U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. studenoga 2024. godine otvorena je izložba Dragi Lastane! povodom 70. obljetnice objavljivanja Modre laste, jednoga od najdugovječnijih časopisa za mlade u Hrvatskoj. Organizirana je u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Školske knjige, Hrvatskoga školskog muzeja i Hrvatskog društva školskih knjižničara, a realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Na svečanom je otvorenju izložbe uzvanike prigodno pozdravio predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante ŽUŽUL istaknuvši jednu od ključnih misija Modre laste tijekom povijesti – sustavno podržavanje stvaralaštva mladih na standardnome hrvatskom jeziku i svim njegovim narječjima te povezivanje i usmjeravanje talenata iz svih dijelova domovine. Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja JURILJ podsjetila je na sentimentalnu vrijednost Modre laste u formativnom razdoblju mladih, a ravnateljica Hrvatskoga školskog muzeja Anita ZLOMISLIĆ istaknula je važnost institucionalne podrške projekata koji donose društveno-kulturnu vrijednost i doprinose identitetu jednog naroda. Ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice prof. dr. sc. Ivanka STRIČEVIĆ u svojem je obraćanju opisala ulogu Modre laste u razvoju mašte i čitateljskih sposobnosti naraštaja mladih čitatelja te ulogu knjižnica u razvoju cjelokupnog društva.

Neizbrisiv trag Modre laste u oblikovanju povijesti kulture prepoznale su i idejne začetnice projekta Kristina ROMIĆ i Maja PRISELAC iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Uime Hrvatskoga školskog muzeja o dugoj povijesti Modre laste i drugih časopisa za djecu i mlade govorila je dr. sc. Štefka BATINIĆ, a urednica, suautorica i kustosica izložbe Jozefina ĆURKOVIĆ detaljnjije je predstavila njezin koncept i sadržaj. Posebno je naglasila optimizam Lastina uredništva kad je u pitanju budućnost i opisala ustrajnost u želji da mladima donose vrijedne i kvalitetne sadržaje  za razvoj čitateljske i informacijske pismenosti, kritičkog mišljenja i postizanje opće dobrobiti. Uputila je uzvanike na dodatnu vrijednost izložbe – audiovodič dostupan svim posjetiteljima.

Nije propustila zahvaliti ostalim članicama autorskog tima – Meliti POVALEC, Vanji JAJIĆ i Ani PEHAR iz Školske knjige te kolegama koji su svojim doprinosom omogućili ostvarenje ovoga složenog projekta. Izložbu je svečano otvorila voditeljica programa Ruksak pun kulture Maja ZRNČIĆ, izaslanica ministrice kulture i medija dr. sc. Nine OBULJEN KORŽINEK. Izložba je otvorena do 22. studenoga, a za njezina trajanja prikazivat će se istoimeni dokumentarni film Irene ŠKORIĆ, održavati radionice za mlade te  stručni skup Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju.

Posjetitelji izložbe imaju priliku pregledati život i mijene časopisa koji sedam desetljeća prati mlade u njihovu odrastanju, pružajući obrazovne i zabavne sadržaje prilagođene svakome novom naraštaju. Modra lasta zauzima jedinstveno mjesto u životima mnogih naraštaja mladih u Hrvatskoj.

Osnovana 1954. godine kao skromni školski časopis Djeca za djecu, tijekom godina prerasla je u vodeći časopis za učenike viših razreda osnovne škole. Uredništvo je, na čelu s tadašnjom urednicom – učenicom Blankicom VESELIĆ, poticalo suradnju među školama i objavljivanje radova iz svih dijelova Hrvatske. Ubrzo su se za objavljivanje radova zainteresirali i odrasli, pa časopisu više nije odgovarao dotadašnji naziv. Uredništvo je posegnulo za džokerom Pitaj publiku!, a na natječaju za nov naziv pobijedio je prijedlog učenice Vesne VIDOVIĆ – Plava lasta. S obzirom na to da je već postojao Plavi vjesnik, Lasta je postala – modra.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Na temelju istraživanja koje je obuhvatilo pregled gotovo svih izdanja Modre laste iz proteklih sedamdeset godina – više od 800 brojeva – autorice su mapirale najvažnije trenutke u povijesti časopisa te istaknule pojedince koji su ga stvarali, od urednika i književnika do grafičkih urednika, crtača stripa i učenika-suradnika čiji su radovi oduvijek imali važno mjesto u Modroj lasti. Izložba predstavlja i proces stvaranja tog časopisa, ilustrirajući kako svaki broj brižljivo osmišljavaju kreativni timovi stručnjaka koji od ideje o temama i rubrikama stvaraju časopis spreman za odlazak u ruke čitatelja.

