Zamislite radionice na kojima djeca imaju priliku biti slavni glumci, umjetnici, znanstvenici, istraživači, arheolozi i drugi poznati junaci. U napetim pustolovinama uče o čudima prirode i različitim kulturama. Doživljaje bilježe u pustolovni dnevnik i razvijaju vještine potrebne budućim putopisnim blogerima. U igri uče o poduzetništvu, stječu komunikacijske i prezentacijske vještine te dolaze do inovativnih ideja.

Ako vam ovo zvuči nestvarno, vrijeme je da upoznate dr. sc. Ivanu Lončarek, novu urednicu fizike u Školskoj knjizi, koja je autorskim radionicama za djecu usavršila iznimnu vještinu spajanja nespojivog. Ta je darovita doktorica prirodnih znanosti svjesna toga da nespojivih stvari zapravo i nema jer je sve na ovom svijetu međusobno povezano. „Sve oko nas je zapravo fizika”, s velikim osmijehom na licu kaže nekadašnja balerina i fizičarka s višegodišnjim iskustvom u radu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu.

Većina ljudi ne bi mogla fiziku povezati s potragom za blagom, tajnim agentima, šifriranim pismima i šišmišima na turbo pogon, ali Ivana Lončarek razmišlja out of the box. Na uredničko mjesto u Školskoj knjizi došla je s raznolikim iskustvom – nakon kratkog nastavničkog staža u dvjema osnovnim školama, deset je godina držala praktičnu nastavu i vježbe studentima i bavila se eksperimentalnim znanstvenim radom na PMF-u. Posljednje tri godine posvetila se vlastitoj poduzetničkoj priči pod nazivom SmArt Ideas Lab u sklopu koje je kreirala autorske edukativne projekte za djecu i mlade te organizirala razna događanja u suradnji s muzejima, nacionalnim parkovima, školama, vrtićima i drugim institucijama.

„Raduje me što u uredničkom poslu mogu primijeniti sva dosad stečena znanja i vještine uključujući i one koje sam stekla na Akademiji digitalnog marketinga, poput predstavljanja offline materijala u digitalnom online svijetu. Osnovni motiv koji me doveo u Školsku knjigu jest mogućnost rada na udžbenicima, zbirkama zadataka, priručnicima i drugim nastavnim sredstvima te primjena svih svojih stečenih znanja i iskustava za pripremu što kvalitetnijih i zanimljivijih sadržaja koji će udovoljavati zahtjevima današnjice”, otkriva naša sugovornica.

Svoje originalne ideje, nastale u simbiozi znanstvenog i kreativnog uma, Ivana Lončarek provodit će u djelo uređujući metodičko-didaktička izdanja Školske knjige. Svojim kolegama u školama pružat će maksimalnu podršku u ova zahtjevna vremena, kad se svakidašnji život, a nastava pogotovo, zbiva u otežanim uvjetima.

„Kao podršku nastavi na daljinu pripremili smo razne sadržaje – nastavne listiće, interaktivne zadatke, prezentacije… Pripremili smo i radne bilježnice za učenike kojima treba pomoć u učenju te posebnu C skupinu zadataka za vrednovanje.. Preopterećenim kolegama u školama poručujemo da nisu sami, pružat ćemo im maksimalnu podršku i pomoći da osluškuju potrebe učenika i posvete im odgovarajuću pažnju te za njih nađu sadržaje i izvan propisanog nastavnog materijala. Učenici vole istraživati, ali znaju biti malo lijeni ako su prepušteni sami sebi. Zato ih je dobro usmjeriti i uputiti na dodatne sadržaje poput virtualnih simulacija za istraživanje fizikalnih principa, snimki praktičnih pokusa, interaktivnih 3D modela kojih ima jako puno u Školskoj knjizi. Radimo na tome da i učenici i roditelji mogu s lakoćom proći određene dijelove nastave na daljinu slijedeći jasne upute tipa pročitaj stranicu, razmisli o tome, odgovori na pitanja, provjeri svoje znanje i riješi interaktivni kviz. Školska knjiga na Školskom portalu i e-sferi ima sve potrebne sadržaje na jednome mjestu. Kao majka koja je sa svojim školarcem prošla iskustvo lockdowna, uvjerena sam da će ta dobro strukturirana podrška biti jako korisna roditeljima”, ističe urednica Lončarek.

S obzirom na to da je od malih nogu sanjala da postane znanstvenica i balerina, upitali smo Ivanu kako je započeo njezin profesionalni put i zašto je, birajući između svojih dviju ljubavi, znanosti i umjetnosti, izabrala fiziku.

