Kršćani diljem svijeta njeguju vlastite uskrsne običaje, ali običaj bojenja i poklanjanja jaja poznat je diljem Europe još od starih Germana i Slavena. Pisanice su simbol Uskrsa jer označavaju prijelaz u novi obnovljeni život čovjeka i ljudske zajednice, a svaka pisanica koju sami ukrasite bit će posebna i najljepša!

■  BLAGDAN VJERE

Običaji o Uskrsu održali su se u hrvatskoj narodnoj tradiciji do današnjih dana. Sveto trodnevlje – Veliki četvrtak, petak i subota, dani su spomena na Kristovu muku, smrt i uskrsnuće. Od Velikog četvrtka do Velike subote ne zvone crkvena zvona, a Veliki petak, dan Isusove smrti na križu, jedini je dan u crkvenoj godini kada se ne slavi sveta misa. Na Veliki petak podrazumijeva se strogi post pa se jedu nemasna jela. Za vrijeme svetog trodnevlja ne smije se kopati zemlju, ni obavljati teže poslove. Na sam Uskrs nije običaj posjećivati rodbinu, ali se na Uskrsni ponedjeljak obilaze prijatelji, susjedi i rodbina i razmjenjuju pisanice. Ove godine, poštujući mjere zaštite od koronavirusa, vjernici će Uskrs proslaviti skromnije i samo s najužom obitelji. Umjesto u crkvi, misu će pratiti na televiziji, a s rodbinom, prijateljima i susjedima razmijenit će pisanice i čestitke putem društevnih mreža i telefona.

■  BOJENJE JAJA PRIRODNOM BOJOM

Jedan od simbola Uskrsa su pisanice pa će mnogi i ove godine bojiti jaja. Jaja su se prvobitno bojila prirodnim bojama. Najčešće je to bila crvena boja od broća, cikle i crvenog radiča, a kuhanjem ljusaka luka dobivala se smeđecrvena boja. Crne su se pisanice, poput onih iz Međimurja, bojile bobicama bazge, duda ili čađom. Od kore hrasta dobivala se lijepa crnosmeđa boja, a od korijena koprive, špinata ili poriluka zelena boja. No već početkom dvadesetog stoljeća za bojenje jaja upotrebljavale su se boje za tekstil i licitarske boje, a danas uglavnom industrijske boje. Jaja se boje na Veliki petak.

■  RECEPT ZA BOJENJE JAJA S POMOĆU LJUSKI LUKA

Pokušajte (djeca obvezno uz pomoć odraslih) spraviti prirodnu boju na stari način. Evo recepta za dobivanje boje od ljuske crvenog luka.

✿ suhe ljuske stavite u vodu

✿  na jaje stavite svjež listić djeteline ili neke druge biljke

✿ listić prekrijte komadićem najlonske čarape, čarapu nategnite preko jajeta i zavežite je koncem

✿  jaja stavite u hladnu vodu među ljuske i dodajte malo octa da ne ispucaju

✿  kuhajte na laganoj vatri 15 minuta

✿  žlicom izvadite jaja, čarapu prerežite i svako jaje prebrišite vlažnom krpom

• suha i još topla jaja premažite komadićem slanine ili uljem radi sjaja

■  SRETAN USKRS, DUŠO DRAGA

Diljem Hrvatske primjenjuju se različite tehnike ukrašavanja jaja. U Hrvatskom se zagorju i u Slavoniji tehnikom batika (uz pomoć voska) na crvenoj, crnoj ili bijeloj boji šaraju ornamenti. U okolici Sunje i u još nekim krajevima kontinentalne Hrvatske pisanice se šaraju struganjem boje – nožićem se urezuju ukrasi, šare, cvjetići, simboli sunca, plodnosti i ljubavi. U okolici Đakova pisanice se ukrašavaju svilom i koncem, a Bunjevci to čine slamom. U Dubrovačkom primorju pisanice se oslikavaju perom i na njih upisuju natpisi poput ovih: Ovo jaje palo s neba, baš u ruke kome treba ili Sretan Uskrs, dušo draga.

■  LJUBAVNE PORUKE I MATKANJE

Nekad se pisanicama pridavala mnogo veća važnost nego danas. Momci su ih darivali djevojkama uz poruku: Ovo se jaje za poljubac daje. Djevojka u Podravini podičila bi se dobivenom pisanicom stavivši je u prozor da je cijelo selo vidi, a buduća mlada u Dubrovniku morala bi za dobivenu pisanicu zaručniku darovati dvanaest jaja, a budućoj svekrvi ispeći pletenicu od tijesta. Osim ljubavnih poruka, na pisanicama su često bile ispisane želje za dobro zdravlje, sreću, plodnu zemlju i obilan urod te poruke religijskog sadržaja. U Međimurju i Podravini postojao je običaj matkanja ili posestrimstva. Djevojka bi najboljoj prijateljici poklonila oslikano jaje, a njih dvije i njihove obitelji na taj bi način sklopili vezu jednaku krvnom srodstvu ili kumstvu.

■  NAJČVRŠĆE JAJE, ZEC I PILE

Osim što se ukrašavaju i poklanjaju, s uskrsnim se jajima izvode i igre. Najpoznatija igra je tucanje jajima, a igra se na Uskrsni ponedjeljak. Pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo. Osim pisanica, uskrsne običaje prate i motivi zečića i pilića. Pile se povezuje s buđenjem prirode, a zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji motiv preuzet iz nekih europskih zemalja, gdje je poznat kao pratilac staronjemačke božice plodnosti. U Srijemu zec nosi darove dobroj djeci. Na Veliku subotu djeca naprave gnijezdo od svježe trave i stave ga kraj vrata kako bi zec u nj metnuo darove.

Školska knjiga i Smib žele vam sretan i miran Uskrs!

■  Piše: Snježana MARIĆ ■ glavna urednica Smiba ■