Kućni ljubimci zahtijevaju brigu, pa bi svatko tko ih namjerava držati u stanu ili kući trebao dobro razmisliti hoće li se moći brinuti o njima. Kad im kućni ljubimci dosade ili ako nemaju vremena baviti se njima, nesavjesni i nemarni vlasnici puštaju ih u prirodu remeteći prirodnu ravnotežu. Učenici OŠ Bukovac, članovi školske ekogrupe, odlučili su pod nadzorom svojih nastavnika istražiti posljedice puštanja crvenouhe i žutouhe kornjače u maksimirska jezera koja su izvorno stanište barske kornjače.

Crvenouha je kornjača poznata svima jer se prodaje u trgovinama kućnih ljubimaca. Naraste do pola metra, a živi dulje od dvadeset godina. Nažalost, mnogi se vlasnici tih kornjača ne raspitaju pravodobno o životnim uvjetima koji odgovaraju tim životinjama i o njihovoj dugovječnosti, pa ih se s vremenom požele osloboditi i odluče ih pustiti u prirodu. U Zagrebu su za to najpogodnija maksimirska jezera u kojima je svake godine sve više crvenouhih kornjača. One su jače i agresivnije od domaćih barskih kornjača i sve ih više potiskuju kao suparnike u potrazi za hranom. Stoga je zabranjena prodaja crvenouhe kornjače, ali se umjesto nje u trgovinama može naći srodna, žuta kalifornijska kornjača.

Članovi ekogrupe OŠ Bukovac istraživali su u razdoblju od 17. rujna 2012. do 30. svibnja 2014. godine vrste i brojnost kornjača na Trećem i Petom maksimirskom jezeru. Promatrali su ih s obale dalekozorom i prebrojavali te u tablice bilježili broj odraslih i mladih jedinki crvenouhe, žutouhe i barske kornjače. Pri svakom izlasku na teren bilježili su podatke o vremenskim prilikama te utvrdili da su životinje najaktivnije za dana, u razdoblju između 11 i 14 sati. Pratili su zadržavanje kornjača na pojedinim dijelovima Trećega i Petoga maksimirskog jezera i zaključili da barskoj kornjači u Maksimiru prijeti opasnost od crvenouhe kornjače jer su jedinke crvenouhe kornjače znatno brojnije od jedinki barske. Veće su i lakše dolaze do hrane te na deblima zauzimaju najbolja mjesta za sunčanje.

U sklopu informiranja javnosti o posljedicama puštanja crvenouhe i žutouhe kornjače u maksimirska jezera učenici su smislili edukativnu kampanju o štetnosti puštanja kućnih ljubimaca u divljinu. Sudjelovali su u akciji obilježavanja Dana voda i Dana biološke raznolikosti te Dana zaštite prirode u Parku prirode Maksimir. Upoznali su posjetitelje parka s obilježjima crvenouhe i žutouhe kornjače te ih upozorili na štetne posljedice puštanja tih kornjača u jezera. Rezultati akcije učenika OŠ Bukovac objavljeni su u broju 3/13 časopisa „Priroda”.

Kornjačama uhvaćenim u postavljene zamke učenici su određivali spol, starost i dužinu oklopa te ih potom vraćali u maksimirska jezera. U posljednjoj su fazi rada istraživali gnijezda crvenouhih kornjača. Proučavajući obilježja jaja, ustanovili su da se ona dobro razvijaju, pa se može očekivati širenje te vrste.

Mentorica i autorica teksta: Gordana Žepec

Sudjelovali: učenici OŠ Bukovac: Marko Švandrlik, Vinko Dodig, Ante Mamić, Marko Merkaš, Mirna Ozimec, Anja Heim i Bruno Cekić u suradnji s djelatnicima Javne ustanove Maksimir.