Tematizira i izgled Modre laste koji se tijekom sedam desetljeća mijenjao, no zadržao je prepoznatljivost i ostao jedan od glavnih predstavnika kvalitetne literature za mlade. Posebna je tema izložbe lepeza književnih djela objavljenih tijekom desetljeća u Modroj lasti, koja pomažu mladima razumjeti svijet te predstavljaju zrcalo stvarnosti, utočište od svakodnevice i putokaz u otkrivanju vlastita književnog ukusa. Na popisu lektire gotovo da nema književnika koji nije pisao u Lasti. Stripovi su od samih početaka jedna od ključnih sastavnica Modre laste – zabavnim i inspirativnim likovima i pričama obilježili su generacije čitatelja, a izložba ih prikazuje u svojevrsnom kaleiodoskopu osobnosti, stilova i tehnika.

Ishodište je i temeljna ideja Modre laste poticati literarno i likovno stvaralaštvo mladih te im osigurati mentorstvo na putu njihova umjetničkog razvoja, pa je moguće pogledati odabrane literarne i likovne natječaje koji datiraju iz samih početaka. Prikazane su i rubrike posvećene popularno-znanstvenim temama koje potiču mlade na istraživanje svijeta znanosti, usmjeravaju njihovu znatiželju i donose provjerene tekstove istaknutih stručnjaka.

U modnom kutku časopis prati modna kretanja, promiče izražavanje osobnog stila i kreativnosti te osvještava važnost održivog i savjesnog pristupa kupnji odjeće. Moguće je pogledati i presjek Lastina humora – rubrike u Modroj lasti tijekom desetljeća donosile su zanimljive mozgalice, igre i kvizove iz pera majstora hrvatskog zagonetaštva, ali i vesele anegdote iz školskih klupa.

Tijekom desetljeća Modra lasta prilagođavala se potrebama i interesima novih naraštaja, balansirajući između edukativnog i zabavnog sadržaja. Uređivali su je znameniti urednici i književnici kao što su Jurica PAZMAN, Rudi ALJINOVIĆ, Željka HORVAT-VUKELJA, Ivan KUŠAN I ZVONIMIR BALOG, a likovni i grafički urednici bili su među ostalima JAGODA KALOPER, Ninoslav KUNC i Krešimir ZIMONIĆ.

Modra lasta uvijek je nudila sadržaje koji su istodobno bili poticaj za učenje i prostor za izražavanje vlastitih interesa, a kao trajni simbol mladosti, radosti i nadahnuća, postala je kulturni fenomen hrvatskoga dječjeg novinarstva.

Kad je riječ o novinarstvu, treba spomenuti i najveću novinarsku – do danas sačuvanu tajnu – identitet popularnog Lastana, koji je zahvaljujući svojim originalnim i duhovitim odgovorima na ozbiljna i neozbiljna pitanja čitatelja postao zaštitno lice Modre laste. Kad je u jesen 1969. na prijedlog Rudija Aljinovića u rujanskom broju osvanula nova rubrika Sastanak s Lastanom, nitko nije mogao ni sanjati da će ona postati najčitanije i najpopularnije štivo u časopisu, a kamoli da će se o njoj 44 godine poslije snimiti film ili 55 godina poslije osmisliti izložba.