U utorak, 27. listopada 2020., u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je komemoracija za profesora Milana Matijevića. Organizirao ju je Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbog pridržavanja epidemioloških mjera koje se odnose na okupljanja u zatvorenom prostoru, komemoraciji je nazočio ograničen broj njegovih poštovatelja.

Izraze žaljenja što zbog epidemiološke situacije ne mogu biti na komemoraciji organizatorima su uputili mnogobrojni stručnjaci iz susjednih zemalja s kojima je Milan Matijević surađivao. Na skupu su prijatelji, suradnici i kolege u prisutnosti članova obitelji dirljivim riječima odali počast učitelju, pedagogu i prijatelju Milanu Matijeviću.

Prof. dr. sc. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta, u nadahnutom je govoru predstavio Milana Matijevića kao čovjeka koji je sebe nesebično davao drugima, a ništa nije tražio zauzvrat jer veliki čovjek pokazuje svoju veličinu u svojem odnosu prema drugim ljudima. Profesor Matijević vjerovao je u učiteljstvo, znanost i struku i zahvaljujući njemu pokrenut je Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, vrijedan znanstveni časopis u kojemu se objavljuju radovi domaćih i stranih autora. Godine 1981. profesor Matijević doktorirao je s temom Individualne razlike i efikasnost individualiziranog obrazovanja u nastavi na daljinu što se četrdesetak godina poslije pokazalo vizionarskim promišljanjem. Profesor Opić prisjetio se svojih studentskih dana kada je zahvaljujući profesoru Matijeviću spoznao zašto je časno baviti se učiteljskom profesijom. Najavio je osnivanje nagrade s imenom Milana Matijevića koja će se dodjeljivati stručnjacima koji su postigli važne rezultate u pedagoškom radu te izlazak monografije o životu i radu profesora Matijevića.

O bogatom znanstvenom i stručnom opusu profesora Matijevića svjedoče desetci knjiga, stotine znanstvenih radova i niz znanstvenih monografija. U nekim je knjigama samostalan autor, a neke je napisao u suradnji s drugim autorima. U razdoblju od 1985. do 2017. godine Školska knjiga je objavila sedam njegovih knjiga o kojima je govorila urednica Slavenka Halačev.

Doprinos profesora Matijevića učiteljskoj profesiji nemjerljiv je, istaknula je doc. dr. sc. Višnja Rajić, prodekanica za nastavu i studente Učiteljskog fakulteta, jer je učiteljskom studiju osigurao obrazovnu vertikalu čime je pridonio da posao učitelja bude shvaćen kao profesija koju mogu obavljati isključivo učitelji primarnog obrazovanja sa znanjem i praktičnim vještinama koje stječu tijekom sveučilišnog studija. Nastavnu ostavštinu profesora Matijevića provodi u djelo svaki diplomirani student zagrebačkoga Učiteljskog fakulteta koji je studirao prema programima koje je profesor izradio na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Govoreći iz osobne perspektive, doc. dr. sc. Višnja Rajić zahvalila je profesoru na širini znanstvene spoznaje, na prilici da vidi kako izgleda osoba koja svim srcem voli posao koji radi, na radnoj etici koju je svakodnevno demonstrirao i na njegovoj podršci i razumijevanju za sve njezine ideje i pokušaje u znanosti i u životu.

Profesor Matijević bavio se specifičnim temama i problemima andragoške didaktike, bio je dugogodišnji urednik časopisa Andragoški glasnik. Dražan Maksimović, predsjednik Hrvatskoga andragoškog društva, rekao je da bez Milana Matijevića više ništa neće biti isto u području andragogije, ali da će svi koji su od njega učili i s njime surađivali nastaviti razvijati andragošku misao.

Pisma koja je profesor Matijević elektroničkom poštom upućivao svojim suradnicima i kolegama počinjala su s tri točke koje su simbolizirale kontinuiranost komunikacije. Doc. dr. sc. Goran Lapat, pročelnik Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, profesora je u pismima oslovljavao riječima „učitelju moj”, a knjigu koju su zajedno pisali morat će završiti sam.

Posvećenost problematici učenja na daljinu bila je osnovni motiv znanstvenog rada profesora Matijevića. O tome je govorio izv. profesor dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik Katedre za informacijske znanosti Učiteljskog fakulteta. Devedesetih godina, u vrijeme kada je on bio student, profesor Matijević pozvao ga je u svoj kabinet i pokazao mu prvo računalo koje je nabavio. Njegove vizionarske riječi da je računalo poput neorane njive koju treba što prije početi obrađivati kako bi nam koristilo u budućnosti danas nam, tridesetak godina poslije, pokazuju da je bio u pravu.

Komemoraciju je zaključio dekan Učiteljskog fakulteta prof. dr. sc. Siniša Opić rekavši da je dužnost onih koji ostaju promicati i razvijati ideje učiteljstva koje je zasadio profesor Matijević.

