Mentalno je zdravlje temelj zdravlja i snage. O njemu se sve više govori u medijima, na seminarima, konferencijama, simpozijima… Protekle su godine donijele mnoštvo izazova koji su mijenjali našu svakodnevicu.  Istraživanja pokazuju da je ozbiljnost problema mentalnog zdravlja među djecom i mladima učestalo u porastu.

U današnjim je okolnostima izuzetno važan aktivan angažman odraslih u očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja djece i mladih te edukacija i stručnost ljudi s kojima su djeca u svakodnevnom kontaktu.

Biti mentalno zdrav i jak bilo je nešto što se gotovo podrazumijevalo, a patiti od mentalne, odnosno psihičke teškoće, bila je gotovo sramota. Živimo u vremenu u kojem je sve jasnije da je mentalno zdravlje djece narušeno. O tome se sve više govori, a Hrvatska slijedi svjetske trendove rastuće krize mentalnog zdravlja djece i mladih.

U porastu su anksioznost, depresija, poremećaji spavanja, hranjenja, pa čak i samoozljeđivanje djece.

Svi su ljudi, pa tako i djeca i jaki, i slabi – ovisno o okolnostima u kojima se nađu i načinima na koje se suočavaju s teškoćama. Problemi i bolesti mentalnog stanja mogu utjecati na svakoga, bez obzira na inteligenciju i socioekonomski status. Zapravo, i najsnažnije osobe ponekad trebaju podršku kako bi prevladale teškoće. 

Djeca i mladi na svojim leđima nose različite terete: brige, strahove, posljedice vršnjačkog zlostavljanja, nasilje u obitelji, pritiske u školi, bolesti roditelja, školski neuspjeh, siromaštvo, migracije, konfliktne razvode… Ponekad su izazovi toliko zahtjevni da se i odrasli teško snalaze.  

Svako dijete ima pravo na pravovremenu podršku, pomoć, zaštitu i skrb mentalnog zdravlja. Uloga obitelji i drugih osoba iz života i okružja djeteta jest njegovati zaštitne mehanizme, odnosno stvarati sigurno okružje za pravilan rast i razvoj. Učitelji i stručni suradnici u školama vrijedan su izvor podrške učenicima i roditeljima.

U OŠ Bakar redovito provodim radionice na temu mentalnoga zdravlja s ciljem ohrabrivanja, pružanja nade i osluškivanja potreba učenika. Osmišljenim aktivnostima na radionicama stvaram sigurnije i podržavajuće okružje u razredu i u školi, a učenici se više povezuju, otvaraju neki unutarnji dio sebe. Često se ohrabre reći nešto što bi inače teško izgovorili. Ako nemaju hrabrosti da to kažu usmeno, mogu crtati i pisati pa tako zapravo pokažu ono što ih muči. Radionice su zanimljive i dobro osmišljene, sviđaju se učenicima, a utječu i na razvoj emocionalnih kompetencija. Radionice pomažu djeci. Pokazale su se poticajnima i za mene dajući mi povratne informacije o tome kako se učenici osjećaju, koje su njihove brige i kako im bolje mogu pristupiti.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Učenici osjećaju podršku i tako im raste samopouzdanje. Tijekom radionica učenici se otvaraju, razgovaraju i dijele svoja mišljenja.

UPOZNAVANJE S EMOCIJAMA, radionica čiji je cilj osvijestiti neke od emocija koje učenici poznaju; razlikovati ugodne od neugodnih emocija, osvijestiti mogućnost vježbanja kako se nositi s raznim osjećajima. Učenici crtaju emocije. Pri zajedničkoj analizi crteža uče da tijekom dana svi osjećamo razne emocije i da na njih različito reagiramo. Emocije su izuzetna pojava ako se s njima naučimo nositi.

BITI HRABAR, radionica čiji je cilj prepoznati vlastitu hrabrost u svakodnevnim situacijama. Igračkom ili oblikovanom figuricom učenici osvještavaju da svi ponekad osjećaju strah i da hrabrost često izostaje.

Svoje dojmove učenici iznose crtežom ili pisanom riječju, a učeničke radove izlažem na Mali zid velikih hrabrosti.

SRAMEŽLJIVI OBLAK, radionica čiji je cilj osvijestiti sram – kao osjećaj koji nije usmjeren na naše postupke, nego na nas same. Može izazvati osjećaj manje vrijednosti i povlačenje iz društva. Sram je često povezan s brigom o tome kako nas drugi vide. Iako je prirodan, dugotrajan sram može biti štetan za emocionalno zdravlje. Učenici zapisuju poruke ohrabrenja koje bi rekli jedni drugima kada osjete sram.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Radionica ČARAPANKOpomaže pri suočavanju s emocijama straha i tjeskobe. Izradom lutke od stare čarape učenici pričaju o sebi. Lutka ih ohrabruje kako bi izrazili svoje osjećaje, spontano govorili i izbjegli stresne situacije.

Radionica VESELI BALONI potiče suradnju i timski rad. Pokazuje učenicima kako se suočavati s radom pod pritiskom ili u određenoj natjecateljskoj situaciji. Učenici se u početku igraju balonima, zatim na balon zapisuju svoje ime. Učenici izađu iz učionice i pri ponovnom ulasku traže balon sa svojim imenom. Cilj je u što kraćem vremenu pronaći svoj balon za što je potreban timski rad i suradnja.

Radionica RAZDERANO SRCE potiče razvoj empatije, jedne od najvrjednijih ljudskih osobina. Ona je temelj ponašanja koju povezujemo s dobrotom. Radionicu provodim krajem mjeseca. Učenicima pričam priču u kojoj su oni glavni likovi. Izdvajam lijepe i manje lijepe događaje koji su učenicima poznati. Svaki put kad učenici čuju nešto u priči što može povrijediti osobu, utjecati na to da se netko osjeća loše ili ima loše mišljenje o sebi, učenici pokazuju palac prema dolje i otrgnu komad papirnatog srca koji su ranije zalijepili na majicu.

Poučavanje je ponekad stresno zanimanje. Učenici nas promatraju učeći iz naših vještina kojima se svakodnevno koristimo za rješavanje stresnih situacija. Iznimno je važno uvijek biti miran, brižan i iskren te biti pozitivan uzor učenicima i podrška pri jačanju njihova mentalnog zdravlja.

■  Napisala: Alma HESS, dipl. učiteljica | OŠ Bakar ■