Potvrdili su to članovi ekspertne radne skupine za nove kurikulume, nakon objave prijedloga kurikuluma za povijest i biologiju. Riječ je o radnim verzijama dokumenata, jer će konačni prijedlozi svih kurikularnih dokumenata biti objavljeni do kraja veljače. Dotad će trajati konzultantski postupak, u koji je uključeno oko 160 predmetnih stručnjaka.

– Predložili smo napuštanje kronološkog modela poučavanja povijesti u srednjoj školi, na način da se nastavnicima prepušta slobodan izbor tema. On je ograničen samo na način da se određuje koliko tema treba obraditi u pojedinom vremenskom razdoblju ili tematskom području – kaže povjesničar Neven BUDAK, član radne skupine za kurikulum povijesti.

U osnovnoj školi zadržao bi se kronološki pristup koji bi obuhvaćao teme od prethistorije do Domovinskog rata i samostalne Hrvatske. Išlo bi se, objašnjava Budak, i za time da se pokušaju oblikovati veće teme, što nužno rezultira smanjenjem činjenica koje treba usvajati.

– Ne bih mogao reći za koliki smo opseg smanjili broj činjenica – kaže Budak, naglašavajući da je poanta posve drukčija paradigma učenja.

POLITIČKI RAZVOJ

Kao jedno od tematskih područja koje se predlaže u ovom predmetu u srednjoj školi je ‘Razdoblje moderne i suvremene povijesti’.

U njemu, kako stoji u prijedlogu, učenik istražuje politički razvoj pojedinih država te međunarodne odnose u 19., 20. i 21. stoljeću, uključujući položaj Hrvatske te stvaranje i razvoj samostalne Hrvatske.

Među ostalim, analizira se značaj ratova 20. stoljeća za Hrvatsku, uključujući Prvi i Drugi svjetski rat te Domovinski rat.

U osnovnim školama o Domovinskom ratu učenici će učiti više no dosad, tvrde autori, jer će im učitelj moći posvetiti više nastavnih sati. U srednjim školama nastavnici moraju obraditi razdoblje suvremene hrvatske povijesti od 1990. do danas. U okviru tog područja predlažu se teme: Domovinski rat kroz iskustva pojedinaca i Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Autori programa zaključuju da će učenici moći vrlo duboko ući u ovu tematiku na ovaj način.

A kako stoji u dokumentu: u svim razredima hrvatska povijest trebala bi biti zastupljena s najmanje 40 posto sadržaja, koliko i svjetska povijest, dok bi 20 posto bio slobodan sadržaj.

ISTRAŽIVAČKI PRISTUP

Pritom, u nastavnom planu i programu za gimnazije iz 1995. godine izrijekom se nigdje ne spominje ime Franje TUĐMANA [iako su u udžbenicima njegove slike, kao i poglavlja], pa ispada da je eksplicitnim navođenjem imena i prezimena prvog predsjednika Hrvatske on prvi put dobio svoje mjesto u kurikularnom dokumentu.

Povjesničarka Snježana KOREN  ističe da su kroz novi kurikulum naglasak stavili na istraživački pristup i aktivno učenje, u kojemu djeca trebaju naučiti temeljne činjenice jer su one stvar opće kulture, ali i razvijati kritičko razmišljanje i vještine koje će im trebati u životu.

Nešto drukčije je koncipiran izgled kurikularnog dokumenta za BIOLOGIJU, s izdvojenim pojmovima koje treba izostaviti iz daljnje obrade.

Djeca u sedmom osnovne tako, primjerice, ne bi trebala više učiti vrijednosti krvnog tlaka u kPa i detaljan opis rada srca, niti nabrojiti vrste leukocita i građu virusa. Djeca u osmom razredu ne bi učila niti podjelu kontracepcijskih sredstava, kao ni izdvajanje spolno prenosivih bolesti s obzirom na nazive, simptome i uzročnike, a ne bi se bavili ni detaljnim opisom konjuktivitisa, glaukoma, epilepsije, meningitisa i spolno prenosivih bolesti.

PRISTUPAČNIJI POJMOVI

O spolnosti bi se učilo u drugom razredu srednje škole i to kroz debatu, odnosno rasprave o odgovornosti za spolnog partnera i zaštiti od spolnih bolesti.

– Najviše smo rasteretili prvu, treću i četvrtu godinu srednje škole i približili im gradivo kroz njima pristupačnije pojmove. U prvom razredu srednje, primjerice, izbacili smo vrlo apstraktnu staničnu biologiju i predvidjeli da se u srednjoj kreće s poučavanjem ekoloških odnosa. Otići ćemo s djecom na livadu, proučavati eko sustav, odnos živih bića u prirodi – nabraja Dalibor SUMPOR, jedan od članova radne skupine za kurikulum biologije.

I u biologiji je predviđen konceptualni pristup, odnosno što veća povezanost sadržaja sa svakodnevnim životom. Želimo, objašnjava Sumpor, da djeca doista razumiju kad nešto uče, a ne da biflaju građu mitohondrija.

Novi prijedlozi kurikuluma predviđaju nastavnicima veliku autonomiju s obzirom na mogućnost izbora tema. To znači da bi imali mogućnost sadržaje ne obrađivati strogo prema redoslijedu u udžbeniku, već redoslijed određuju sami ovisno o procjeni svojih učenika. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Jutarnji list | piše: Mirela Lilek ] Cijeli tekt pročitajte OVDJE!