Točka preokreta

Milana Matijevića upoznala sam u vrijeme kada je karijeru sveučilišnog nastavnika počinjao kao asistent profesora Vladimira Poljaka na Katedri za didaktiku Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom proteklih dvadesetak godina bila sam urednica knjiga koje je objavio u Školskoj knjizi.

Kao mladi asistent hospitirao je na predavanjima i vježbama, bio je ozbiljan i odmjeren na nastavi, susretljiv i ljubazan u komunikaciji sa studentima, dobronamjeran u savjetima, zanimljiv i duhovit u razgovorima.

• 

• 

• 

• 

• 

Iz tog razdoblja pamtim situaciju u kojoj je Milan pokazao svoje umijeće komunikacije. U predavaonici A 227 na Filozofskom fakultetu bio je sastanak profesora Odsjeka za pedagogiju, a u hodniku ispred predavaonice nekoliko je studenata dokolicu kratilo naganjajući loptu od papira. U naletu igre koji bi put lupili i o vrata predavaonice. Za vrijeme njihove igre iz predavaonice su izišla tri profesora i svaki je pokušao urazumiti mladiće, no nikome to nije uspjelo. I onda je, četvrti, izišao Milan. Kratko je s njima porazgovarao, ne znam što im je rekao, ali bilo je učinkovito jer su prestali igrati, pozdravili se s njime i otišli.

Tijekom osamdesetih i devedesetih godina Milan Matijević objavljuje knjige koje su u to vrijeme bile svojevrsna točka preokreta u didaktici i pedagogiji, a znanstveno polazište bila je humanistička paradigma odgoja i obrazovanja.

Godine 1993. Milan Matijević i Ladislav Bognar objavljuju u Školskoj knjizi sveučilišni udžbenik Didaktika. Trebalo je imati smionosti objaviti knjigu koja didaktiku određuje kao granu pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnoga procesa što je bilo drukčije od onoga kako je didaktiku promišljao Matijevićev mentor profesor Poljak. Ta je knjiga u posljednjih tridesetak godina, uz ponovljena i dopunjena izdanja 2001. i 2005. godine, dala velik doprinos obrazovanju učitelja i nastavnika.

Na početku novoga tisućljeća, 2001. godine, Školska knjiga objavila je knjigu Mi poznajemo i živimo svoja prava: priručnik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj školi. Autorice knjige Dubravka Maleš i Ivanka Stričević okupile su skupinu stručnjaka među kojima je bio i Milan Matijević koji su pedagoške i didaktičke strategije rada razradili u obliku radionica s bogatim slikovnim i tekstualnim materijalom. Bila je to knjiga koja je dokazala kako radionički oblik rada može biti sastavni dio dobre nastave.

Nekoliko godina poslije, 2004. godine, u Školskoj knjizi organiziran je stručno-znanstveni skup o udžbeniku u virtualnom okružju nakon kojega je objavljena knjiga radova. U svojem radu Udžbenik u novom medijskom okruženju Milan Matijević elaborirao je tezu o didaktičkom i udžbeničkom pluralizmu.

Iste je godine objavljen priručnik Nastava u kombiniranim odjelima Kate Lučić i Milana Matijevića namijenjen učiteljicama i učiteljima koji rade u kombinacijama. Knjiga je pobudila veliko zanimanje učitelja jer je zahtjevnost rada u školama s kombiniranim odjelima prikazana s pomoću različitih praktičnih primjera.

Godine 2007. Školska knjiga objavljuje knjigu Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura koju je priredio Vlatko Previšić okupivši najuglednije pedagoške stručnjake. Bila je to prva knjiga koja je dala cjelovitu sliku o tome što kurikulum jest. Milan Matijević u njoj objavljuje rad s nazivom Evaluacija u nastavnom kurikulumu škole.

Sveučilišni udžbenik Pedagogija za učitelje i nastavnike objavljen je 2016. godine, a namijenjen je studentima nastavničkih fakulteta. Zajedno sa suautorima Vesnom Bilić i Sinišom Opićem, Milan Matijević predstavio je pedagogiju na drukčiji način. To je moderan, dinamičan udžbenik sa zanimljivim tekstovima, poticajnim individualnim i skupnim zadatcima za studente.

U knjizi Multimedijska didaktika iz 2017. godine koju je napisao u suautorstvu s Tomislavom Topolovčanom usustavio je teorije i znanstvena objašnjenja koja se oslanjaju na vlastita empirijska istraživanja i teorijska proučavanja. U predgovoru knjige Matijević kaže da će čitatelji multimedijske didaktike raditi u školama 2030. ili 2050. godine i gotovo je sigurno da ih čekaju stalne i velike promjene. Tom knjigom želi ih pripremiti za budućnost.

Znanstveni i stručni radovi Milana Matijevića važan su doprinos hrvatskoj pedagoškoj i didaktičkoj baštini. Hvala Vam, profesore Matijeviću, na tome!

■ Piše: Slavenka Halačev, urednica ■ Školska knjiga ■