Umjetnički opus Loredane Baho­rić prema autentičnosti pripa­da međunarodnome kontekstu dizajnerskih dosega koji izlaze iz granica klasične modne kolekcije i raz­mišljanja o modnome dizajnu. Nakon 35 godina neprestanog djelovanja Loredana Bahorić još je jedna od najvažni­jih hrvatskih modnih dizajnerica.

U 18:00 sati  ■  Iva Körbler, Nenad Korkut, Katarina Marić, Danica Dedijer: LOREDANA BAHORIĆ – 35 GODINA MODNOG STVARALAŠTVA  ■  Monografiju će predstaviti Iva Körbler, Bojana Radović, Katarina Marić, Mare Milin, Loredana Bahorić i urednica Miroslava Vučić.

Mediji joj vole tepati da je „ikona stila”, što neupitno i jest, no taj je put gradila vrlo postupno, perfekcionistički i samokritički, sa željom da svoj modni dizajn prikaže kao nešto što pripada – i može pripadati – bilo kojem vremenu.

Autentičan dizajn

U modnim kolekcijama Loredane Bahorić pratimo posvećenost likovnoj umjetnosti, modernoj arhitekturi i filmskim ostvare­njima, a sinteza svih umjetničkih razina, medija i žanrova, kojima ona u kontinui­tetu teži, upućuje na specifičan umjetnički senzibilitet.

Na tragu tog koncepta, u svojemu mod­nom dizajnu Loredana Bahorić nikada nije samo pratila neke prijašnje stilske modne europske trendove i osluškivanjem inoze­mnih trendova pronalazila vlastiti model stilske i dizajnerske prepoznatljivosti i au­tentičnosti. Jednako se tako nije nastavljala na svoje modne, dizajnerske, umjetničke i arhitektonske uzore prema postmodernoj citatnosti nego bi u svakoj kolekciji prihva­tila neke njoj bliske utjecaje iz različitih po­dručja i pokušavala pronaći autentični di­zajn koji će biti prepoznatljivo njezin, bez atributivne zabune.

Charlie Chaplin

Njezino je šire kulturološko i umjetničko značenje vidljivo u tomu što trajno teži

po­vezivanju modnog dizajna sa zasadama li­kovne umjetnosti, odnosno stilskih tenden­cija koje su obilježile cijelo 20. stoljeće u razvoju europske avangardne i moderne umjetnosti: od konstruktivističkih modela ruske avangarde, preko De Stijla i Bauhausa do fenomena svjetla i sjene kojima se bavila optička umjetnost (op-art) i apstraktne ge­ometrijske morfologije Novih tendencija iz 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, ali jednako je tako bliska mnogim američkim i europ­skim likovnim umjetnicima i dizajnerima iz druge polovice prošlog stoljeća koji se u svojem radu pozivaju na navedena izvorišta.U tim stilskim granicama i polazištima, koji upućuju na relevantne poveznice s ap­straktnom umjetnošću – ali i estetikom filma noir – Loredana Bahorić jednako tako oduvijek tretira odabir boja za mate­rijale pojedinih kolekcija.

Kao opće mjesto njezina dizajnerskog identiteta uvijek se navodi crno-bijeli monokromatski raster koji je postao njezinim zaštitnim znakom, ali i činjenica kako je svoj modno-dizaj­nerski brend nazvala Charlie Design pre­ma karakterističnoj crno-bijeloj estetici iz filmova Charlieja Chaplina, čime je želje­la istaknuti složeno viđenje svijeta i sva­kodnevice s laganim pomakom, uz malu dozu humora, autoironije i kontrolirane emotivnosti.

Skulptorski materijali

U Loredaninim modnim kolekcijama ne pratimo samo posvećenost likovnoj um­jetnosti, modernoj arhitekturi i filmskim ostvarenjima, nego u tom kontekstu umjet­nica bira i materijale za pojedine kolekcije; katkad su tvrđi, kao da oponašaju papir i skulptorske materijale, a katkad su mekani i podatni, s mogućim varijacijama prilago­đavanja svakom obliku tijela.

Bila je također jedna od prvih domaćih modnih dizajnerica koja je uvela pojam višefunkcionalnosti odjevnih predmeta: suknja se mogla pretvoriti u tuniku, ja­kne koje se nose naprijed-natrag, halji­ne, tunike i majice koje mijenjaju dužinu, dok se različitim varijantama zakapčanja i uporabe patentnih zatvarača može pro­mijeniti i oblik odjevnog predmeta, čime je u modni dizajn dodala važan dio igre i uzbuđenja.

Više od sedam stotina modnih fotografija priča priču o 35 godina modnog stvaralaš­tva te jedinstvene hrvatske dizajnerice o čijem umjetničkome dizajnu pišu povjesni­čarka umjetnosti Iva Körbler (Bezvremeni stil modnog dizajna Loredane Bahorić), modni kritičar Nenad Korkut (Umjetnička igra željene ženstvenosti i senzualne erotič­nosti), publicistica Katarina Marić (Imagi­narij Loredane Bahorić) i kostimografkinja Danica Dedijer (Crtanje vremena).