Priroda i društvo, kao nastavni predmet, ne pruža samo mogućnost usvajanja osnovnih pojmova vezanih za prirodu, društvo i okoliš, već potiče razvoj istraživačkog pristupa kod učenika.

Takav pristup ima ključnu ulogu u oblikovanju kritičkog mišljenja, što je neprocjenjivo u njihovu cjelokupnom odrastanju. Iako mnogi đaci često navode da im je ovaj predmet najzahtjevniji za učenje, postoji niz zanimljivih i kreativnih aktivnosti koje ih mogu dodatno motivirati i učiniti učenje zanimljivijim i pristupačnijim.

Osim popularnih digitalnih kvizova i edukativnih igara, u svom sam se radu koristila aktivnostima koje su poticajne za usvajanje gradiva Prirode i društva:

♦  OTKRIJ VRIJEME – igrolika aktivnost za uvježbavanje očitavanja vremena na analognom satu.

♦  STAKLENKA PUNA PITANJA – igra za ponavljanje i provjeru znanja prije ispita.

♦  ZAŠTO TREBAMO PAZITI ŠTO PIJEMO? – Istraživačka aktivnost o važnosti zdravih prehrambenih navika.

♦  TIJELOZNALCI – istraživanje o organima ljudskog tijela i prezentacija stečenih znanja.

■  Otkrij vrijeme

Primijetila sam da učenici nisu motivirani za aktivnosti koje su usmjerene vještinama očitavanja vremena na analognom satu jer su okruženi digitalnim satovima i smatraju da im analogni sat nije potreban. Roditelji nerijetko dijele isto mišljenje! Đacima je neophodno objasniti da je vještina očitavanja vremena s analognog sata dio opće kulture te da i danas postoje mjesta gdje se koriste analogni satovi – poput trgova i javnih zgrada.

Kako bih ih potakla na učenje, organizirala sam natjecanje u skupinama. Učenici su pomagali jedni drugima u točnom prikazivanju zadanog vremena. Koristili smo se predlošcima analognog sata Školske knjige.

Primjerice, zadatci su glasili: „Prikaži na satu 3 sata i 20 minuta poslijepodne.“  Upornost se isplatila jer su učenici postajali sve sigurniji i samostalniji u očitavanju i zapisivanju vremena.

■  Staklenka puna pitanja  

Za ponavljanje pred ispit znanja osmislila sam aktivnosti tijekom kojih su učenici u posebnoj bilježnici zapisivali ključna pitanja povezana s ishodima planiranog ispita (npr. ishodi planirani na nastavnu cjelinu Moje tijelo).

Učenici su, podijeljeni u skupine, izvlačili pitanja iz omotnice i odgovarali pred cijelim razredom. Svaki je točan odgovor donio bod i karticu s pitanjem koja se potom lijepila na veliki predložak u obliku staklenke – kao simbol „čuvanja znanja“.

Ovaj vizualni podsjetnik, postavljen na razredni pano, poticao je učenike na samovrednovanje i motivirao ih da još bolje nauče i utvrde gradivo. Nadalje, sva su pitanja zapisivali u svoje bilježnice kako bi se temeljito pripremili za nadolazeći ispit.

■  Zašto trebamo paziti što pijemo?

Ova je istraživačka aktivnost potakla učenike na razmišljanje o unosu šećera pijući gazirana i zaslađena pića.

Razgovor čuda čini, a potom i izračunavanje unesene tjedne i mjesečne količine šećera. Moji su đaci dobili dobili stvarnu sliku količine šećera koju konzumiraju. Izmjereni su šećer izvagali na digitalnoj vagi i stavili u označene vrećice na kojima su imenovali nazive pića.

• 

• 

Praktična je demonstracija pokazala koji napitci sadrže najviše šećera i ono najvažnije –  koja su pića zdravija. Ova je aktivnost izazvala veliko zanimanje i kod roditelja. Na roditeljskim sastancima doznajemo kako su njihova djeca od tada pažljivija pri konzumaciji zaslađenih pića.

Učenici su potom izrađivali plakate u skupinama čime su dodatno učvrstili naučeno gradivo.

■  Tijeloznalci – istraživanje o organima u ljudskom tijelu  

Tema Moje tijelo u drugom je razredu bila iznimno zanimljiva učenicima koji su željeli saznati više od onoga što je predviđeno kurikulom.

Dala sam im priliku da samostalno istraže pojedine organe i stečene informacije prikažu na svojim malim plakatima (format A4).

Zajedno smo ponovili osnovne smjernice o tome što plakat treba sadržavati i kako se njime koristiti za prezentaciju (plakat služi samo kao podsjetnik za izlaganje).

Učenici su se potrudili napravivši izvrsne plakate, koje su predstavili na satima razrednika i PID-a, što je dodatno potaklo njihov interes i bolje razumijevanje teme.

■   Napisala: Angelina KRČELIĆ, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave, OŠ Središće, Zagreb ■