Može li fizika istodobno biti ozbiljna i zabavna? Kakve veze imaju fizikalne zakonitosti s jabukom i malinom, lišćem i čili papričicom? Mogu li djeca učiti o fizikalnim pojmovima uz pomoć slovarice? Odgovore potražite u novoj biblioteci Školske knjige Fizika za djecu. U njoj je na popularno-znanstven način predstavljena znanost koja je promijenila 20. stoljeće.

Serija slikovnica za buduće genijalce sadržava pet naslova u kojima su vrlo složeni fizikalni koncepti raščlanjeni na jednostavne i šarmantno ilustrirane pojmove koje dijete može lako razumjeti. To su: ABC fizike, Nuklearna fizika, Optika, Toplina i Mehanika.

Ako mislite da je lako napisati takve knjižice, u zabludi ste. Samo vrhunski umovi mogu objasniti kompleksne sadržaje na svima razumljiv način. Među takvim umovima u Hrvatskoj, ali i u cijelome svijetu, ističe se dr. sc. Nikola Poljak, fizičar i izvanredni profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On se u svojim istraživanjima bavi fizikom elementarnih čestica i edukacijskom fizikom, a uživa u populariziranju znanosti preko tribina, predavanja, knjiga, slikovnica te TV-a i radijskih nastupa. Ali, to nije sve!

Najšira javnost upoznala je toga simpatičnog i skromnog mladog znanstvenika u medijima kao jednoga od najinteligentnijih ljudi na svijetu. S kvocijentom inteligencije 183 lako je jednostavno, razumljivo i zanimljivo objašnjavati ono što je prosječnoj odrasloj osobi, a djetetu pogotovo, izrazito komplicirano. No to uopće ne mora biti tako. Osim briljantna uma važno je imati i učiteljski dar. Upravo ga prenošenje znanja mlađim generacijama najviše ispunjava, otkrio nam je u razgovoru naš sugovornik, dr. sc. Nikola Poljak.  

■  Najviše volim kad neko dijete, učenik ili student samostalno shvati nešto o čemu smo govorili i donese nove zaključke. Ako time i mene nauči nečem novom, još bolje! Klasičan slučaj u kojem učenik nadmaši učitelja posebno je zadovoljavajuće iskustvo.

Nikad nije prerano postati fizičar, jedan je od slogana Vaše serije edukativnih slikovnica. Zašto je važno upoznavati djecu sa STEM područjem od najranije dobi?

■  U najranijoj dobi razvijaju se prve veze sa svijetom oko sebe – nekima svijet postaje mističan i neobjašnjiv, nekima pragmatičan i jasan, no jedno ne mora biti isključeno od drugoga! Upoznavanjem sa STEM područjima mladima se pruža mogućnost shvaćanja svijeta i pojava oko sebe. Iako se time makne nekakva mističnost oko pojava – primjerice, mladima je duga uvijek čarobna – one ne trebaju zbog toga biti išta manje lijepe. Ustvari, što više možemo razumjeti neke pojave, to ih više počinjemo cijeniti, pa i smatrati ih lijepima.

Da možete iznova birati, biste li opet izabrali znanstvenu profesiju i zašto?

■  Da, mislim da bih, jer me previše zanima kako svijet funkcionira. Nažalost, ali i nasreću, nismo više u vremenima kad je moguće ovladati s više znanosti, čak ni s više područja jedne znanosti pa se svi moramo nekako usmjeriti na ono što nas najviše kopka. U mojem je to slučaju fizika elementarnih čestica koja opisuje svijet na najmanjoj razini, ali i objašnjava zašto se svemir ponaša na način na koji vidimo.

DR. SC. NIKOLA POLJAK, AUTOR JE SERIJE EDUKATIVNIH SLIKOVNICA FIZIKA ZA DJECU

Fizika za djecu – Serija slikovnica za vašega budućeg genija!

