Sfinga je opet progovorila. Otvorio sam oči nakon duga sna. U tom trenutku zakucalo je moje ope­peljeno srce koje se iz Diokleci­janova tijela uvuklo u moj kameni kostur. Visoko iznad zidina, kuća, svojega središta i predgrađa vidio sam samo krpice mutne svjetlosti među carevim voltima, trijumfal­nim stupovima i kulama. Dok se, lelujaju­ći poput pahulja prvoga snijega, svjetlost spuštala prema pozlaćenim kapitelima, sjaj se pojačavao, no u nečujnim otkucajima carskog srca tog je časa odjekivala samo tišina.”

U 20:00 ■ Veljko BARBIERI: Vrijeme Grada ■ Knjigu će predstaviti dr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, dr. sc. Damir PEŠORDA i urednica Miroslava VUČIĆ ■

Već iz prvih rečenica navedenoga citata može se naslutiti da je personifikacija glav­na figura romana Vrijeme Grada. Naime, glavni junak romana jest grad Split koji u prologu sebe naziva „posljednjim Dalma­tincem jučerašnjeg svijeta”. Poosobljenje Splita omogućuje autoru bezbrižan polo­žaj očišta izdignuta iznad stega vremena i pojedinačnih sudbina uz istodobno slo­bodno uranjanje u njih. Tu nadosobnu i nadvremenu vizuru dodatno dopunjuju i usložnjavaju glasovi Sfinge i cara Diokle­cijana čineći s njim svojevrsno trojstvo. Personificirani grad Split ujedno je glas svojih stanovnika, Splićana, iako između Grada i građana postoje određeni raskol i nerazumijevanje, barem dok ih Grad ne prilagodi sebi.

Grad Split u prologu sam sebe naziva „posljednjim Dalmatincem jučerašnjeg svijeta”, a glavno su mu društvo u ovome povijesnom romanu Sfinga i car Dioklecijan

Roman Vrijeme Grada, objavljen u bibli­oteci Hrvatski pisci, ispovjedna je kronika obogaćena prozno-lirskim pasažima i filo­zofsko-dramskim dijalogom grada Splita sa Sfingom i carem Dioklecijanom. U rasponu od kasnoantičkih početaka Grada do naših dana teče ispovijest – štoviše ispovijed! – Splita, a pred čitateljima prolaze likovi od gotovo već zaboravljenih heretika Wulfa i Gualterija od Anglije, splitskih umjetnika Andrije Buvine, Emanuela Vidovića i Ivana Meštrovića te književnika Marka Marulića do znamenitih splitskih gradonačelnika po­put Ante Bajamontija, Gaje Bulata, Vicka Mihaljevića i Ive Tartaglie.

U povijesti Splita prelamaju se i glavni ti­jekovi hrvatske povijesti od vremena kralja Tomislava i Grgura Ninskog do Domovin­skog rata.

Iako suvremena hrvatska književna kri­tika, kada govori o suvremenom (novo)povijesnom romanu, obično Veljka Bar­bierija zanemaruje, njegovi su romani o Splitu, pa i najnoviji Vrijeme Grada, među ostalim, i povijesni romani, i to uzorni pri­mjeri historiografske metafikcije, odnosno vrsna proza koja pripovijedanjem o povi­jesti preispituje vlastiti iskaz oblikujući se tako kao troplet književne teorije, povijesti i naracije.

Kao i svaki dobar roman, Vrijeme Grada ne nudi gotove odgovore, nego postavlja mnoštvo novih pitanja.

O AUTORU  ■  Veljko Barbieri autor je mnogih ro­mana, zbirki pripovijedaka, eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih djela u kojima tematizi­ra europsku i sredozemnu baštinu, posebice baštinu Dalmacije, njezinu sposobnost nasljeđivanja prepletenu s nepromjenjivošću ljudske sudbine na cikličkim raskrižjima epoha.