„Upisala sam se u jezičnu Gimnaziju Lucijana Vranjanina jer sam željela biti spisateljica. No zbog određenih okolnosti imali smo pojačane prirodne predmete. Bila je to prekretnica u mojem životu. Vratila sam se prirodnim znanostima, ponajviše zato što nije bilo potrebno na silu usvajati činjenično znanje, nego je sve bilo shvatljivo u praksi. U fizici je sve intuitivno i logično, nema učenja napamet. U tim mladim danima htjela sam mijenjati svijet – zaposliti se u laboratoriju i doći do nekog revolucionarnog otkrića. Nisam promijenila svijet, ali sudjelovala sam u projektima koji su išli u tom smjeru”, pripovijeda Ivana Lončarek, fizičarka koja se odrekla ozbiljne znanstvene karijere zbog „igre” u neobičnom laboratoriju u kojemu je kombinirala znanstveni/analitički i kreativan/umjetnički pristup kako bi potaknula djecu da se izraze na inovativan i individualan način.   

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

U tom zaigranom labosu mali znanstvenici, tajni agenti i arheolozi poput Indiane Jonesa uče s pomoću pustolovnih i zagonetnih priča, a naglasak je uvijek na razvoju kompetencijskih vještina današnjice u aktivnostima koje spajaju znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku (STEAM). Znanost i umjetnost za našu sugovornicu nisu suprotstavljene strane, nego savršen spoj koji omogućuje razvoj kritičkog i analitičkog mišljenja te kreativnog mišljenja i izražavanja. Vjerujući u tu dobitnu kombinaciju, pokrenula je i Centar za promicanje i razvoj znanosti i umjetnosti, udrugu čiji je cilj popularizacija STEAM disciplina među djecom i mladima. 

„Svi smo mi cjelovita bića iako nas stalno razvrstavaju i zatvaraju u ladice. Sjetimo se samo kako je renesansni čovjek bio svestran. Ja sam, primjerice, znanstvenica s umjetničkom crtom. Moj sin je odličan matematičar, ali ima sklonosti prema pisanju. U svima nama postoje oprečnosti, ali mislim da je najbolje kada dijete dobije cijeli komplet mogućnosti i poslije samostalno zaključi u kojem će smjeru krenuti kako bi sve svoje ideje moglo provesti u djelo na najbolji način. To je moguće isključivo kad se ne oslanjamo samo na jednu disciplinu. O tome svi govore, o sinergiji i interdisciplinarnosti, ali trebalo bi ih stvarno primjenjivati”, ističe urednica fizike u Školskoj knjizi. 

Na pitanje ima li čarobnu formulu za poučavanje fizike naša sugovornica  kaže, smijući se, da takva formula još nije izmišljena. Poučavanje fizike, napominje, ne smije se svoditi na hrpe činjenica, zakona i principa, nego na pokuse jer se učenjem u praktičnom radu dolazi do trajnih znanja i vještina. Na raspolaganju nam je i virtualni svijet simulacija i interaktivnih kvizova. Fizika je, ističe, jako zanimljiva, ali još je zanimljivije povezati sve zajedno: znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku (STEAM). Upravo u tome spoju urednica fizike u Školskoj knjizi vidi savršenu formulu koja potiče cjelovit kognitivni razvoj djeteta, inovativnost i individualnost. [ Piše: Jelena Mandić-Mušćet ]

Inovativan oblik učenja o baštini

Među autorskim projektima Ivane Lončarek ističe se Lenta vremena velikih hrvatskih umova, inovativan oblik učenja o hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj baštini za učenike osnovnih škola, smišljen i realiziran u koautorstvu s Agencijom za razvoj i promicanje STEM disciplina te uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatskoga školskog muzeja. U tom projektu učenici su s pomoću praktičnih multidisciplinarnih aktivnosti i zadataka stjecali nova znanja na atraktivan način stvarajući temelje za razvoj funkcionalnog učenja što uključuje i aktivno upoznavanje sa znanstvenim metodama poput elektronske mikroskopije te rad s novim tehnologijama poput hologramskog prikaza.

Didaktički šišmiši na turbo pogon

Na poziv Nacionalnog parka Krka Ivana Lončarek kreirala je i izvela dio zabavno-edukativnog programa u povodu 17. međunarodne noći šišmiša. Kako bi na temelju vlastita iskustva naučili nešto o ugroženim šišmišima, a usput se i zabavili, posjetitelji su izrađivali vlastite didaktičke igračke šišmiša na turbo pogon. Tom su prilikom svi zainteresirani mogli izraditi vlastite hologramske naprave kako bi dozvali južnoameričkog vampirskog šišmiša i uživali u njegovoj verziji Legende o vampirima.