnožavanje. Različite boje cvjetova marljive kukce upućuju na kvalitetu i okus nektara u cvijetu.
Zatim smo s pomoću listića i kartonske kutije krenuli u potragu za blagom. Promatrali smo travu, stabla i grmlje, kukce i ptice, oblake i predmete u travi.
Na listiću smo pokraj slike predmeta, bića ili pojave stavili kvačicu uza svaki pronađeni predmet. U kartonsku kutiju slagali smo pronađeno „blago“ promatrajući predložene predmete na slikama.
Na kraju potrage razgovarali smo i analizirali prikupljene predmete te smo usporedili svoja istraživanja. Pojmove s listića preveli smo na engleski jezik. Učiteljica njemačkog jezika Kristijana REBRINA s učenicima je izradila listić za potragu na njemačkom jeziku. Skupa su sve predložene riječi preveli na njemački jezik.
U svoj smo razred pozvali gosta umjetnika Patrika ŠIPŐCA, učenika četvrtog razreda iz Osnovne škole Zmajevac, područne škole Kotlina.
Patrik je drag, skroman i iznimno nadaren dječak. Vrlo je strpljivo i profesionalno učenike poučavao tehnici akvarela. Motiv slikanja bilo je proljetno stablo u cvatu.
Učenici su načinili skicu crteža, zatim su slikali sloj po sloj slike slušajući upute i oponašajući Patrikove poteze kistom. Na kraju su nastali prekrasni likovni radovi.
♦ Istraživanje proljeća zaključili smo odlaskom na izvanučioničku nastavu u Vrtnu bajku u Čepinu. Vrtna bajka obiteljski je zoovrt malih životinja i botanički vrt s otprilike 250 vrsta biljaka.
Godine 2018. dvostruko je okrunjena kao najljepši vrt u Hrvatskoj prema izboru stručnog žirija i čitatelja časopisa D&D VRT.
Učenici su imali prigodu maziti zečiće, slušati priče o različitim vrstama ptica i malih životinja. Posebno su ih se dojmile sibirske vjeverice i jezerce s ribicama. Naučili su pripremiti hranu za zečeve i obratiti pozornost na pravilno ponašanje prema životinjama. Učenici su se okrijepili ukusnim kiflicama i jabučnim sokom.
Najzabavniji dio izleta bila je potraga za slatkišima skrivenima u zelenilu dvorišta. Domaćini su u svome Zekolandu stvorili oazu mira, ugode i sreće za svoje posjetitelje. Tako smo i mi mogli osjetili i doživjeti njihovu ljubaznost i potpunu posvećenost gostima.
Proljeće je uvijek simbol novog početka i obnovljene energije. Ljepota početka proljeća, uz obogaćene proljetne motive i aktivnosti u školi, samo su još jedan podsjetnik na ljepotu prirodnih ciklusa i promjena koje donosi novo godišnje doba.
Istraživanje prirode i godišnjih doba s djecom može se izvesti u dvorištu, u parku, u susjedstvu ili na izletu. Što god odabrali trud će se isplatiti jer osim zabave djeca razvijaju pozitivne osjećaje za boravak na otvorenome i učenje im se čini zabavnim.
■ Napisala: Dunja KUFNER, učiteljica u zvanju izvrsne savjetnice, Osnovna škola Kneževi Vinogradi ■