Mnogo znanstvenika odlazi iz Hrvatske. Imate li konkretnih podataka kad je riječ o fizičarima? Koje su prednosti i mane života u Hrvatskoj ako govorite iz pozicije znanstvenika?

■  Ne mogu citirati točan podatak, no mogu reći da posljednjih godina vidim da mnogo studenata koji diplomiraju fiziku odlaze iz države. Možda je to jednostavno posljedica procesa globalizacije, no možda mladi i misle da je vani mnogo bolje. I ostanak u Hrvatskoj i odlazak izvan nje imaju prednosti i nedostatke. Vjerojatno je najveći nedostatak u Hrvatskoj manjak financiranja i relativno male plaće u odnosu prema europskim standardima. Iako ne vjerujem da je to glavni razlog odlaska diplomiranih studenata – da su se pri izboru studija vodili novčanim kriterijem, vjerojatno ne bi upisivali fiziku. Znanost se uglavnom bira iz ljubavi prema prirodi.

Je li veći broj žena ili muškaraca koji završavaju studij fizike?

■   Teško mi je točno procijeniti, no mislim da trenutačno fiziku završava veći broj muškaraca. Ne mislim da je riječ o tome da se nekom spolu daje prednost, jednostavno mi se čini da je interes muškog spola za fiziku nešto veći. Isto tako vidim da u zgradama u našoj blizini, na studiju biologije ili matematike, ima mnogo više žena.

David Attenborough, jedan od najpoznatijih svjetskih prirodoslovaca, upozorava nas u novoj knjizi i dokumentarnom filmu da čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru, prema ekološkoj katastrofi. U kojem nas smjeru vodi znanost?

■ Postoji velik broj scenarija koji predviđaju mogućnost katastrofe ako se čovječanstvo nastavi razvijati u istom smjeru istom brzinom. Naravno, nemoguće je predvidjeti hoće li se išta od toga ostvariti, no uvijek te mogućnosti valja držati na umu. Također treba razlikovati ekološku i civilizacijsku katastrofu. Civilizacije mogu propasti vlastitom krivnjom bez utjecaja na svoj okoliš. Naravno, nanošenje štete okolišu može ispasti gore od bilo kakve druge štete jer može biti nepovratna. Ako ostanemo bez vode ili zraka, mislim da ćemo jako teško dalje, bez obzira na tehnologiju…

Školski sustav prilagođen je prosječnom učeniku. S kakvim se poteškoćama susreću natprosječno inteligentna djeca? Koje biste savjete dali njihovim roditeljima i učiteljima?

■  Najveća poteškoća natprosječno inteligentne djece uglavnom bude izolacija od okoline. Ako je netko uistinu nadaren za pojedini predmet ili područje znanosti, s njim ili njom treba poraditi izvan školskog programa koliko je god to moguće. Tako nešto činimo za sportaše. Primjerice, ako je netko izvrstan košarkaš, on ne trenira košarku samo na satu tjelesne kulture. Isto bi trebalo primijeniti i za ostale predmete koliko je to god moguće. No najveći savjet koji imam jest da se nikad pretjerano ne forsira na nečemu. Ako djetetu super ide matematika i to ga zanima, postavite mu neki cilj. Visok cilj. No ciljevi se postavljaju da im se stremi, a ne zbog toga što se apsolutno moraju ostvariti.

Mnogi su mediji o Vama pisali kao o jednom od 30 najinteligentnijih ljudi na svijetu. Tko i kako sastavlja tu listu?

■   Postoji veći broj lista tako da nisam siguran za svaku od njih tko ih sastavlja. Uvršten sam na listu zato što sam pristupio testu inteligencije na kojem sam postigao relativno visok rezultat. Matematički, takav rezultat može postići stotinjak osoba na svijetu, samo što se ne zna gdje su i nisu pristupili takvim testovima. Stoga je možda bolje reći da sam među 30 najinteligentnijih testiranih osoba na svijetu.

Jelena Mandić-Mušćet