Otkriće građe molekule DNA jedno je od najvećih otkrića 20. stoljeća. Na današnji dan, 25. travnja 1953. godine, znanstvenici James Watson, Francis Crick, Maurice Wilkins i Rosalind Franklin objasnili su strukturu DNA u časopisu „Nature”. Zbog toga se upravo na ovaj datum obilježava Međunarodni dan DNA.

Deoksiribonukleinska kiselina (engl. deoxyribonucleic acid DNA) nacrt je prema kojemu se izgrađuje svako živo biće. Upravo ona daje odgovor na pitanja kao što su „Zašto imam plave oči?”, „Zbog čega nisam visok/visoka?”, „Zašto nemam ravnu kosu?” i slično. DNA je molekula izgrađena u obliku dvostruke uzvojnice koja u sebi nosi gensku uputu s obilježjima i svojstvima pojedine vrste. Uputa koja je sadržana u DNA kombinacija je četiriju dušičnih baza: adenina (A), timina (T), citozina (C) i gvanina (G). Iako se, u pravilu, spajaju adenin i timin te citozin i gvanin, upravo mogućnost pogrešnog spajanja baza prouzročuje stvaranje novih svojstava koja su nužna za evoluciju.

DNA ima i sposobnost repliciranja, to jest iz jedne molekule DNA nastaju dvije identične kopije. Svaki novonastali lanac ima stari i novi lanac. Taj proces temelj je razmnožavanja te rasta i razvoja organizama. Stvaranjem svojih kopija molekula DNA svoju gensku uputu prenosi u nove stanice nastale diobom i time je ona temelj nasljeđivanja.

Neposredno prije diobe molekula DNA namata se oko proteina pri čemu nastaju tjelešca – kromosomi. Time se umanjuje mogućnost oštećenja DNA pri diobi u kojoj se odvajaju kromatide kromosoma ili kromosomski parovi, ali i povećava točnost u raspodjeli kromosoma. Broj molekula DNA, odnosno broj kromosoma u stanici, ovisi o vrsti organizma.

JESTE LI ZNALI

• Svaka stanica ljudskog tijela sadržava 46 kromosoma – 23 potječu od majke, a 23 od oca.
• Prema dosad objavljenim rezultatima ljudski genom sadržava više od tri milijarde parova baza.
• Smatra se da je 99,9 % genoma istovjetno u svih ljudi i s genetičkog stajališta nema opravdanja za pojam rase.
• Naši su najbliži životinjski rođaci čovjekoliki majmuni, a među njima najbliža nam je pigmejska čimpanza ili bonobo s kojom dijelimo 95 – 98 % genoma.
• Kad bismo odmotali DNA u svim našim stanicama i spojili ih zajedno, one bi bile dugačke 177 milijardi kilometara. To je, recimo, dovoljno da otputujete do Sunca i natrag, i to 600 puta.

Prijedlozi aktivnosti na satu

S obzirom na to da učenici molekulu DNA ne mogu vidjeti golim okom pa ni školskim mikroskopom, idealna je aktivnost učiniti DNA vidljivom.

Izolacija molekula DNA iz banane nije zahtjevan proces, a učenici su oduševljeni rezultatom.

Kako bi lakše zapamtili unutarnju građu molekule DNA, mogu izrađivati modele načinjene od četiriju baza.

U galeriji slika pogledajte kako te aktivnosti izgledaju u razredu.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Znanje učenika o molekuli DNA možete provjeriti s pomoću kviza.

■   Piše: Maja Perković, učiteljica prirode, biologije i kemije | OŠ Jurja Barakovića, Ražanac ■